Dostupni linkovi

Obilježena obljetnica proboja iz Jasenovca


Jasenovac

U Spomen-području Jasenovac obilježena je u nedjelju 64. obljetnica proboja preostalih logoraša iz nekadašnjeg ustaškog konclogora, 22. travnja 1945. godine. Od šestotinjak nenaoružanih logoraša, uspjelo ih je pobjeći tek osamdesetak, a ostali su pobijeni.

Ovogodišnja je komemoracija protekla u znaku reakcija na više slučajeva povijesnog revizionizma posljednjih tjedana, od izjave suca Ustavnog suda Hrvatske i osobe vrlo mutne prošlosti Vice Vukojevića kako je u Jasenovcu stradalo svega par tisuća ljudi, a da su logor vodili Židovi, preko osobnih napada nekadašnjeg aktivista za ljudska prava Ivana Zvonimira Čička na predsjednika Mesića, optužujući njegovog oca da je i sam sudjelovao u egzekucijama 1945-te, do „otkrivanja“ po Hrvatskoj pred televizijskim kamerama masovnih grobnica iz 1945. godine, čije su lokacije već godinama poznate, a sve to na valu nastalom nakon otkrića masovne grobnice u Sloveniji sa – kako se procjenjuje - 7 000 tijela pripadnika njemačkih postrojbi ili postrojbi Nezavisne države Hrvatske ubijenih u kasno proljeće ili ljeto 1945. godine.

Bilo je na tisuće i na desetke tisuća smaknuća bez suda u svim zemljama gdje je djelovao pokret otpora protiv nacističke okupacije, pa tako i u Hrvatskoj, kazao je na komemoraciji predsjednik Mesić, naglašavajući kako ne odobrava nijedno od tih smaknuća, iako bi mnogi od njih u sudskom postupku zasluženo bili osuđeni na smrt. On je osudio svaki zločin, neovisno o tome tko je egzekutor, a tko žrtva, ali je odlučno odbacio i osudio svaki pokušaj politiziranja žrtava na bilo kojoj strani. „To se naravno odnosi i na otkopavanje jama s posmrtnim ostacima, jama za koje se godinama znalo da postoje, ali je baš sada ocijenjeno da je došao trenutak da ih se s velikom pompom otvara i da se teatralno pred kamerama maše ljudskim kostima. On se založio da se znanosti prepusti da utvrdi o kome se radi, i tko ih je pobio.

„Ovo što se sada radi,“ naglasio je hrvatski predsjednik, „nije ništa drugo nego jeftini politički igrokaz u funkciji posljednjeg očajničkog pokušaja povijesnih revizionista da promijene rezultate Drugog svjetskog rata. Ni ova zadnja – osma neprijateljska ofenziva – neće proći,“ naglasio je Mesić pozdravljen burnim pljeskom nazočnih na komemoraciji.

Na komemoraciji su govorile i potpredsjednica Vlade i vladajućeg HDZ-a Jadranka Kosor, koja je u ime Vlade ponovila kako sjećanje na zločin u Jasenovcu prenosi poruku da nema nikakvog političkog ili bilo kojeg drugog cilja koji može opravdati zločin, socijaldemokratska potpredsjednica Hrvatskog sabora Željka Antunović kazala je kako je bit zločina u Jasenovcu bilo uništenje drugog i drugačijeg u cilju ostvarivanja ideologije fašizma i nacizma prihvaćene u NDH, preživjela logorašica Ana Štefanac, predsjednica Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Vesna Čulinović – Konstantinović i predsjednica Savjeta Spomen-područja Jasenovac Zorica Stipetić.

U sustavu koncentracionog logora Jasenovac od kolovoza 1941. do svibnja 1945. ubijeno je između 80 i 100 tisuća ljudi, Srba iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Roma, Židova, Hrvata, Bošnjaka i drugih. Poimenični popis žrtava što su ga izradili kustosi Spomen-područja, nedavno tragično preminula Jelka Smreka i Đorđe Mihovilović, pobrojao je 75 000 žrtava, a i dalje se radi na njemu. Broj žrtava u jasenovačkom logoru bio je predmet politikantskog „rata brojkama“, pa se kod procjene broja žrtava može naći brojke od tri ili četiri tisuće žrtava, pa do njih čak milijun.
XS
SM
MD
LG