Američki predsjednik Barack Obama i vojni šefovi iz više od 20 zemalja okupili su se u utorak ( kasno naveče po centralnoevropskom vremenu) da pokažu zajedništvo u borbi protiv boraca Islamske države (IS) u Iraku i Siriji. No ova se kolicija suočava sa novi testom nakon što je Turska pokrenula vazdušne napade na kurdske pobunjenike unutar svojih granica, prkoseći tako molbi SAD-a da se umjesto toga fokusira na militante IS.
Turski napadi predstavljaju prvi veliki vazdušni napad na kurdske pobunjenike na turskom tlu nakon početka mirovnih pregovora prije dvije godine, a sve se dešava u vrijeme pojačane zabrinutosti zbog napredovanje IS ka sirijskom gradu Kobani. Kurdi u Turskoj optužuju vladu da stoji skrštenih ruku dok sirijski Kurdi ginu u opkoljenom gradu kod sirijsko-turske granice.
SAD vrše pritisak na Tursku da preuzme aktivniju ulogu u kampanji čiji je cilj uništenje militantne grupe Islamska država (IS). Zvaničnici iz Ankare su učestvovali na sastanku u Andrews Air Force bazi u Mirilendu, gdje su američki zvaničnici pozvale vojne čelnike zemlja članica koalicije kako bi razmotrili strategiju.
"To je operacija koja uključuje svijet protiv ISIL," rekao je Obama, referišući se na jedno od više imena ove militantne grupe.
Međutim, Obama nije nagovjestio bilo kakve promjene u onome što vidi kao dugoročnu strategiju koja će imati uspone i padove u narednim mjesecima."Ovo će biti dugoročna kampanja", rekao je Obama načelnicima odbrana država savezenika tokom sastanka izvan Vašingtona.
On je rekao da je u ovom trenutku fokus, osim na Kobaniju u Siriji, i na borbe u provinciji Anbar u Iraku.
Američke trupe su vodile teške borbe da zaštite Anbar od militanata Al Kaide u ratu u Iraku, a sada postoji opasnost da taj region preuzmu pripadnici IS.
"Koalicija će zračne udare nastaviti u oba ova područja", rekao je Obama.
Na sastanaku vojnih šefova iz 22 zemlje bili su i predstavnici Turske i Saudijske Arabije, a predvodio ga je general Martin Dempsey, načelnik Združenog generalštaba američke vojske.
Jedan vojni zvaničnik rekao je Reutersu nakon razgovora da su svi priznali kako je Islamska država postigla određeni napredak na na terenu, bez obzira na zračne udare. Ali tu je, kako je rekao, i osjećaj da će koalicija, radeći zajedno, na kraju pobijediti.
Alistair Baskey, portaprol Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, rekao je da su sastanci bili "dio nastojanja da se izgradi koalicija i integriše sposobnost svake zemlje pojedinačno u širu strategiju."
Obama je rekao da je kampanja još uvijek u ranoj fazi. "Biće dana napretka, ali tu će biti i nekih perioda nazadovanja”, rekao je on, dodajući da je "koalicija ujedinjena za ovaj dugoročni napor."
Bijela kuća je saopštila da su predstavnici Australije, Bahreina, Belgije, Velike Britanije, Kanade, Danske, Egipta, Francuske, Njemačke, Iraka, Italije, Jordana, Kuvajta, Libana, Holandije, Novog Zelanda, Katara, Saudijske Arabije, Španije, Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Sjedinjenih Država prisustvovali zatvorenim sastancima.
Imati Tursku za stolom bilo ključno
Zvaničnici iz Ankare, ključni u ovom trenutku, iz mnogo razloga učestvovali su na sastanku u Andrews Air Force bazi.
Američki vojni zvaničnik, koji je želio ostati anoniman, upoznat sa detaljima razgovorima, rekao je za AP da su se šefovi vojnih štabova složili da preporuče svojim vladama da se nastavi zajednička borba protiv ekstremista i da "svi daju svoj doprinos na način na koji najbolje odgovara svakoj naciji pojedinačno, te da se preduzmu nove mjere radi postizanja boljeg uspjeha koalicije na zemlji i u vazduhu".
Ranije u utorak, koalicija predvođena SAD-om izvela je 21 vazdušni napad u i oko Kobanija. Jedan od udara gađao je Tel Šair brdo koja gleda na dijelove grada, kako je rekao Idris Nasan, zamjenik šefa komiteta za vanjske kontakte Kobanija.
Nasan je rekao da su kurdski borci kasnije uspjeli osvojiti brdo i skinuti crnu zastavu grupe IS. No ova ekstremistička grupa i dalje kontroše više od trećine Kobanija pretežno kurdskog grada u Siriji.
Dok Bijela kuća pokušava ukazati na napredak u kampanju protiv militanata IS, vlada takođe priprema američku javnosti za vojni poduhvat koji bi se mogao produžiti i nakon Obaminog predsjedavanja, navodi AP.
Zvaničnici su priznali u utorak da zračni napadi u Kobani možda neće biti dovoljni kako bi se spriječilo da militanti preuzmu grad, s obzirom na nedostatak djelotvornijih borbenih snaga na terenu.
"Mi sigurno ne želimo da grad padne", rekao je portparol Bijele kuće Josh Earnest.
"U isto vrijeme, naš kapacitet da spriječimo da taj grad padne je ograničen činjenicom da zračni udari mogu učiniti samo toliko koliko čine" rekao je Earnest.
Sirijski Kurdi preklinju međunarodnu zajednicu za teško naoružanje da bi pomogli jačanje svoje odbrane u Kobaniju. Oni su takođe pozvali Tursku da otvori granice kako bi se omogućilo pripadnicima kurdske milicije u sjeverozapadnoj Siriji - poznate kao Jedinice narodne zaštite, ili YPG - da putuju kroz tursku teritoriju da bi ojačali odbranu grada.
Ni jedan od zahtjeva do sada nije uslišen.
Turska je oprezna zbog sirijskih Kurda i njihovih YPG milicija, za koje vjeruje da su povezani s kurdskim pokretom PKK u jugoistočnoj Turskoj koji je vodio dugu i krvavu pobunu protiv Ankare.
PKK i Turska država dogovorili su prekid vatre prošle godine, ali se dogovor počeo podrivati. Turski mediji izvještavali su u utorak da su vazdušne snage gađale sumnjive položaje kurdskih pobunjenika na jugoistoku Turske dan ranije.
Odgovarajući na pitanje o tome turski premijer, Ahmet Davutoglu, izjavio je da su turski snage preduzele "neophodne mjere" nakon intenzivne "uzemiravjuće paljbe" od strane pobunjenika na vojnu ispostavu.
"Nemoguće je da to tolerišemo ili da ne regujemo na to(napade)", rekao je Davutoglu.
Kurdi, koji čine oko 20 posto populacije u Turskoj koja broji 75 miliona ljudi, suočeni su sa decenijama diskriminacije, uključujući i ograničenja na upotrebu jezika. PKK se bori za autonomiju Kurda u Turskoj a u tim je sukobima oduzeto na desetine hiljada života od 1984.
Sa druge strane, SAD vrše pritisak na Tursku, članicu NATO-a, da fokusira svoje napore na borbi protiv militanata iz IS, zajedničkog neprijatelja i Turske i Kurda.
Turska je pak rekla da će se pridružiti borbi samo ako je koliciji na čijem su čelu SAD, meta i sirijski predsjednik Bašara al Asad.
Američki zvaničnici ukazali na neke znakove saradnje Turske, uključujući i obavezivanje na pomoć kako bi se zaustavio prolazak stranih boraca IS preko granice u Siriju.
Bijela kuća je u utorak saopštila da se razgovori nastavljaju oko toga da li će Turska omogućiti SAD i drugim zemljama da koriste baze u njihovoj zemlji za napade na militante Islamske države.
SADi Rusija razmjenjivaće obavještajne podatke o IS
Istovremeno su američki državni sekretar John Kerry i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov postigli saglasnost u utorak da se poveća razmjena obavještajnih informacija između Moskve i Vašingtona o militantima iz Islamske države, fokusirajući se tako na zajedničkog neprijatelja i pored toga što ostaju duboke podjele između dvije strane oko krize u Ukrajini.
Govoreći u Parizu, nakon razgovora sa svojim ruskim kolegom, Kerry je rekao da dvije svjetske sile, čiji su odnosi na najnižem novou u posthladnoratovskom periodu zbog Ukrajine, imaju "veliku odgovornost" da pronađu načine da zajedno rade na globalnim pitanjima, bez obzira na velike razlike koje imaju o brojnim drugim pitanjima.
Ostavljajući sumnje da uzajamno nepovjerenje i dalje postoji, Kerry je rekao da su razmatrali zajedničke osnove za saradnju između dvije zemalje protiv IS, koja je uzela velike teritorije Iraka i Sirije u brutalnoj kampanji.
"Obojica smo prepoznali potrebu da se uništi i na kraju pobjedi ISIL, zaustavimo njihov napredak i na kraju da ih pobjedimo", rekao je Kerry na konferenciji za novinare, koristeći jedan od alternativnih naziva za militantnu grupu.
"Nema države po pristojnoj definiciji tog termina koja može podržati strahote koje su počinili pripadanici ISIL-a, i niti jedna civilizovana zemlja ne smije zapostviti svoju odgovornost da ustanu i budu dio napora da se suzbije ova bolest", naglasio je američki državni sekretar.
Kerry je rekao da su Sjedinjene Države i Rusija dogovorili da "intenziviraju obavještajnu saradnju u vezi sa ISIL-om i drugim izazovima u borbi protiv terorizma u toj regiji."
Kerry je rekao i da će Moskva vidjeti da li bi mogli učiniti više da se pomogne i obuči od militanata napadnuta iračka vojska.
