Dostupni linkovi

Američki predsjednik Barack Obama u Bijelu kuću je došao s obećanjima da će SAD naći načine da razgovaraju i sa državama kao što su Sjeverna Koreja i Iran . Bilo je to u potpunoj suprotnosti sa Bushovom administracijom koja je ove države smatrale „ osovinama zla“. Da li će nuklearni pokusi Pyongaynaga i sve oštrija retorika Teherana, omogućiti Obami da nastavi provoditi ideju s kojom će došao u Bijelu kuću, ili će ga to primorati na mnogo oštriju politiku.

Piše: Charles Recknagel, priredila Mirjana Rakela.

Nimalo lagan tjedan za predsjednika Obamu. Još je u januaru govorio kako je spreman pružiti ruku Iranu, ukoliko je Iran spreman popustiti u pogledu nuklearnog programa. A onda je u ponedjeljak stigao udarac iz Sjeverne Koreje. Ta je zemlja izvela drugi nuklearni pokus, prvi u Obaminu manadatu, a što je izazvalo oštre reakcije, pa je čak izravno usporedjeno s Hirošimom i Nagasakijem. Usprkos oštrom upozorenju iz Vijeća sigurnosti UN, Sjeverna Koreja je lansirala u utorak tri rakete kratkog dometa.

Istodobno je iranski predsjednik Mahmud Ahmadinajad rekao kako je vrijema razgovora sa Zapadom oko iranskog nuklearnog programa završeno. Jedini partner s kime je spreman razgovarati je Međunarodna agencija za atomsku energiju.

Ključno pitanje za Washington je sada da li će ovi potezi Sjeverne Koreje i Irana utjecati na vanjsku politiku tih zemalja, ili su ovi potezi vezani uz njihove unutarnje prilike.

Aidan Foster-Carter, stručnjak za Koreju na Sveučilištu Leeds u Britaniji, smatra da je glavni problem vezan upravo uz stanje u tim zemljama, gdje je aktualno pitanje naslijednika sadašnjih predsjednika. Kim Jong-il prošle je godine doživio moždani udar i nejasno je koji će ga od trojice sinova naslijediti. Foster-Carter smatra da režim nastoji stvoriti buku militantnim nastupima kako bi ih se pustilo na miru dok se ne odredi naslijednik. No, možda Pyongyang i nema namjeru nastaviti ozbiljne pregovore o nuklearnom razoružanju, upozorava ovaj stručnjak, naglašavajući da su, s druge strane, otvorena vrata za razgovore.

„Obama je do sada pokazivao svojim postupcima da je spreman na promjene, uostalom, to se vidi u odnosu na Kubu, tako da je stvarno nepotrebno ono što radi Pyongyang, pogoršavajući odnose“
, ističe Aidan Foster – Carter.

Bivši američki ambasador u UN i Iraku, John Bolton, pozvao je Obamu da uvrsti Sjevernu Koreju na listu terorističkih država, što bi aktualnu administraciju ponovno vratilo na stazu Bushove administracije.

Slična razmišljanja postoje i oko Teherana. Ahmedinajad pojačava tvrdolinijašku retoriku kako se primiču predsjednički izbori 12. juna.

Prošloga tjedna je optužio bivšega predsjednika Mohammada Khatamija da je „ponizio“ iranski narod pristajući da suspendira obogaćivanje urana 2003-2005.godine. Američkom predsjedniku popušta strpljenje i kazao je da će Teheranu dati rok do kraja godine da se izjasni da li je spreman na razgovore s Washingtonom.

Šef američkog združenog generalštaba Mike Mullen u intervjuu za američku televiziju je kazao da „je lako moguće da Iran u roku od jedne do tri godine, bude u posjedu nuklearnog oružja. Zato je dijalog vrlo bitan“, ističe general Mullen.

U ponedjeljak je Ahmadinajad kazao kako je spreman na izravne razgovore s Obamom, u Ujedninjenim narodima, ukoliko ponovno bude izabran za predsjednika Irana. On predlaže i temu susreta “ Uzroci svjetskih problema“.

Upravo ovakva „ponuda“ pokazuje koliko je snažna dilema pred Obamom. Pregovarati, ili pristati na domaće zahtjeve za oštrijom američkom politikom. Ovotjedni događaji pokazuju da odluka neće biti jednostavna.
XS
SM
MD
LG