Od repova Split Pridea do pomaka u zakonodavstvu

Nevladine udruge koje zastupaju prava seksualnih i rodnih manjina predstavile su u srijedu izvještaj o stanju ljudskih prava te zajednice u Hrvatskoj u prošloj godini.

„Definitivno najnegativniji događaj iz perspektive prava seksualnih i rodnih manjina je propust državnih institucija i policije da spriječe nasilje na prvom Split Prideu 11. lipnja prošle godine“, kazala je Sanja Juras u ime lezbijske grupe „Kontra“.

„Nasilnicima je bilo dozvoljeno da bacaju eksplozivne naprave, kamenje, vreće s izmetom i brojne druge predmete na sudionike Split Pridea. Bilo je jasno vidljivo da policija ima naređenje da stoji između sudionika Split Pridea i nasilnika, međutim da ne poduzima nikakve konkretnije mjere“, kazala je Juras.

Prošle je godine na splitskoj Rivi po prvi puta održan Split Pride i sudionici povorke bili su izvrgnuti grubom vrijeđanju, gađanju raznim premetima i slično.

Skup je bio završen u vrlo dramatičnim okolnostima, a povrijeđeno je čak osam ljudi – tri policajca, tri novinara, jedan anti-gay prosvjednik koji se opirao uhićenju i jedan sudionik povorke Split Pridea koji je pogođen rajčicom u potiljak. Policija je protiv anti-gay prosvjednika podnijela preko 150 prekršajnih i 44 kaznene prijave.

Međutim, kako je Ministarstvo unutarnjih poslova kazalo kako sa njihove strane nije bilo propusta u osiguravanju skupa, Sanja Juras izvijestila je kako su sudionici Split Pridea podnijeli individualne tužbe protiv Republike Hrvatske, tražeći da se utvrdi diskriminacija nad njima prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije.

Sve ono što se dogodilo na prošlogodišnjem Split Prideu nije obeshrabrilo organizatore, i već za petnaestak dana biti će najavljeni detalji ovogodišnjeg Split Pridea, kazala je Juras.

Raste broj prijava

Udruge „Iskorak“ i „Kontra“ primile su u prošloj godini 15 prijava o slučajevima nasilja i diskriminacije nad seksualnim i rodnim manjinama – pred desetak godina bio je tek jedan ili dva prijavljena slučaja, ali ne radi se o tome da je više nasilja, nego da raste svijest i da je više prijavljivanja.

Sanja Juras izdvojila je slučaj mladića kojeg su bivši nogometaš Miroslav Šarić i njegov brat premlatili po izlasku iz jednog gay kluba:

„Taj slučaj je u 2011. godini završio presudom. Na žalost, moram reći da je primijenjena najblaža moguća kazna, i smatramo da je to negativna poruka javnosti.“

Među ovih 15 prijavljenih slučajeva je i onaj osobe koja je od Fakulteta elektronike i računarstva zatražila izdavanje nove diplome zbog promjene spola, na što se fakultet oglušio pa će novu diplomu izdati tek nakon nedavne presude Upravnog suda koji je ipak uvažio navode tužitelja.

Generalno, najviše zamjerki u izvješću ide sudstvu i policiji, ali i Ministarstvu prosvjete zbog – kako tvrde udruge - neuklanjanja diskriminatornih sadržaja iz školskih udžbenika.

U izvješću se podsjeća i na primitivne i homofobične istupe javnih osoba gdje prednjače nogometni funkcioneri - predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vlatko Marković i izvršni dopredsjednik NK Dinama Zdravko Mamić.

Zoran Dominković iz udruge „Iskorak“ pohvalio je što su u novom Kaznenom zakonu uvažene primjedbe nevladinog sektora.

„Uz zločin iz mržnje kao otegotnu okolnost priznat je i kvalificirani oblik tog zločina iz mržnje za pojedina kaznena djela čime će se ona oštrije kažnjavati. Također, u Kazneni zakon uveden je rodni identitet kao osnova za zločin iz mržnje“, podsjetio je Dominković.

Povrh toga, sve odredbe iz Kaznenog zakona koje se primjenjuju na bračne i izvanbračne partnere i njihovu djecu primjenjivat će se i na istospolne partnere i njihovu djecu.