Dostupni linkovi

Okrivljeni za deportacije biće izručeni Crnoj Gori


Ilustrativna fotografija
Vijeće Višeg suda za ratne zločine u Beogradu je donijelo odluku da se Crnoj Gori izruči bivši šef državne bezbjednosti Boško Bojović koji je u Podgorici optužen za deportaciju Bošnjaka Muslimana i Srba početkom devedesetih, a očekuje se da će uskoro bit donijeto i rješenje o izručenju preostale trojice biviših crnogorskih policijskih funkiconera koji su uhapšeni u Srbiji.

Nedugo nakon što je u Boegradu u oktobru potpisan sporazum između Srbije i Crne Gore o izručenju sopstvenih državljana Vijeće Višeg suda za ratne zločine donijelo je odluku o ekstradiciji bvišeg crnogorskog šefa državne bezbjednosti Boška Bojovića, a očekuje se da će uskoro takva odluka biti donijeta i za druge bivše visoko rangirane crnogorske policijske funkcionere Milisava Miću Markovića, Radoja Radunovića i Milorada Ivanovića koji su takodje uhapšeni u Beogradu. Bojovićev advokat je u izjavi podgoričkim Vijestima najavio žalbu na odluku beogradskog suda dok Milan Adžić, zastupnik Milisava Markovića kaže da u ovom trenutku ne može komentarisati to rješenje.

"Odluku suda u Beogradu ja ne mogu komentarisati jer očekujem da je ta odluka donesena u skladu sa ugovor koji je zaključen između Srbije i Crne Gore. Samu odluku nijesam dobio i prema tome ne bih mogao iznositi dalje komentare. Što se tiče daljeg postupka, ja smatram da postupak koji je kod ovog suda bi morao da počne iznova, iako u sudskoj praksi nema baš mnogo prisutnih slučajeva da se okrivljeni kome se sudi u odsustvu tokom trajanja prvostepenog postupka pojavi pred sudom, ali opet kažem ja smatram da bi postupak trebalo da počne iznova kako bi se omogućilo licima koja se sada pojavljuju izjasne o svim predstavljenim dokazima. Kako će sud odlučiti to ćemo vidjeti", kazao je Adžić.

Početkom devedestih crnogorska vlast je oko 150 bosanskih izbjeglica, koji su u ratnom vihoru tražili utočište u Crnoj Gorii deportovala u Republiku Srpsku i izručila vojsci haškog optuženika Radovana Kardžića. Od tog broja, 83. ljudi nikada se nije vratilo svojim porodicama, većina ih je ubijena u improvizovanim logorima.

Za taj ratni zločin, nakon godina ćutanja, podignuta je optužnica protiv devet policajaca među kojima su i visoki službenici javne i tajne policije, dok ljudi iz vrha vlasti kategorično odbijaju bilo kakvu vezu sa policijskom akcijom koja je imala stravične posljedice.

Prisustvo svih optuženih biće značajno za proces

Advokat optuženog Milorada Ivanovića, bivšeg načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi, Branislav Lutovac za RSE kaže da će prisustvo svih optuženih biti veoma značajno za čitav proces.

"To se posebno odnosi na iskaze gospodina Boška Bojovića i Milisava Markovića koji su bili tadašnji pomoćnici ministra unutrašnjih poslova Pavla Bulatovića. Takođe, očekujem nova saznanja oko toga, a to je ključna činjenica ko je iz državnog vrha donio odluku o izvođenju ove akcije. To će biti od značaja za utvrđivanje pune istine o ovom nemilom događaju. I normalno da će nama kao braniocima ovih policijskih službenika nižeg ranga uveliko pomoći u odbrani naših klijenata",
kazao je Lutovac.
Momir Bulatović pred Višim sudom u Podgorici prilikom dolaska na svjedočenje o deportacijama, septembar 2010.

Država Crna Gora je indirektno priznala odgovornost za zločin deportacije odlukom da materijalno obešteti porodice žrtava u vansudskom poravnanju ali su državnici iz tog vremena na čelu sa tadašnjim i donedavnim premijerom Milom Đukanovićem tvrdili da nijesu bili blagovremeno upoznati sa akcijom policije koja je izbjeglice poslala u smrt.

Na drugoj strani tadašnji predsjednik Momir Bulatović je pred sudom ustvrdio da deportacija izbjeglica predstavlja grešku države, a ne grešku bilo koga individualno.

"Istina je da nema greške, istina je da nema pojedinačne odgovornosti. Istina je da, iako je napravljena greška to ej bila državna greška, ne pojedinačna, ne bilo čija jer to dokumenti koje sam dao neposredno utvrđuju", rekao je Bulatović.

Branislav Lutovac vjeruje da optuženi više nemaju šta da kriju i da bi ta činjenica mogla baciti novo svijetlo na proces. Ukoliko to sud dozvoli.

"Ja mislim da će njima trebati skinuti obavezu čuvanja državne tajne jer je jedan bio pomoćnik ministra za državnu, a drugi za javnu bezbjednost i ja mislim da potpadaju pod čuvanje državne tajne i da će prije svega to trebati. Kada im se to omogući ja mislim da oni više nemaju šta da kriju ", kaže Lutovac.
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

Pogledajte komentare (6)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG