Dostupni linkovi

Od protesta do podrške: Parlamentarne stranke u Srbiji o dogovoru iz Ohrida


Desničarske stranke organizovale su protest protiv dijaloga lidera Srbije i Kosova i uoči odlaska Aleksandra Vučića i Aljbina (Albin) Kurtija u Ohrid. Protest u Beogradu, 17. marta 2023.
Desničarske stranke organizovale su protest protiv dijaloga lidera Srbije i Kosova i uoči odlaska Aleksandra Vučića i Aljbina (Albin) Kurtija u Ohrid. Protest u Beogradu, 17. marta 2023.

Kako su stranke desne opcije ispratile predsednika Srbije Aleksandra Vučića na pregovore sa Kosovom u Ohrid, tako su ga i dočekale – protestima.

Desničarske parlamentarne stranke najavile su da će 24. marta blokirati opštinske i gradske uprave širom Srbije.

To je njihov odgovor na dogovor koji su predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti postigli 18. marta u Ohridu.

Dvojica lidera su tada dogovorili Aneks o primeni Sporazuma o putu normalizacije odnosa.

Taj Sporazum su prethodno prihvatili krajem februara u Briselu. Dokument je poznat i kao francusko-nemački predlog.

Sporazum ne predviđa međusobno priznanje, ali obavezuje Srbiju da se ne protivi članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama.

U Ohridu je dogovoreno da će Sporazum i Aneks o njegovoj primeni postati sastavni delovi procesa pridruživanja Srbije i Kosova Evropskoj uniji.

Srbija i Kosovo vode dijalog pod pokroviteljstvom Evropske Unije od 2011. godine. Kosovo je proglasilo nezavisnost od Srbije 2008. godine što zvanični Beograd ne prihvata.

Kandidat za članstvo u EU, Srbija je postala u aprilu 2013. dok je Kosovo u decembru 2022. apliciralo za članstvo.

Najglasnija desna opcija

Prvi i manji protest lideri Dveri, koalicije NADA i Zavetnika održali su dan nakon Ohrida, kada su nakratko blokirali saobraćaj ispred državne Radio televizije Srbije.

Lider Dveri Boško Obradović je tada izjavio da se Vučić u Ohridu "neovlašćeno obavezao" da počne sa primenom sporazuma koji je prihvatio u Briselu 27. februara. To je za Obradovića neka vrstu državnog udara.

Zahtevi ove opcije su, kako je rekao predsednik Nove Demokratske stranke Srbije Miloš Jovanović, ostavka predsednika države i vanredni izbori na svim nivoima.

Predsednica Srpske stranke Zavetnici Milica Đurđević Stamenkovski ocenila je 19. marta za N1 da je predsednik Aleksandar Vučić u Ohridu pristao na ultimatum.

"Ovaj aneks je aneks o stvaranju velike Albanije", poručila je ona.

Ova grupacija stranaka održala je protest i 17. marta u Beogradu uoči sastanka u Ohridu. Tada su od Vučića zahtevali da odbije evropski plan nazivajući ga izdajom.

Dveri, Zavetnici i koalicija Nada čija je okosnica Nova Demokratska stranka Srbije, imaju 28 od 250 poslanika u Skupštini Srbije. Ove stranke insistiraju na tome da je Kosovo deo Srbije.

Ono što im je zajedničko je protivljenje članstvu Srbije u Evropskoj uniji i uvođenju sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

Osim toga, Dveri i Zavetnici održavaju bliske odnose sa Rusijom i nakon što je Moskva napala Ukrajinu.

Referendum kao način da se kaže 'ne' Ohridu

Odgovor na sporazum u Ohridu je i zahtev za održavanje referenduma, odnosno poziv na izjašnjavanje građana.

Inicijativu za raspisivanje referenduma o evropskom planu pokrenula je Narodna stranka.

Šef poslaničke grupe te stanke Miroslav Aleksić rekao je 19. marta da narod mora da odlučuje o svemu, a naročito šta će biti sa Kosovom.

Predstavnici Narodne stranke takođe francusko-nemački plan vide kao "temelj velike Albanije". Za ovu stranku, čiji je lider bivši šef diplomatije Vuk Jeremić, Kosovo je takođe deo Srbije.

U njihovom stranačkom programu se navodi da Srbija treba da nastavi pregovore o pridruživanju EU u meri u kojoj oni doprinose zaštiti nacionalnih interesa i uvođenju evropskih standarda. Takođe se navodi da je izuzetno važno unapređivanje istorijskog partnerstva sa Rusijom.

Proevropske stranke opozicije podeljene

Predsednik opozicionog Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović ocenio je 19. marta kao veoma važnu vest što će Sporazum o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova postati deo pregovaračkog okvira i deo Poglavlja 35 u pregovorima Srbije sa Evropskom unijom.

Kroz Poglavlje 35 i do sada je praćeno koliko Srbija ispunjava obaveze iz dijaloga sa Kosovom.

"Nemoguće je biti proevropski političar, zalagati se za članstvo Srbije u Evropskoj uniji, a biti protiv ovog sporazuma", rekao je Grbović na TV N1.

Lider Pokreta slobodnih građana je ranije saopštio da podržava rešavanje kosovskog pitanja postizanjem sporazuma kroz saradnju sa strateškim partnerima iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

Stranka slobode i pravde smatra da evropski plan nije dobar za Srbiju, ali da ne bi bilo dobro ni njegovo odbacivanje jer bi vodilo zemlju u izolaciju.

To je dan nakon Ohrida ponovio i zamenik predsednika stranke Borko Stefanović.

"Taj papir je usmeno usvojen i deo o implementaciji je usvojen, koji je loš po Srbiju, ali bilo bi loše po Srbiju i ako bismo ga sada odbacili. Time bi Srbija ugrozila svoje interese i posledice bi bile katastrofalne", rekao je Stefanović na TV Nova S.

Za ovu stranku je najproblematičniji deo plana koji govori da se Srbija neće protiviti članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama.

Predsednik Demokratske stranke (DS) Zoran Lutovac napisao je na Tviteru da neće ići na konsultacije sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem o sporazumu sa Kosovom.

"Neće dobiti podršku", naveo je Lutovac na Tviteru 20. marta.

On je dodao da nema svrhe razgovarati o nečemu što je Vučić već završio.

Demokratska stranka ne podržava evropski plan za Kosovo.

Kako je Lutovac rekao u Skupštini Srbije, 2. marta, razlog za to je što smatraju da taj plan ne uvažava interese Srbije i prava Srba na Kosovu. Ali i zato što neće da daju Vučiću legitimitet za ono što je radio.

Predsednik pokreta "Srbija Centar" i drugoplasirani na prošlogodišnjim predsedničkim izborima Zdravko Ponoš pitao je Vučića što je uz Kosovo "proćerdao" i evropski put Srbije.

Ponoš je u autorskom tekstu za portal Nova napisao da je Vučić evropski put Srbije čvrsto uslovio kooperativnošću Srbije u ostvarenju kosovske državnosti.

Ponoš smatra sa je Kosovo deo Srbije i misli da priznanje Kosova ne može da prihvati nijedna demokratska vlast u Srbiji.

Ponoš podržava put Srbije ka EU.

Šta kažu stranke vlasti?

"Ništa nijе završеno ni potpisano, ali sе idе u normalizaciju srpsko-albanskih odnosa", izjavio je tokom posete Briselu, 21. marta, Miloš Vučević, ministar odbrane i funkcioner SNS-a.

Lider vladajuće SNS je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Šef diplomatije i lider socijalista Ivica Dačić ocenio je da je Srbija u Ohridu zaštitila svoje nacionalne interese.

Dačić, koji je Vučićev manji koalicioni partner, rekao je 19. marta na TV Pinku da je u Ohridu urađeno sve u skladu sa državnom politikom Srbije i obezbeđenjem njenog daljeg evropskog puta.

On je dodao da nije preuzeta nijedna pravna obaveza koja je protivna interesima države.

I lider Socijaldemokratske partije Srbije Rasim Ljajić ocenio je da sastanak u Ohridu nije bio "dan D", jer je postignut dogovor o sprovođenju onoga o čemu su se Vučić i Kurti ranije dogovorili.

Stranke koje čine vladajuću koaliciju se takođe protive nezavisnosti Kosova.

Šefovi država i vlada Evropske unije (EU) će na samitu 23. i 24. marta pozdraviti dogovor koji su u Ohridu, 18. marta postigli predsednik Srbije, Aleksandar Vučić i premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti.

U nacrtu zaključaka u koji je RSE imao uvid navodi se i da Evropski savet poziva obe strane da ekspeditivno i u dobroj nameri sprovode svoje obaveze.

XS
SM
MD
LG