Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Transformacija OHR-a izvjesna?


Sjedište OHR-a
Najava mogućnosti da se Ured visokog predstavnika u BiH već u novembru transformiše u ured specijalnog predstavnika Evropske unije očekivano je naišla na različit prijem u bosanskohercegovačkoj javnosti. Evropski komesar za proširenje Oli Ren juče je, naime, u Briselu ponovio da bi OHR trebao biti preinačen u predstavnika EU za BiH.

Transformacija u ured specijalnog predstavnika EU potpuno je izvjesna, kaže analitičar Međunarodne krizne grupe Marko Prelec. Iako postoje najave da će se to desiti u novembru ove godine, Prelec navodi da se o rokovima za ukidanje OHR-a još ne može sa sigurnošću govoriti:

„Čini mi se da je međunarodna zajednica manje-više jednoglasno zastupala tezu da odluka mora biti donesena u novembru ove godine. Međutim, to se klima sada zbog porasta napetosti između političara BiH.“


Najava iz Brisela za dopredsjedavajuću Doma naroda državnog Parlamenta Dušanku Majkić prva je dobra vijest za BiH:

Dušanka Majkić
„Ja zaista mislim da je krajnje vrijeme da stranci se izmaknu i ostave političarima koji su dobili povjerenje na izborima, dakle političkim partijama koje su odgovorne prema građanima ove zemlje da sami odnesu odluke.“

S druge strane, potpredsjednik RS Adil Osmanović smatra da je takva inicijativa preuranjena. Na političkoj sceni BiH bude se politike koje su bile prisutne i za vrijeme potpisivanja Dejtona, a konstantno se radi na dezintegraciji zemlje, tvrdi Osmanović:

„Smatram da ne samo nije dobro razgovarati o gašenju OHR-a i o uspostavljanju specijalnog predstavnika EU, nego treba ponovo razgovarati o vraćanju ovlasti u punom kapacitetu OHR-a da bi se oni procesi koji su evidentno u zastoju u pogledu reforme policije, u pogledu reforme Ustava BiH doveli do kraja.“


U BiH se mnogo govorilo o ukidanju Ureda visokog predstavnika. Mišljenja su do danas ostala podijeljena. Političari iz RS žele što raniji odlazak, a političari iz Federacije ostanak OHR-a sa jakom ulogom visokog predstavnika u zemlji. Može li BiH u ovom trenutku funkcionisati bez jakog uticaja međunarodne zajednice, u nedavnom intervjuu za RFE govorio je i visoki predstavnik Valentin Inzko:

Valentin Inzko
„Ja mislim da bi mogla funkcionisati. U svakom slučaju evropska zajednica bi ostala ovdje, i politički a ne samo tehnički, kroz naše projekte itd., i ona bi i dalje imala neke instrumente za saradnju, i malo za kažnjavanje je li - ne bi imala bonska ovlašćenja, ali tu su neki drugi instrumenti. I ja sam rekao, međunarodna prisutnost još je potrebna, još nekoliko godina, ali možda u drugom obliku - da malo idemo od Dejtona prema Briselu.“

Politička situacija u BiH je loša, podsjeća profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Hidajet Repovac. Odlazak visokog predstavnika u ovom trenutku doveo do još veće konfuzije u zemlji, kaže Repovac:

„Upravo stoga smatram da bi čak visoki predstavnik morao pojačati svoju ulogu u odnosu na ovu koju sad ima i pojačati svoj angžaman jer mi se čini da vrlo malo i oskudno radi na rješavanju glavnih problema u BiH, a to je sređivanje političkih odnosa posebno između entiteta, između entitetskih oligarhija.“


Sličnog je mišljenja i novinar Mirko Šagolj:
Ni u narednom periodu ko zna koliko, ne možemo sami rješavati probleme, ne možemo ih rješavati bez pomoći međunarodne zajednice.


"Ja mislim da bi svaki čovjek u BiH bio najsretniji da mu nikakva vrsta pomoći međunarodne zajednice nije potrebna, da mi sami možemo rješavati svoje probleme. Nažalost, mi u ovoj fazi, a bogami i u narednom periodu ko zna koliko, ne možemo sami rješavati, ne možemo ih rješavati bez pomoći međunarodne zajednice. E sad je samo pitanje u kojoj formi i u kakvoj ulozi ta međunarodna zajednica treba da se pojavljuje u BiH.“


Evropski komesar za proširenje Oli Ren na pitanja novinara u Briselu nije mogao precizno odgovoriti kako gleda na vidne razlike između EU i SAD o budućoj ulozi visokog predstavnika u BiH. Mediji prenose da SAD smatraju da OHR sa bonskim ovlaštenjima treba da ostane, a EU da u novembru moraju biti prenijeta sva ovlaštenja na evropskog predstavnika, te da Unija treba da preuzme ključnu ulogu u BiH.

Analitičar Marko Prelec tvrdi da uopšte nije tačno da su SAD protiv ukidanja Ureda visokog predstavnika:

„Oni su već duže vremena za to, međutim inzistiraju na potpunom ispunjenju pet uvjeta, odnosno pet ciljeva i dva uvjeta. Naravno, ti ciljevi se mogu tumačiti manje ili više elastično - i možda je točno da u ovom trenutku SAD su sklone da to malo strože tumače.“

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG