Tri hrvatske nevladine organizacije za ljudska prava najavljuju pokretanje postupka protiv odluke da se Mirka Norca, osuđenog na 15 godina za ratne zločine protiv srpskih civila, pusti na uvjetnu slobodu nakon dvije trećine izdržane kazne.
Protiv smo puštanja na uvjetnu slobodu Mirka Norca, i protiv smo primjene uvjetnog otpusta nakon dvije trećine izdržane kazne, ako se radi o postupku za ratne zločine, poručile su nakon odluke o uvjetnom otpustu Mirka Norca tri hrvatske nevladine idruge za ljudska prava – Građanski odbor za ljudska prava, osječki Centar za mir i zagrebačka Documenta.
Mirko Norac osuđen je na 12 godina zatvora za ratne zločine nad srpskim civilima u Gospiću, a potom po zapovjednoj odgovornosti na 6 godina zbog ratnih zločina nad srpskim civilima i pripadnicima srpske paravojske u akciji Medački džep, a Vrhovni sud mu je odredio jedinstvenu kaznu od 15 godina. Odslužio je preko dvije trećine kazne, čime ispunjava formalne uvjere za uvjetni otpust, o čemu je pozitivno odlučilo Povjerenstvo unutar Ministarstva pravosuđa.
Vesna Teršelič iz Documente za RSE objašnjava zašto se protivi ovakvom rješenju za Norca.
“Riječ je o tome da se Mirko Norac nije pokajao. Na izričito pitanje u postupku pred Povjerenstvom da li žali zbog zločina, nije dao izričit odgovor”, ocjenjuje Teršelič.
Vesna Teršelič, foto: Enis Zebić
Kako je predstavnik Državnog odvjetništva u Povjerenstvu bio protiv uvjetnog otpusta za Norca, Vesna Teršelič očekuje da se Državno odvjetništvo žali na odluku Povjerenstva, a ako to oni ne učine - postupak će nastojati pokrenuti nevladine organizacije.
“Moramo to napraviti,” kaže gospođa Teršelič, “jer je riječ o vrlo teškim zločinima – zločinima u Gospiću gdje je riječ o likvidacijama civila. Riječ je o tome da je on osobno izišao iz streljačkog voda i prvi pucao na jednu žensku osobu. Isto tako je kod zločina u Medačkom džepu, za koji je osuđen po zapovjednoj odgovornosti, jer nije učinio sve što je mogao kako bi spriječio zločine, i kako bi se ti zločini nakon toga brzo i primjereno kaznili.”
Specifičnosti suđenja
Za nju su ključni argumenti – to što Norac nije izrazio kajanje, to što je kod podizanja istrage pred 10 godina bježao od zakona, i to što mu je već kod izricanja jedinstvene kazne – kazna smanjena.
Norčev odvjetnik Vlatko Nuić za RSE kaže kako argumenti nevladinih udruga ne drže vodu ni u pravnom, ni u životnom smislu.
“Naime, očito je da oni ne mogu shvatiti da netko tko se izjasni da nešto nije počinio, neće u nijednom postupku izraziti pokajanje za nešto što smatra da nije počinio. Prema tome, smatram da ti argument ne stoje”, kaže Nuić.
Poznati zagrebački odvjetnik sa iskustvom u slučajevima ratnih zločina Slobodan Budak za RSE načelno kaže kako su – s jedne strane - kazne za ratne zločine na domaćim sudovima bile preblage, a sa druge strane – da se ne smije tehnicistički pristupati institutu uvjetnog otpusta nakon dvije trećine izdržane kazne, naslijeđenom još iz saveznog zakonodavstva.
“Svakako je premali vremenski odmak od vremena počinjenja tih zločina, da bi se moglo na to gledati kao na jednu pravno-tehničku primjenu nekog propisa kada se i kako može nekome ‘skinuti’ trećina kazne. Ova suđenja za ratne zločine imaju te svoje specifičnosti, i mislim da bi se o njima trebalo voditi računa”, kaže Budak.
Mirko Norac u zatvoru je od ožujka 2001., a prošle godine mu je – kako je suđen na kaznu veću od pet godina – oduzet i generalski čin. Ako odluka Povjerenstva ostane na snazi, on izlazi na uvjetnu slobodu 25. studenog.
Protiv smo puštanja na uvjetnu slobodu Mirka Norca, i protiv smo primjene uvjetnog otpusta nakon dvije trećine izdržane kazne, ako se radi o postupku za ratne zločine, poručile su nakon odluke o uvjetnom otpustu Mirka Norca tri hrvatske nevladine idruge za ljudska prava – Građanski odbor za ljudska prava, osječki Centar za mir i zagrebačka Documenta.
Mirko Norac osuđen je na 12 godina zatvora za ratne zločine nad srpskim civilima u Gospiću, a potom po zapovjednoj odgovornosti na 6 godina zbog ratnih zločina nad srpskim civilima i pripadnicima srpske paravojske u akciji Medački džep, a Vrhovni sud mu je odredio jedinstvenu kaznu od 15 godina. Odslužio je preko dvije trećine kazne, čime ispunjava formalne uvjere za uvjetni otpust, o čemu je pozitivno odlučilo Povjerenstvo unutar Ministarstva pravosuđa.
Vesna Teršelič iz Documente za RSE objašnjava zašto se protivi ovakvom rješenju za Norca.
“Riječ je o tome da se Mirko Norac nije pokajao. Na izričito pitanje u postupku pred Povjerenstvom da li žali zbog zločina, nije dao izričit odgovor”, ocjenjuje Teršelič.
“Moramo to napraviti,” kaže gospođa Teršelič, “jer je riječ o vrlo teškim zločinima – zločinima u Gospiću gdje je riječ o likvidacijama civila. Riječ je o tome da je on osobno izišao iz streljačkog voda i prvi pucao na jednu žensku osobu. Isto tako je kod zločina u Medačkom džepu, za koji je osuđen po zapovjednoj odgovornosti, jer nije učinio sve što je mogao kako bi spriječio zločine, i kako bi se ti zločini nakon toga brzo i primjereno kaznili.”
Specifičnosti suđenja
Za nju su ključni argumenti – to što Norac nije izrazio kajanje, to što je kod podizanja istrage pred 10 godina bježao od zakona, i to što mu je već kod izricanja jedinstvene kazne – kazna smanjena.
Norčev odvjetnik Vlatko Nuić za RSE kaže kako argumenti nevladinih udruga ne drže vodu ni u pravnom, ni u životnom smislu.
“Naime, očito je da oni ne mogu shvatiti da netko tko se izjasni da nešto nije počinio, neće u nijednom postupku izraziti pokajanje za nešto što smatra da nije počinio. Prema tome, smatram da ti argument ne stoje”, kaže Nuić.
Budak: Suđenja za ratne zločine imaju te svoje specifičnosti, i mislim da bi se o njima trebalo voditi računa.
Poznati zagrebački odvjetnik sa iskustvom u slučajevima ratnih zločina Slobodan Budak za RSE načelno kaže kako su – s jedne strane - kazne za ratne zločine na domaćim sudovima bile preblage, a sa druge strane – da se ne smije tehnicistički pristupati institutu uvjetnog otpusta nakon dvije trećine izdržane kazne, naslijeđenom još iz saveznog zakonodavstva.
“Svakako je premali vremenski odmak od vremena počinjenja tih zločina, da bi se moglo na to gledati kao na jednu pravno-tehničku primjenu nekog propisa kada se i kako može nekome ‘skinuti’ trećina kazne. Ova suđenja za ratne zločine imaju te svoje specifičnosti, i mislim da bi se o njima trebalo voditi računa”, kaže Budak.
Mirko Norac u zatvoru je od ožujka 2001., a prošle godine mu je – kako je suđen na kaznu veću od pet godina – oduzet i generalski čin. Ako odluka Povjerenstva ostane na snazi, on izlazi na uvjetnu slobodu 25. studenog.
