Dostupni linkovi

Obilježena obljetnica proboja iz Jasenovca


Jasenovac

U Spomen-području Jasenovac obilježena je u nedjelju 64. obljetnica proboja preostalih logoraša iz nekadašnjeg ustaškog konclogora, 22. travnja 1945. godine. Od šestotinjak nenaoružanih logoraša, uspjelo ih je pobjeći tek osamdesetak, a ostali su pobijeni.

Ovogodišnja je komemoracija protekla u znaku reakcija na više slučajeva povijesnog revizionizma posljednjih tjedana, od izjave suca Ustavnog suda Hrvatske i osobe vrlo mutne prošlosti Vice Vukojevića kako je u Jasenovcu stradalo svega par tisuća ljudi, a da su logor vodili Židovi, preko osobnih napada nekadašnjeg aktivista za ljudska prava Ivana Zvonimira Čička na predsjednika Mesića, optužujući njegovog oca da je i sam sudjelovao u egzekucijama 1945-te, do „otkrivanja“ po Hrvatskoj pred televizijskim kamerama masovnih grobnica iz 1945. godine, čije su lokacije već godinama poznate, a sve to na valu nastalom nakon otkrića masovne grobnice u Sloveniji sa – kako se procjenjuje - 7 000 tijela pripadnika njemačkih postrojbi ili postrojbi Nezavisne države Hrvatske ubijenih u kasno proljeće ili ljeto 1945. godine.

Bilo je na tisuće i na desetke tisuća smaknuća bez suda u svim zemljama gdje je djelovao pokret otpora protiv nacističke okupacije, pa tako i u Hrvatskoj, kazao je na komemoraciji predsjednik Mesić, naglašavajući kako ne odobrava nijedno od tih smaknuća, iako bi mnogi od njih u sudskom postupku zasluženo bili osuđeni na smrt. On je osudio svaki zločin, neovisno o tome tko je egzekutor, a tko žrtva, ali je odlučno odbacio i osudio svaki pokušaj politiziranja žrtava na bilo kojoj strani. „To se naravno odnosi i na otkopavanje jama s posmrtnim ostacima, jama za koje se godinama znalo da postoje, ali je baš sada ocijenjeno da je došao trenutak da ih se s velikom pompom otvara i da se teatralno pred kamerama maše ljudskim kostima. On se založio da se znanosti prepusti da utvrdi o kome se radi, i tko ih je pobio.

„Ovo što se sada radi,“ naglasio je hrvatski predsjednik, „nije ništa drugo nego jeftini politički igrokaz u funkciji posljednjeg očajničkog pokušaja povijesnih revizionista da promijene rezultate Drugog svjetskog rata. Ni ova zadnja – osma neprijateljska ofenziva – neće proći,“ naglasio je Mesić pozdravljen burnim pljeskom nazočnih na komemoraciji.

Na komemoraciji su govorile i potpredsjednica Vlade i vladajućeg HDZ-a Jadranka Kosor, koja je u ime Vlade ponovila kako sjećanje na zločin u Jasenovcu prenosi poruku da nema nikakvog političkog ili bilo kojeg drugog cilja koji može opravdati zločin, socijaldemokratska potpredsjednica Hrvatskog sabora Željka Antunović kazala je kako je bit zločina u Jasenovcu bilo uništenje drugog i drugačijeg u cilju ostvarivanja ideologije fašizma i nacizma prihvaćene u NDH, preživjela logorašica Ana Štefanac, predsjednica Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Vesna Čulinović – Konstantinović i predsjednica Savjeta Spomen-područja Jasenovac Zorica Stipetić.

U sustavu koncentracionog logora Jasenovac od kolovoza 1941. do svibnja 1945. ubijeno je između 80 i 100 tisuća ljudi, Srba iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Roma, Židova, Hrvata, Bošnjaka i drugih. Poimenični popis žrtava što su ga izradili kustosi Spomen-područja, nedavno tragično preminula Jelka Smreka i Đorđe Mihovilović, pobrojao je 75 000 žrtava, a i dalje se radi na njemu. Broj žrtava u jasenovačkom logoru bio je predmet politikantskog „rata brojkama“, pa se kod procjene broja žrtava može naći brojke od tri ili četiri tisuće žrtava, pa do njih čak milijun.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG