Dostupni linkovi

Dva HDZ-a: Odgovor na formiranje vlasti u FBiH


Dragan Čović i Božo Ljubić
Dragan Čović i Božo Ljubić
U Mostaru će u utorak biti održan Hrvatski narodni sabor na kojem bi se trebala potvrditi odluka o osnivanju međužupanijskog vijeća. Dok iz dva bh. HDZ-a poručuju kako je riječ o odgovoru na „nelegalno formiranje vlasti u FBiH u skladu sa Ustavom i zakonom“, analitičari i hrvatske stranke - potpisnice SDP-ove platforme, slažu se kako je riječ o pokušaju stvaranja nove hrvatske samouprave.

Izaslanici dva HDZ-a sa svojim koalicionim partnerima trebali bi na Saboru u Mostaru potvrditi odluku o organiziranju glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS), koje će biti vrhovno političko, koordinacijsko i izvršno tijelo, ujedno i koordinator međužupanijskih i međuopćinskih aktivnosti.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kaže kako će osnova poruka Sabora biti da je BiH i država Hrvata, ali i da ovako organizirana ne može opstati.

„Vrlo jasno šaljemo poruku da želimo do kraja zaštititi sve vrijednosti BiH, tim da ukazujemo da ovako organizirana BiH nema svoju budućnost, svoju perspektivu i zbog toga se zalažemo da to napravimo na drugačiji način“,
kazao je Čović.

U rezoluciji koja će biti ponuđena na usvajanje, između ostalog, se navodi “da je nedopustivo i štetno po hrvatski narod u BiH djelovanje skupine stranaka u Federaciji BiH, koje su kroz pokušaj dokidanja Doma naroda federalnog paralmenta dovele do uspostavljanja neustavne, nezakonite i za hrvatski narod neprihvatljive vlasti Federacije.

Rezolucijom se zahtijeva i temeljita reforma Ustava, kroz više federalnih jedinica od kojih bi najmanje jedna bila s hrvatskom većinom“.

„Mi ćemo sutra sigurno zacrtati put rješavanja BiH kao samoodržive države, ali isto tako put ka rješenju hrvatskog pitanja u BiH. I naše djelovanje će se odvijati kroz institucije koje će HNS utemeljeti“, poručuje Božo Ljubić, predsjednik HDZ-a 1990.

Hrvatski narodni sabor utemeljen je prije deset godina tokom krize slične sadašnjoj krizi vlasti u Federaciji BiH. Tada je ondašnji hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić, protestirajući protiv položaja Hrvata u BiH, pokušao srušiti strukturu Federacije i formirati treći entitet nazvan hrvatska samouprava.

Dnevno-političko prepucavanje

Iako su čelnici dva HDZ-a kazali kako vaninstitucionalnog djelovanja neće biti, scenarij po kojem se Sabor saziva, za Slavu Kukića, političkog analitičara, u potpunosti je identičan utemeljenju hrvatske samouprave iz 2001. godine.
Slavo Kukić, foto: Midhat Poturović

„To je potpuno ista retorika koju danas koriste dvojac Čović – Ljubić, da se radi o nelegalnoj, nelegitimnoj vlasti koju ne treba podržati, koja je protiv hrvatskih interesa itd. Pri tome nitko od njih neće se pozvati niti na jedan člana Ustava ili Izbornog zakona temeljem kojih će te svoje teze o nelegitimnosti i nelegalnosti potkrijepiti, jer tih članaka niti u Ustavu niti u Zakonu nema“,
navodi Kukić.

Kukić upozarava i da je je indikativno da se u isto vrijeme u RS donosi odluka o raspisivanju referenduma o nadležnostima Suda i Tužilaštva BiH.

„Ja sam siguran da je to akcija koja je kooridnirana i da od toga kako će reagirati međunarodna zjednica na odluku o referendumu ovisi bitno kakve će odluke biti na tzv. HNS. Bude li mlaka reakcija međunarodne zajednice, a očito je mlaka, onda se može dogoditi da te odluke budu išle u pravcu destruiranja BiH“,
kaže Kukić.

Među pojedinim hrvatskim dužnosnicima koji su zbog hrvatske samouprave prije 10 godina završili na sudu pod optužbom za podrivanje Ustava BiH našao se i Petar Milić, predsjednik Hrvatskih demokršćana.

Iako zvanično i dalje drugi čovjek HNS-a, Milić nije pozvan na sjednicu Sabora u Mostar jer je danas dio koalicije na čelu sa SDP-om. Slaže se kako hrvatski narod nikada nije bio u gorem položaju, ali i da odgovornost za to snosi isključivo višegodišnja vladajuća politika HDZ-a.

„Matrica HDZ-a non-stop nama namješta igru, ostalim političarima koji su ušli otvorena srca, poglavito što se tiče rješenja hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH. Oni sklope Vošingtonski sporazum, sklope politički brak, ustavno-pravni brak sa Bošnjacima u Federaciji BiH i onda govore: ’Ne valja bošnjačka politika, mi nećemo ići’, itd. I da se ja sada borim. Pa što si sklapao brak? ’Ima mnogo grešaka.’ Pa ti si je stvorio, ti se bori s njom“, rekao je Milić.

Šta očekuje od HNS-a, Milić kaže:

„To će biti dnevno-političko prepucavanje.“
  • Slika 16x9

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG