U Spomen području Jasenovac obilježena je 68. obljetnica proboja preostalih logoraša iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac 22. travnja 1945. godine. Uz iznimku premijera Zorana Milanovića, komemoraciji je nazočio kompletan hrvatski državni vrh.
„Danas smo ponovno ovdje da se sjetimo kako je ovdje u Jasenovcu, u koncentracijskom ustaškom logoru takozvane Nezavisne države Hrvatske, najstrašnijom smrću umorena 83.301 osoba - 83.301 čovjek! Ovdje smo da se sjetimo nevinih žrtava i da osnažimo svoju odlučnost da nikada više ne dozvolimo da oživi ideologija zla, holokausta i mržnje,“ kazao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović.
On je naglasio kako je suvremena europska i demokratska Hrvatska nastala u Domovinskom ratu, ali i na temeljima antifašističke borbe i slobodarskih djela i stremljenja onih koji su bili zatočenici Jasenovca i drugih logora, onih – kako je kazao – „koji su s puškom u ruci porazili nacizam.“
Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko naglasio je kako Spomen-područje Jasenovac ima važnu ulogu - „čuvati sjećanje na patnje ljudi stradalih od pristaša jedne bezumne krvničke nacifašističke ideologije“, a izaslanik premijera Zorana Milanovića, ministar Mirando Mrsić, istakao je kako je ova komemoracija „podsjetnik i upozorenje na ono što se u našoj ne tako davnoj prošlosti događalo i što se ne smije zaboraviti – prije svega zbog onih koji se usuđuju relativizirati okrutna događanja u logoru Jasenovac, koji licitiraju brojkama i pokušavaju pokazati da su svi bili isti.“
U ime židovskih, romskih i srpskih žrtava, koji su u Jasenovcu stradali isključivo zbog svoje etničke i vjerske pripadnosti govorili su Boris Braun, Stevo Đurđević i Ilija Ivanović.
Potpredsjednica Saveza antifašističkih boraca Hrvatske i predsjednica Savjeta Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac Katica Sedmak podsjetila je kako je „glavna zadaća ove ustanove, ali i svih nas koji živimo u slobodi, da sačuvamo sjećanje na nedužne žrtve ustaških zločina, kako se slične strahote nikada više i nigdje ne bi ponavljale. Mladim generacijama moramo omogućiti da čuju istinu, da uče o toj istini – i ovdje u Obrazovnom centru u Jasenovcu, ali i u školskim klupama. Naša je dužnost i naš dug prema žrtvama da govorimo o strašnom zločinu koji je ovdje počinjen, o tragičnim posljedicama fašizma, nacizna i ustaškog režima, ačli i da upozorimo do čega može dovesti netrepeljivost, mržnja i bezumna zločinačka ideologija.“
Ona je kazala kako svega 13 zaposlenih u Javnoj ustanovi Spomen-područje Jasenovac skrbi o ovom memorijalnom području i održava ga, bavi se istraživačkim radom i izdavaštvom, surađuje s lokalnom zajednicom i domaćim i međunarodnim institucijama – od Yad Vashema u Jeruzalemu do Memorijalnog centra Holokausta u Washingtonu. Ona se požalila da – zbog neriješenih imovinsko-pravnih i drugih pitanja - "prostor spomen područja još uvijek ne izgleda onako kako bismo željeli, ali je unatoč brojnim poteškoćama unazad godinu dana uređeno groblje Limani i obilježeno Romsko groblje u Uštici, te izrađena dokumentacija za obnovu Kule u Staroj Gradiški."
Odlikovanja trojici preživjelih
Komemoracija se održava na spomen proboja preostalih preživjelih logoraša iz jasenovačkog logora 22. travnja 1945. godine. Od 1000 preživjelih logoraša na proboj se – nakon što su dan ranije pobijene sve logorašice u ženskom dijelu logora – odlučilo njih 600. Znak za napad dao je Sinjanin Ante Bakotić, sekretar partijske organizacije KP u jasenovačkom Logoru 3 – Ciglana, povikom „Naprijed, drugovi!“.
On je poginuo u proboju zajedno sa većinom logoraša, a njih svega nešto preko stotinu uspjelo se probiti i priključiti nastupajućim partizanskim jedinicama.
Predsjednik Josipović dodijelio je u nedjelju trojici preživjelih sudionika proboja – Ješui Abinunu, Bazilu Zukolu i Iliji Ivanoviću jedno od najviših državnih odlikovanja – Red Stjepana Radića za zasluge i stradanja u borbi za nacionalna i socijalna prava, te za osobit doprinos antifašističkim temeljima Republike Hrvatske.
Istim povodom, uz 45. obljetnicu postojanja Spomen-područja Jasenovac, toj instituciji dodijeljena je i Povelja Republike Hrvatske za izniman i osobit doprinos u odavanju počasti žrtvama koncentracijskih logora Jasenovac i Stara Gradiška, promocijin istine i suočavanju s vlastitom pršološću, te edukativnoj, znanstveno-istraživačkoj, publicističkoj te međunarodnoj suradnji u Hrvatskoj i u svijetu. Također, preživjelim sudionicima proboja uručeno je i priznanje „Ante Bakotić“ što ga dodjeljuje samo Spomen-područje.
Na komemoraciji, koja se zbog poplava održala dvadesetak dana kasnije nego što je to uobičajeno, okupilo se oko 2500 građana, predstavnika antifašističkih organizacija iz Hrvatske i regije, predstavnika manjinskih organizacija i diplomatskog zbora.
„Danas smo ponovno ovdje da se sjetimo kako je ovdje u Jasenovcu, u koncentracijskom ustaškom logoru takozvane Nezavisne države Hrvatske, najstrašnijom smrću umorena 83.301 osoba - 83.301 čovjek! Ovdje smo da se sjetimo nevinih žrtava i da osnažimo svoju odlučnost da nikada više ne dozvolimo da oživi ideologija zla, holokausta i mržnje,“ kazao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović.
On je naglasio kako je suvremena europska i demokratska Hrvatska nastala u Domovinskom ratu, ali i na temeljima antifašističke borbe i slobodarskih djela i stremljenja onih koji su bili zatočenici Jasenovca i drugih logora, onih – kako je kazao – „koji su s puškom u ruci porazili nacizam.“
Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko naglasio je kako Spomen-područje Jasenovac ima važnu ulogu - „čuvati sjećanje na patnje ljudi stradalih od pristaša jedne bezumne krvničke nacifašističke ideologije“, a izaslanik premijera Zorana Milanovića, ministar Mirando Mrsić, istakao je kako je ova komemoracija „podsjetnik i upozorenje na ono što se u našoj ne tako davnoj prošlosti događalo i što se ne smije zaboraviti – prije svega zbog onih koji se usuđuju relativizirati okrutna događanja u logoru Jasenovac, koji licitiraju brojkama i pokušavaju pokazati da su svi bili isti.“
U ime židovskih, romskih i srpskih žrtava, koji su u Jasenovcu stradali isključivo zbog svoje etničke i vjerske pripadnosti govorili su Boris Braun, Stevo Đurđević i Ilija Ivanović.
Potpredsjednica Saveza antifašističkih boraca Hrvatske i predsjednica Savjeta Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac Katica Sedmak podsjetila je kako je „glavna zadaća ove ustanove, ali i svih nas koji živimo u slobodi, da sačuvamo sjećanje na nedužne žrtve ustaških zločina, kako se slične strahote nikada više i nigdje ne bi ponavljale. Mladim generacijama moramo omogućiti da čuju istinu, da uče o toj istini – i ovdje u Obrazovnom centru u Jasenovcu, ali i u školskim klupama. Naša je dužnost i naš dug prema žrtvama da govorimo o strašnom zločinu koji je ovdje počinjen, o tragičnim posljedicama fašizma, nacizna i ustaškog režima, ačli i da upozorimo do čega može dovesti netrepeljivost, mržnja i bezumna zločinačka ideologija.“
Ona je kazala kako svega 13 zaposlenih u Javnoj ustanovi Spomen-područje Jasenovac skrbi o ovom memorijalnom području i održava ga, bavi se istraživačkim radom i izdavaštvom, surađuje s lokalnom zajednicom i domaćim i međunarodnim institucijama – od Yad Vashema u Jeruzalemu do Memorijalnog centra Holokausta u Washingtonu. Ona se požalila da – zbog neriješenih imovinsko-pravnih i drugih pitanja - "prostor spomen područja još uvijek ne izgleda onako kako bismo željeli, ali je unatoč brojnim poteškoćama unazad godinu dana uređeno groblje Limani i obilježeno Romsko groblje u Uštici, te izrađena dokumentacija za obnovu Kule u Staroj Gradiški."
Odlikovanja trojici preživjelih
Komemoracija se održava na spomen proboja preostalih preživjelih logoraša iz jasenovačkog logora 22. travnja 1945. godine. Od 1000 preživjelih logoraša na proboj se – nakon što su dan ranije pobijene sve logorašice u ženskom dijelu logora – odlučilo njih 600. Znak za napad dao je Sinjanin Ante Bakotić, sekretar partijske organizacije KP u jasenovačkom Logoru 3 – Ciglana, povikom „Naprijed, drugovi!“.
On je poginuo u proboju zajedno sa većinom logoraša, a njih svega nešto preko stotinu uspjelo se probiti i priključiti nastupajućim partizanskim jedinicama.
Predsjednik Josipović dodijelio je u nedjelju trojici preživjelih sudionika proboja – Ješui Abinunu, Bazilu Zukolu i Iliji Ivanoviću jedno od najviših državnih odlikovanja – Red Stjepana Radića za zasluge i stradanja u borbi za nacionalna i socijalna prava, te za osobit doprinos antifašističkim temeljima Republike Hrvatske.
Istim povodom, uz 45. obljetnicu postojanja Spomen-područja Jasenovac, toj instituciji dodijeljena je i Povelja Republike Hrvatske za izniman i osobit doprinos u odavanju počasti žrtvama koncentracijskih logora Jasenovac i Stara Gradiška, promocijin istine i suočavanju s vlastitom pršološću, te edukativnoj, znanstveno-istraživačkoj, publicističkoj te međunarodnoj suradnji u Hrvatskoj i u svijetu. Također, preživjelim sudionicima proboja uručeno je i priznanje „Ante Bakotić“ što ga dodjeljuje samo Spomen-područje.
Na komemoraciji, koja se zbog poplava održala dvadesetak dana kasnije nego što je to uobičajeno, okupilo se oko 2500 građana, predstavnika antifašističkih organizacija iz Hrvatske i regije, predstavnika manjinskih organizacija i diplomatskog zbora.
