Rusko tužilaštvo zatražilo je od okružnog suda Golovinski u Moskvi da Olega Orlova, veterana u borbi za ljudska prava, osudi na dvije godine i 11 mjeseci zatvora tereteći ga za "opetovano diskreditiranje" ruske vojske uključene u invaziju na Ukrajinu.
Orlov je supredsjedatelj Memorijala za ljudska prava, organizacije koja je dobitnica Nobelove nagrade za mir u 2022. godini.
Advokatica Katerina Tertukina izjavila je 26. februara da njen klijent nije kriv, dok je Orlov odbio sudjelovati u završnim riječima, ističući da će dati svoju završnu izjavu prije nego što sud donese odluku.
Petnaest diplomata iz zapadnih zemalja prisustvovalo je suđenju, dok je sudnica bila prepuna jer su deseci aktivista došli pokazati podršku 70-godišnjaku.
Orlov, čije je ponovljeno suđenje počelo 16. februara, došao je u sudnicu držeći primjerak romana Franza Kafke "Proces", o čovjeku koji je uhapšen i suđeno mu je pod optužbama koje su mu bile nepoznate.
U oktobru prošle godine, sud je kaznio Orlova sa 150.000 rubalja (1.590 dolara) nakon protesta u kojima se osuđivala ruska agresiju na Ukrajinu, te članka koji je napisao kritizirajući rusku vladu zbog slanja trupa u Ukrajinu koji je objavljen u francuskom časopisu Mediapart.
Sredinom decembra Moskovski gradski sud poništio je tu presudu i vratio Orlovljev slučaj tužiteljima, koji su se žalili na odluku, rekavši da je kazna preblaga.
Ranije ovog mjeseca ruske su vlasti dodale Orlova u registar "stranih agenata", a istražitelji su ažurirali optužbu protiv ovog aktiviste za ljudska prava, rekavši da su njegova navodna nedjela motivirana "ideološkim neprijateljstvom protiv tradicionalnih ruskih duhovnih, moralnih i patriotskih vrijednosti".
Organizacija Memorial je navela da je slučaj žurno ponovo istražen, dok je Orlov rekao kako misli da su istražioci dobili nalog da brzo krenu sa slučajem kako bi krenulo novo suđenje.
"Uprkos toj žurbi, spreman sam dokazati svoju nevinost i svoj stav s obzirom na vladavinu ustava", rekao je ranije Orlov.
Orlov je postao poznat kao jedan od vodećih ruskih aktivista za ljudska prava nakon što je osnovao centar Memorijal za ljudska prava, poslije raspada Sovjetskog Saveza.
Od 2004. do 2006. godine Orlov je bio član Predsjedničkog vijeća za razvoj civilnog društva i institucija za ljudska prava.
Za svoj doprinos ljudskim pravima u Rusiji, Orlov je 2009. godine dobio nagradu Saharov, međunarodnu počasnu nagradu za pojedince ili skupine koji su svoje živote posvetili odbrani ljudskih prava i slobode mišljenja.
Memorijal je 2022. godine dobio Nobelovu nagradu za mir za svoju dugogodišnju "borbu za ljudska prava i demokraciju".
