Dostupni linkovi

Istraživanje: Na Zapadnom Balkanu ne veruju ni u vlast, ni u opoziciju


Opšti izbori u Srbiji održani su 21. juna 2020. godine
Opšti izbori u Srbiji održani su 21. juna 2020. godine

Za razliku od Crne Gore, gde 80 odsto građana veruje da se vlast može smeniti na izborima, taj procenat je gotovo upola manji u Bosni i Hercegovini i Srbiji (43 odsto), dok na Kosovu 56 odsto građana veruje da je promena na izborima moguća – rezultati su istraživanja koje je sprovela Savetodavna grupa za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG).

Najveća uočena prepreka za slobodne i fer izbore na Zapadnom Balkanu je pritisak na birače.

„Izborni uspeh opozicionih partija u velikoj meri zavisi od onih građana koji se plaše da ne izgube neke od pogodnosti ako ne glasaju za vladajuću stranku. Obavezno glasanje u zamenu za jednokratne usluge, socijalna davanja i zapošljavanje u javnoj upravi su česti mehanizmi uticaja i pritiska na glasače“, navodi se u istraživanju.

Pored niskog poverenja u vlast i institucije, istraživanje beleži i nisko poverenje građana u opoziciju.

„U svim anketiranim zemljama osim Kosova, relativna većina ispitanika veruje da opozicija nije dobro organizovana. U svim anketiranim državama, u proseku skoro 48 odsto ispitanih veruje da je opozicija potpuno neorganizovana“, navodi se u istraživanju.

U Srbiji je zabeležen „najlošiji rezultat“ opozicije – 84 odsto ispitanih ima nisko mišljenje o njenoj efikasnosti, a 43 odsto smatra da je „potpuno neorganizovana“.

Generalno, ne postoji široka podrška bojkotu izbora: 56,2 odsto ispitanika reklo je da ne podržava bojkot kao sredstvo političke borbe protiv neregularnih izbora, dok 32,2 odsto ispitanih građana podržava.

„Međutim, ovaj procenat varira u zavisnosti od zemlje. U Srbiji, gde bojkot izbora u junu 2020. nije doneo opipljive pozitivne ishode za opoziciju, samo 25,8 odsto ispitanih građana izrazilo je podršku ovoj taktici“, navodi se u istraživanju.

Crna Gora – da li su promene 'stvarne'

„Moramo da sačekamo da bismo videli da li je promena stvarna ili je jedno političko liderstvo samo zamenjeno drugim“, ocena je Jovane Marović izvršne direktorke nevladine Politikon mreže iz Podgorice.

Vladu Crne Gore je početkom decembra 2020. izabrala nova većina u crnogorskom parlamentu koju čine koalicije predvođene Demokratskim frontom (DF), Demokratama i Građanskim pokretom URA.

Oni zajedno imaju 41 od 81 poslanika u parlamentu, nakon što su na izborima 30. avgusta prvi put nakon tri decenije vlasti porazili Demokratsku partiju socijalista (DPS), na čijem je čelu predsednik države Milo Đukanović.

Đukanovićevih trideset godina vlasti
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:45:45 0:00
Direktan link

Marović je naglasila da je opozicija uspela da mobiliše građane da izađu na izbore i da je čak 79 odsto građana glasalo, uprkos tome što su izbori održani za vreme epidemije korona virusa.

Kao najveće probleme crnogorskog društva Marović je navela klijentelizam, organizovani kriminal i korupciju i ukazala da je veliko nezadovoljstvo među građanima i dalje prisutno.

Srbija – (ne)uspeh bojkota

Izbori su neophodni za promene, ali su nedovoljni za prave promene – zaključak je Vuja Ilića iz nevladinog Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost CRTA iz Srbije.

Prema njegovim rečima, države Zapadnog Balkana imaju slične probleme kada se radi o izborima.

„To su - nepoverenje u tradicionalne političke aktere i funkcionisanje demokratskih institucija, zloupotreba izbornog procesa, mobilizacija glasačke mašine i pasivizacija opozicije“, rekao je Ilić.

Izbori u Srbiji su održani 21. juna, ali ih je veći deo opozicije bojkotovao smatrajući da nema uslova za njihovo slobodno i fer održavanje. Konstituisanje parlamenta je okončano tek krajem oktobra, nakon čega je formirana Vlada.

„Bojkot izbora samo odlaže proces promene vlasti“, ocena je Florijana Bibera, direktora Centra za studije Jugoistočne Evrope na Univerzitet u Gracu, ujedno i koordinator Savetodavne grupe za politiku Balkana u Evropi.

„Možda se bojkot čini kao dobra odluka u tom određenom trenutku, ali dugoročno ’zaključava’ proces“, rekao je Biber. Pojasnio je da bojkot daje „dodatnu moć vlastima za određeni broj godina“ i nemogućnost opoziciji da kritikuje vlast unutar institucija.

Govoreći o razlozima dela opozicije u Srbiji za bojkot poslednjih izbora, on je istakao da izbori nisu bili slobodni i fer, ali da je verovatno da nisu samo izborni uslovi igrali ulogu, već i kapacitet opozicije da uđe u izbornu trku.

Biber je dodao i da nije pitanje „da li su izbori fer i slobodni“ već da li su „dovoljno kompetitivni“, ukazujući da je čak i u Belorusiji, gde više od 25 godina vlada autoritarni lider Aleksandar Lukašenko, opozicija izašla na izbore u leto 2020. godine i verovatno pobedila.

Vujo Ilić iz CRTA-e je ukazao na još jedan trend u Srbiji – da društveni pokreti zamenjuju ulogu tradicionalnih političkih aktera.

„Protestni pokreti su još jedan veliki fenomen i imaju svoju ulogu - da stvaraju pritisak i komuniciraju sa zahtevima građana“, istakao je Ilić.

U Srbiji se očekuje nastavak međustranačkog dijaloga vlasti i opozicije o izbornim uslovima pod pokroviteljstvom Evropskog parlamenta.

Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik je u novembru u nacrtu izveštaja o Srbiji pozvao vlasti u Beogradu da nastave reforme u oblasti vladavine prava, osnovnih prava i funkcionisanju demokratskih institucija i javne uprave. Naglasio je i da ostaje zabrinutost zbog dominacije vladajućih stranaka, uključujući i u medijima.

Kosovo – tri vlade u godinu dana

Kosovo je na pragu najveće političke i ustavne krize - zaključak je Donike Emini, predstavnice platforme nevladinih organizacija sa Kosova CiviKos.

„Pitanje je ko će zameniti trenutnu vladajuću elitu i da li ćemo videti potrebnu promenu“, rekla je Emini.

Građani Kosova će 14. februara po drugi put izaći na izbore za godinu i po dana, dok će poslanici u Skupštini po treći put birati saziv nove vlade.

Poslednji izbori su održani oktobra 2019. godine nakon što je Ramuš Haradinaj (Ramush Haradinaj) podneo ostavku na mesto premijera. Nepoverenje vladi Aljbina (Albin) Kurtija koji je osvojio najviše mandata na izborima izglasano je u martu 2020. godine, na početku epidemije korona virusa.

Kosovo tada nije išlo na vanredne izbore već su poslanici u junu glasali za izbor nove vlade na čelu sa Avdulahom (Avdullah) Hotijem, koja je krajem decembra proglašena nelegitimnom od strane Ustavnog suda.

Govoreći o promenama u izbornom procesu od sticanja nezavisnosti Kosova, Donika Emini je istakla da su pozitivne promene primetne u organizaciji izbora, te da su međunarodni posmatrači ukazali da su parlamentarni izbori na Kosovu u oktobru 2019. godine bili dobro organizovani.

Dobar preduslov za organizovanje izbora na Kosovu je i „kritična masa“– raznolika i dobro organizovana opozicija.

Ipak, kada je reč o promenama, Emini ističe da su tokom 2020. godine promenjene čak tri vlade, te da trenutno Kosovo ima vršioce dužnosti predsednika i premijera, a da nema funkcionalan parlament.

Odlučujući faktor u smeni vlade nisu bili građani već Ustavni sud – još jedan je od zaključaka.

Građani, prema rečima Donike Emini, žele da vide promenu, ali ne mare mnogo za program i ideologiju stranaka koje učestvuju u političkoj trci. Ističe da se u njihovim programima često može primetiti „miks levice i desnice“, na šta birači uglavnom ne obraćaju pažnju.

Problem u organizaciji izbora 14. februara je kompleksan i komplikovan proces glasanja dijaspore, jer zbog pandemije korona virusa ne mogu da dođu na Kosovo da glasaju, istakla je Emini.

Kosovsku dijasporu opisala je kao „veliku, dinamičnu i voljnu da učestvuje u izborima“, dodajući da se dijaspora Kosova u ranijim izbornim procesima pokazala kao „ključ“ koji može da preokrene izborni rezultat.

Bosna i Hercegovina – promene na lokalu

Panelista iz Bosne i Hercegovine Boriša Falatar, inače politčki predstavnik Naše stranke, politički sistem u BiH opisao je kao „možda najkompleksniji na svetu“.

„Ako pogledate rezultate izbora u Bosni u poslednjih 30 godina, rezultati su bili izuzetno stabilni. Inovacija u javnom diskursu i kampanjama može motivisati ljude i doneti promene kroz izbore“, naglasio je Falatar.

Političku situaciju u Bosni i Hercegovini Falatar je opisao kao „močvaru“ u kojoj godinama vladaju nacionalistički lideri, te naglasio da „promena može doći samo lokalno, kada ljudi to vide svojim očima i u praksi se uvere da je promena moguća“.

Nakon lokalnih izbora 15. novembra, dve partije koje drže vlast na nacionalnom nivou - Stranka demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, izgubili su vlast u najvećim gradovima u Bosni i Hercegovini- Sarajevu i Banjoj Luci.

U gradu Mostaru su 20. decembra 2020. godine održani prvi lokalni izbori posle 12 godina, a Sud Bosne i Hercegovine 27. januara potvrdio odluku Centralne izborene komisije (CIK) da se ponište izbori u Srebrenici i Doboju, a da se u Travniku ponove.

XS
SM
MD
LG