Dostupni linkovi

Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina Vrhovnog državnog tužilaštva podiglo je optužnicu sa prijedlogom za određivanje pritvora u slučaju deportacije protiv: bivših pomoćnika ministara unutrašnjih poslova za državnu i javnu bezbjednost Boška Bojovića i Milisava Markovića, načelnika sektora za poslove bezbjednosti Službe državne bezbjednosti u Herceg Novom Radoja Radunovića, kao i Duška Bakrača operativnog radnika u Sektoru te službe. Optuženi su i rukovodilac Sektora za poslove službe državne bezbjednosti u Ulcinju Božidar Stojović, načelnik Centra bezbjednosti i stanice milicije u Herceg Novom, Milorad Ivanović i Milorad Šljivančanin. A optužnica je podignuta i protiv načelnika Centra bezbjednosti Bar Branka Bujića i načelnika Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj Sretena Glendže.

Okrivljenima se stavljena na teret, da su tokom maja 1992. godine u Podgorici, Herceg Novom, Baru i Ulcinju, kršeći pravila međunarodnog prava, nezakonito preseljavali civilno stanovništvo - državljane Bosne i Hercegovine, muslimanske i srpske nacionalnosti koji su imali status izbjeglice. Oni su to činili izvršavajući naredbu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova, danas pokojnog Pavla Bulatovića, zajedničkim aktivnostima službi državne i javne bezbjednosti.

U prvoj reakciji na ovu vijest Šeki Radončić, novinar, autor knjige “Kobna sloboda”, u kojoj su saklupljena svjedočenja o deportaciji kaže:

"Ovo je odluka na koju su porodice i svi mi koji smo se borili da ovaj slučaj ispliva na površinu mnogo više iščekivali nego parnični postupak gdje su porodice obeštećene. Tek ovom podizanjem optužnice crnogorska vlast zaokružuje i taj dio krivične odgovornosti i ja moram reći da nakon što je Crna Gora isplatila obeštećenje porodicama da je bilo sasvim logično da Crna Gora pokrene taj postupak".

Vrhovno državo tužilaštvo je, s obzirom da je krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva teška povreda normi međunarodnog prava i da je u Krivičnom zakonu inkriminisano kao jedno od najtežih krivičnih djela, predložilo određivanje pritvora. Advokat Milorada Ivanovića, jednog od opotuženih, Branislav Lutovac osporava upravo taj dio optužnice i tvrdi da u ovom slučaju termin deportacije nije adekvatan:

"U ovom slučaju ne radi se o takvim licima već se ovdje radi o licima koji su tretirani o tada važećim propisima SFRJ o odbjeglim vojnim obveznicima, kako muslimanske tako i srpske nacionalnosti. Začuđen sam predlogom tužilaštva za određivanjem pritvora nakon proteklih sedamnaest godina od konkretnog događaja. Viši sud koji vrši kontrolu optužnice u pogledu predloženog pritvora na teškoj je probi. Ako bi se usvojio predlog tužilaštva i odredio pritvor u ovom stadijumu postupka stavio bih pod veliki znak pitanja svoju nezavisnost i samostalnost".

Sa druge strane pozdravljajući, ovaj više od 15 godina očekivani čin, nakon što je u javnostio već postojalo uvjerenje da će se državni organi oglušiti o ovaj, istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković nada se da je tužilaštvo valjano odredilo svoj posao:

"Pogotovo s aspekta što po ovom pitanju se ne pominje nijedno ime iz ondašnjeg establišmenta koji bi ipak, onako da kažem, kao nekome sa strane, a vjerujem da je državno tužilaštvo po tom pitanju moglo da ima relevantne informacije da je izostala odgovornost lica koja su u tom periodu ipak bili dio crnogorskog političkog i policijskog establišmenta i nadam se da znaju što radi, nadam se da su prikupili dovoljno dokaza i nadam se da mjere koje traže pogotovo s aspekta pritvora prema tim licima da zaista opravdavaju svoju svrhu i namjenu".


Podizanje devet optužnica protiv bivših policijskih funkcionera, uslijedilo je ni mjesec dana nakon što je država Crna Gora pristala na vansudsko poravnanje sa porodicama deportovanih koje su prije četiri godine započele parnične postupke. Činom pristanka Vlade da porodicama ukupno na ime odštete isplati oko 4,2 miliona eura, Crna Gora je16 godina nakon što je bosansko-hercegovačke izbjeglice deportovala vojsci bosanskih Srba haškog optuženika Radovana Kardžića priznala odgovornost za taj zločin. Aleksandar Zeković:

"Ono što jeste važno je da napokon svi crnogorski državni organi, bilo da je tužilaštvo, sud ili izvršna vlast moraju shvatiti da ove korake rade zbog domaće javnosti, a nikako zbog procesa evropskih integracija".

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG