Po prvi put nakon dužeg vremena Hrvatsko narodno vijeće, Vijeće bošnjačkih intelektualaca, Krug 99 i Srpsko građansko vijeće - Pokret za ravnopravnost udružili su se u zajedničkom protestu protiv odnosa domaćih ali i austrijskih vlasti prema slučaju generala Jovana Divjaka.
Smatraju kako je sramotno i skandalozno što se nakon 120 dana Divjak i dalje nalazi u Austriji iako srbijanska potjernica, kako podvlače, nema utemeljno pravno, već propagandno dejstvo.
„Znamo da nemaju moralna načela, znamo da su produkt aktivnosti velikosrpskih ideologa, pa evo, između ostalog, i Jovan Divjak kao Srbin koji se stavio na raspolaganje i koji je bio jedan od čelnih ljudi u komandi Armije BiH vjerovatno se našao na udaru te države samo zbog toga“, kazao je Sretko Tomašević, SGV Pokret za ravnopravnost.
Nedžad Mulabegović, predsjednik Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, upozorava kako se nakon slučaja Ganić i Jurišić, aktvnosti na bilateralanoj i trilaterlnoj osnovi ministarstava pravde BiH, Srbije i Hrvatske, te potpisanih ugovora ovakve stvari nisu trebale ponoviti.
„Međutim, stvari se ponavljaju zato što uvijek postoji jedna određena mijenjanja uzroka rata – jer to odgovara određenoj politici. Ne Srbiji generalno govoreći, ali jednom vrlo jakom nacionalističkom jezgru u svakom slučaju. I ti pokušaji neće prestati“, naglašava Mulabegović.
Slijepo pravo
Haški tribunal se izjasnio i rekao da na predmetu Dobrovoljačka nema elemenata za pokretanje bilo kakvog postupka u smislu kršenja ljudskih prava ili konvencija ratovanja, nagalašava Mulabegović. Problem je što određene strukture to ni danas ne žele prihvatiti.
„Što se tiče Srbije, može se donekle to možda razumjeti, iako se ne može opravdati. Ali što se tiče Austrije, za mene to niti je opravdano, ni razumljivo. Pogotovo što je Austrija danas jedna od država EU koje pošteno govore o ljudskim pravima kao temljenim stavovima ustavnosti svake države. Zato mislim da bi posebno austrijske vlasti trebale ispraviti tu svoju veliku pogrešku“, smatra Fra Luka Markešić, HNV.
Hidajet Repovac, iz Kruga 99, dodaje:
„To je jedna komplicirana siatuacija i ja ne znam kako će se iz nje izaći - jer Evropa, ta stara dama, koliko god se trsila demokratijom i slobodom, ne zna da rastavi šta je zločin od onoga ko se borio protiv zločina. U tom slijepom pravu koje traje ne znam već koliko stoljeća ne zna da razluči pravo i pravdu. I mislim da je Jovo Divjak žrtva pravnih finesa i da ćemo vrlo teško dostići pravdu.“
Repovac podsjeća da je KRUG 99 i prije hapšenja generala Divjaka upozoravo da se to može desiti. Reagirnja nadležnih insistucija izostala su i kada je Divjak uhapšen. Ništa bolja situacija nije ni danas.
„Ali očevidno je da se političari više bave svojim foteljama i načinom na koji će zaraditi što više novca i zadržati svoje pozicije nego što se bave problemima rata i našega teškoga poratnoga stanja“, kaže Repoviac.
Repovac, osim političara, krivi i znanstvenu i intelektualnu zajednicu u BiH, koja je velikim dijelom i danas podijeljena.
„Mi nemamo sagovornika u RS, osim rijetkih intelektualaca sa kojima presonalno komuniciramo. Oni se mogu nabrojati na prste jedne ruke. A vjerovatno i oni isto to misle o Federaciji BiH. A da bi intelektualci imali prodoran stav u vezi sa ovakvim pitanjima, onda najmanje 200 do 2.000 sagovornika te vrste mora biti i tamo i ovdje. I mi bismo morali isto ovo da održimo i u Trebinju i u Bijeljini, isti ovakav razgovor, i u Mostaru zapadnom i istočnom: Bez toga nema prave inicijative, vjerujte“, ističe Repovac.
Četiri nevladine organizacije pozvale su političare iz najznačajnijih državnih institucija da se maksimalno angažuju i da prema vlastima države Austrije pokrenu nove aktivnosti čiji će rezultat biti puštanje na slobodu generala Jovana Divjaka. Njihove naredne aktivnosti, upozorili su, neće biti samo javni pozivi.
Slučaj Divjak
Dosije Dobrovoljačka: Svjedočenja, snimci dešavanja, analize i komentari.
Slučaj Divjak
Divjak je rođen 1937. godine u Beogradu i uoči rata u BiH je bio pukovnik JNA. Po izbijanju sukoba u aprilu 1992. godine priključio se Teritorijalnoj odbrani BiH i postavljen je za zamjenika komandanta i na toj poziciji ostaje i nakon formiranja Armije BiH.
Divjak je među najomiljenijim komandantima Armije BiH i braniteljima Sarajeva i BiH.
Nakon penzionisanja 1998. godine, postaje aktivan u nevladinom sektoru i javnom životu i vodi Udruženje Obrazovanje gradi BiH. Uživa ugled kao skromna i visoko moralna osoba posvećena pomoći ugroženim i obespravljenim.
Divjak je dobitnik francuskog ordena Legije časti.
Intervju Omera Karabega sa generalom Divjakom o događajima u Dobrovoljačkoj možete pročitati kao i pogledati videa iz Dobrovoljačke ovdje.
Divjakovo hapšenje se desilo godinu i dva dana nakon Ganićevog hapšenja u Londonu.
Londonski sud je 27. jula prošle godine odbio Ganićevo izručenje Srbiji uz obrazloženje da se radi o politički motiviranom procesu. U Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu su odbacili ove tvrdnje i odbili su obustaviti postupke za slučaj Dobrovoljačka.
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je optužilo 19 osoba za ratni zločin zbog komandne odgovornosti i ućešća u događajima u Dobrovoljačkoj ulici.
Tri osobe više nisu žive a među ostalima na spisku su i bivši tadašnji član Predsjedništva BiH Stjepan Kuljić, komandant Štaba TO RBiH Hasan Efendić, zamjenik šefa MUP-a RBiH Jusuf Pušina, oficir Armije BiH Fikret Muslimović, komandant Specijalne jedinice policije Dragan Vikić, osnivač Zelenih beretki Emin Švrakić i osnivač Patriotske lige Zaim Backović.
***********
