Dostupni linkovi

Kavazović: Nacionalizam neće usrećiti ljude u BiH


Centralna bajramska svečanost za Bosnu i Hercegovinu je održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

Bajram-namaz i bajramsku hutbu predvodio je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.

Kavazović je poručio da "iako su se ljudi tokom dugih stoljeća udaljili jedni od drugih, u njima nikada nije zgasla potreba da se upoznaju, da se susreću i podsjećaju da smo djeca istih roditelja Adema i Have, neka je na njih Božiji blagoslov".

U bajramskoj hutbi je istakao i da "nikakve nacionalističke ili velikodržavne politike neće usrećiti ljude u Bosni i Hercegovini".

"Svi treba da uživamo naša pojedinačna i kolektivna prava, da se osjećamo ljudima, da živimo u našem ljudskom dostojanstvu, slobodni i bez straha. Također, zabrinuti smo zbog talasa mržnje prema muslimanima u Evropi i Americi. Mržnja nikada ništa dobro nije donijela. Nasilje se ne može ukloniti mržnjom i nasiljem, već širenjem razumijevanja i odlučnim suprotstavljanjem", rekao je.

"Praštajmo jedni drugima, jer to učvršćuje veze među ljudima i narodima", poručio je reis Kavazović.

Govor Huseina ef. Kavazovića u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, arhiv
Govor Huseina ef. Kavazovića u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, arhiv

Svečanosti u povodu Kurban-bajrama jutros su održane u 150 džamija i mesdžida na području Muftijstva mostarskog, koje obuhvata šire područje Hercegovine, u oba bh entiteta.

Klanjanje Kurban-bajrama na području Hercegovine organizirano je u 15 općina, od Glamoča, do Neuma i Bileće. Centralna svečanost upriličena je kod džamije u Sjevernom logoru u Mostaru.

Bajramsku hudbu, odnosno predavanje, održao je muftija mostarski, Salem ef. Dedović, koji je rekao da u današnje vrijeme treba raditi na spajanju i povezivanju ljudi, te da se ne smije dozvoliti da nas razlike udaljavaju od toga da budemo ljudi.

"I muslimani i hrišćani i kršćani i jevreji u ovoj zemlji i u ovome gradu su primarno ljudi, koje objedinjuje interes da žive u miru, u razumijevanju i prosperitetu. To je moguće u ovoj zemlji i ima nade za to", kazao je muftija Dedović.

Muftija Dedović je kritizirao i aktuelno stanje u društvu, pozivajući na predanost prioritetima i nužnim potrebama, dodajući da bi tada društvo drugačije izgledalo.

"Bilo bi više reda, više zadovoljstva, više napretka. Bilo bi čistije i urednije u našem okruženju. Bilo bi i straha od Boga, pa se ne bi posezalo za namjernim paljenjem i uništavanjem šumskog blaga. Ne bi se rijeke, jezera i potoci ostavljali punim smeća i razno-raznoga otpada nakon odmora i rekreacije", poručio je uz ostalo mostarski muftija.

Obilježavanje Kurban-bajrama u Mostaru
Obilježavanje Kurban-bajrama u Mostaru

Kurbanski bajram, nazvan i praznik žrtve, muslimani slave četiri dana.

Ovaj praznik vezan je za obred Hadža, koji je jedan od pet osnovnih dužnosti muslimana.

Prvog dana Bajrama završavaju se ceremonije hodočašća Kabe u Meki, pa brojni hodočasnici masovno idu na ovo sveto mjesto.

Prema zvaničnim podacima, više od dva miliona ljudi učestvuje na ovogodišnjem hadžu najviše od kada se bilježi. Prošle godine je svetilište Meku posjetio 1.860.000 vjernika u usporedbi sa samo 24.000 hodočasnika iz 1941.

Samo 221.000 Indonežana trenutno se nalazi u Meki, što je najveći broj hodočasnika iz jedne zemlje na hadžu ikad.

Hadž su obavili i Adem i Rahima Grlica iz Konjica. Za Radio Slobodna Evropa kažu da im je to najvažnije u životu.

"Hadž je najljepši i najdraži u životu", kaže Adem Grlica.

"Imala sam želju da odem. Hvala Bogu da sam dočekala da odem", ističe Rahima Grlica.

Za vrijeme Kurban-bajrama muslimani kolju kurban (ovan, krava) i dijele ga sirotinji, komšijama i rodbini prema utvrđenim pravilima: trećina sirotinji, trećina prijateljima i komšijama, te trećina porodici.

Ostavljena je i mogućnost zadržavanja svega za sebe, kao olakšica onima koji izdržavaju velike porodice i nemaju dovoljno sredstava za to, a ipak bi htjeli da ispoštuju ovu dužnost. Klanje kurbana, odnosno žrtvovanje, prisutno je kroz sve svjetske kulture i civilizacije.

Sama simbolika Kurban-bajrama temelji se na žrtvi i bogobojaznosti.

Prvog dana Bajrama završavaju se ceremonije hodočašća u Meki
Prvog dana Bajrama završavaju se ceremonije hodočašća u Meki

​Uoči proslave Bajrama, spremaju se i tradicionalna jela.

"Kuhamo svu vrstu hrane. Najviše baklave i kadaif, meso i pečenje. Porodica se okupi, a dođu i komšije. Svi treba da se poštujemo, sve vjere", poručuje Konjičanka Azemina Đudurija.

"Opšta poruka bi bila da cijenimo svoju porodicu, ukućane i bližnje, komšije svih vjera i nacionalnosti, jer ja ljude dijelim na dobre i loše, ljude i neljude. Da bi zajednici bilo bolje treba više pozitivne energije", ističe Senad Šašić.

"Da se više družimo i poštujemo jedni druge, a djeca uče iz naših primjera", navodi Dina Šašić.

Čestitke povodom Kurban-bajrama, vjernicima islamske vjeroispovijesti, uputili su brojni zvaničnici u regiji.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG