Dostupni linkovi

Obamina turneja uspješna, teške odluke tek predstoje


Barack Obama se obraća javnosti u Pragu, 05.04.2009.

Barack Obama naišao je na odobravanje evropskih lidera i uživao je u masama ljudi koji su došli da ga pozdrave tokom njegove prve prekookeanske turneje u funkciji američkog predsjednika. Ali još ništa konkretno nije ostvareno. Razlog leži u značajnim razlikama koje SAD imaju u odnosu na interese ključnih saveznika u Evropi, da ne spominjemo suparnike kao što je Rusija.

Izvještava dopisnik RFE/RL Brian Whitmore.

Američki predsjednik Barack Obama zasjenio je evropske zaveznike, umirio Ruse, i šarmirao Kineze tokom svoje prve preookeanske turneje na evropskom kontinentu. Ali uprkos dobrom razpoloženju i hiljadama obožavatelja, perspektiva promjene svijeta je i dalje neizvjesna.

Većina evropskih vlada opire se slanju vojnika u misiju NATO-a u Afganistan, uprokos apelima novog američkog predsjednika. Obama je slično bio neuspješan u uvjeravanju lidera Grupe 20 da donesu globalni ekonomski paket poticaja.

A kad je Vašington 5. aprila zatražio donošenje rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a kojom se osuđuje Sjeverna Koreja zbog najave lansiranja rakete, Rusija i Kina su zaprijetile će staviti veto na ovu incijativu i prije nego je raketa lansirana.

Međutim, Obamini javni nastupi tokom turneje bili su pravi diplomatski trijumf. Ali, analitičari kažu da je Obamin uspjeh u transformisanju svoje značajne popularnosti u svijetu u još značajniju međunarodnu podršku američkim prioritetima limitiran stvarnim i dubokim razmimoilaženjima u interesima između SAD i njenih evropskih partnera, kao i Rusije.

James Goldgeier, član Vijeća za vanjske odnose i koautor knige “Amerika između ratova: Od 11/9 (pada berlinskog zida) do 9/11”, objašnjava:

“Stvarno pitanje biće - da li će Obama biti u mogućnosti da smanji razlike koje postoje u odnosima SAD sa ostalim zemljama. Temeljne razlike postoje u pristupu svijetu između SAD i Rusije. Temeljne razlike takođe postoje o ključnim pitanjima između SAD i Evropljana. Sve strane moraju razvijati dugoročnu strategiju jer se ova pitanja ne mogu riješiti preko noći. Ali, ni u tom slučaju nije sigurno koliki će biti uspjeh oko temeljnih razlika.”


Obraćajući se novinarima u Istanbulu, petoj stanici svoje turneje, Obamin glavni politički savjetnik David Axelrod pozvao je na strpljenje, kazavši da je ova turneja samo prva faza dugoročnog procesa oživljavanja pozicije Washingtona u svijetu.

Nicholas Gvosdev, profesor bezbjednosnih studija na U.S. Naval War College, objašnjava da oživljavanje uloge Washingtona nije samo stvar imidža i pitanje vremena:

“Nije problem posaditi sjemenje, već je problem da li je zemlja plodna. Zemlja postaje plodna kada ostale zemlje osjete da su njihovi interesi usklađeni sa interesima SAD, kada postoji osjećaj da je ono što SAD predlažu korisno.”

Kada je u pitanju smisao i stil, Obama je Evropljanima dao dosta smijeha. U odnosu na pozive Georgea W. Busha da “sloboda maršira” i njegove apele za promociju globalne demokratije, Obama je ponudio pragmatično i dosljedno rješavanje problema.

U odnosu na Bushov unilaterizam, novi američki predsjednik istakao je pomirujući multirateralni pristup koji stavlja naglasak na međunarodne institucije. U nedavno objavljenom članku, “The New York Times” je Obamin pristup nazvao “anti-Bushovskom doktrinom”.

Međutim, Gvosdev kaže da ovo nije dovoljno da se saveznici u Evropi vrate američkim prioritetima:

“Saveznici će reći da Amerika daje loše savjete, koji umanjuju njihov osjećaj bezbjednosti. A ovo je sada fundamentalno pitanje.”

Na isti način, glavni urednik njemačkog lista “Der Zeit” Josef Joffe rekao je za RFE/RL da je “jaz između Obaminih aktivnosti i njegove sposobnosti da unaprijedi američke interese i dalje dosta dubok.” Ovo je izgleda slučaj sa Afganistanom, gdje Obama pokušava da uvjeri zemlje NATO-a da daju veći doprinos ovoj misiji koja ima mlaku podršku javnosti na evropskom kontinentu.

Prije početka NATO samita u Strasbourgu i Kehlu, koji je slavio 60. godišnjicu Alijanse, Obama je iznio strategiju u kojoj je suzio primarni naglasak misije u Avganistanu da iskorjeni al-Kaidu i da joj uskrati utočište. On je takođe umanjio važnost promocije demokratije, koju su mnoge člance NATO-a vidjele kao preambicioznu i nerelanu.

Obama je naišao na dosta simpatija za svoj pristup, ali malo u smislu podrške. Saveznici u Evropi su se složili da pošalju dodatnih 5.000 vojnika, a njih 3.000 biće raspoređeno samo privremeno da obezbjedi sigurnost tokom izbora u Avganistanu u avgustu.

S druge strane, Obama povećava broj američkih trupa sa 38.000, koliko ih je danas u Avganistanu, na 68.000.

Goldgeier kaže da smo svjedoci “amerikanizacije rata” u Avganistanu, što bi moglo izazvati neprilike kredibilnosti NATO-a:

“Mislim da ovo predstavlja problem za Alijansu”,
dodao je on.

Ukoliko Obamin zadatak da privoli Alijansu predstavlja zastrašujući izazov, odnosi sa Rusijom će, po svoj prilici, ići mnogo teže.

Obama je imao produktivan sastanak sa ruskim predsjednikom Dmitryem Medvedevom tokom održavanja samita G20 u Londonu, a njih dvojica su uspjeli dogovoriti izradu novog sporazuma o strateškoj kontroli naoružanja do kraja godine. Medvedev je pohvalio američkog predsjednika, nazvavši ga “svojim novim drugom”. Ali, analitičari naglašavaju da Moskva i dalje vidi Vašington kao protivnika, te da obje strane imaju dijametralno različite interese po mnogim pitanjima.

Mimo sporazuma o kontroli naoružavanja, koji je u interesu obje strane, nejasno je o kojim pitanjima Moskva i Vašington se mogu dogovoriti.

Obama traži rusku pomoć u uvjeravanju Irana da prekine svoje nuklearne ambicije, i jasno je kazao da ukoliko ovi naporu uspiju, on će biti spreman da odbaci američke planove izgradnje raketnog štita u Evropi, kojem se Moskva žestoko protivi. Ali, analitičari kažu da je nejasno koliko Rusija ima uticaja na Iran i koliko je spreman da ponudi istinsku pomoć.

“Rusija i SAD, te predsjednici ovih zemalja imaju dijametralno različite pogleda na prostor Evroazije. Jedna strana mora ići na kompromis po bilo kom pitanju. Ne možete se samo pomiriti tako što ćete se slikati zajedno. Moramo priznati da postoji temeljno neslaganje, a ne samo nesporazum, oko nekih ključnih pitanja”, zaključio je Gvosdev.
XS
SM
MD
LG