Iako summit EU - Zapadni Balkan neće najaviti neke odlučne korake u pravcu proširenja, nevladine udruge za ljudska prava Zapadnog Balkana založile su se na virtualnom summitu "Zapadni Balkan – sa ili bez EU" za nastavak tog procesa
Pozvale su da se u procesu proširenja EU na Zapadni Balkan surađuje sa civilnim društvom, te zatražile uključenje nevladinog sektora u monitoriranja napretka država kandidata.
Summit nevladinih udruga za ljudska prava zapadnog Balkana održan je uoči virtualnog summita EU- Zapadni Balkan 6. svibnja u sklopu hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.
Moto summita "Sa ili bez EU" je legitiman izraz frustracije i poziv Europi za podršku i solidarnost, ali za nas to nije pitanje, kazala je Emina Bošnjak iz Sarajevskog otvorenog centra. Bosna i Hercegovina ne smije biti izostavljena u procesu integracija zapadnog Balkana u Europsku uniju, ali i sama mora provoditi nužne reforme, što do sada nije bio slučaj, kazala je.
"EU mora podržati i inzistirati na uključenju civilnog društva u ovaj proces, koje se u ovom kriznom periodu zajedno sa novinarima, novinarkama i medijima pokazalo kao jedino ključno u ukazivanju i reagovanju na kršenja ljudskih prava, na nepostojanje vladavine prava, zapravo – korupciju i na nesposobnost naših vlasti i institucija koje loše upravljaju i u nekriznim vremenima,a nekmoli u ovoj situaciji", kazala je Emina Bošnjak.
Uvjetovanje i napredak
Dina Bajramspahić iz podgoričkog Instituta Alternativa založila se za vjerodostojnost Europske unije, jer bez nje nema nastavke politike uvjetovanja, a bez politike uvjetovanja nema napretka.
"Ako postoji ozbiljna namjera da - u slučaju transformacije naših društava – bude proširenja, već sada treba početi raditi na strategiji uticaja na društva u Evropskoj uniji da razumiju zašto je proširenje obostrani interes, a on to doista i jeste," predložila je.
Ona je podsjetila da je odugovlačenje sa početkom pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom negativno utjecalo na motivaciju crnogorskih političkih elita za nastavak vlastitih pregovora i nestanak volje za provođenjem ozbiljnih reformi. A takve posljedice može i na druge zemlje okruženja imati rast utjecaja protivnika proširenja u raznim europskim zemljama.
Dogovor oko kriterija
Na tom tragu, Vildan Drpljanin iz skopskog Helsinškog komiteta za čovekovi pravi založio se da se Europska unija dogovori oko kriterija, jer nakon što je Grčka početak pregovora uvjetovala promjenom imena Makedonije, sada Bugarska dovodi u pitanje makedonski jezik.
Pozicija Sonje Stojanović Gajić iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku jestda je ona za veću suradnju sa Europskom unijom, na tri načela: prvo, da se naglasi europska budućnost svih država, pa i Kosova, drugo da se novi pristup u europskim integracijama "fundamenti prvo" ne bude samo faza i fraza u pregovorima, već da to treba vidjeti na djelu.
"I na kraju treća stvar sa EU – demokratija, ne samo kod nas. Važno nam je da demokratija opstane u Evropskoj uniji. To je najbolje odvraćanje od stranog uticaja, da vidimo da je moguće drugačije. Da vidimo da EU neće odgovoriti na krizu COVID-a samo iz ugla efikasnosti, ekonomskog i zdravstvenog oporavka, nego će odgovoriti na način da svi imaju pravo da se pitaju, da čuju šta se zapravo dešava u njihovim zemljama", kazala je Sonja Stojanović Gajić, koja je i predstavnica u Zajedničkom konzultacijskog odboru Srbija – EU.
Savezništvo kulturnjaka, civilnjaka i medija
Što i kako dalje? Više sudionika virtualnog summita istaklo je važnost društvenih pokreta i neformalnih grupa, odnosno "novog civilnog društva" koje se stvara ikoje valja uključiti u aktivnosti, a izlazak iz rezervata civilne scene kao novu metodu angažmana sugerirala je Vesna Teršelič iz Centra za suočavanje s prošlošću Documenta kao jednog od suorganizatora ovog virtualnog summita.
"Savezništvo kulturnjaka, civilnjaka i medija je nešto što može razigrati naša društva i to i na zapadnom Balkanu i u članicama Europske unije. Stvarno mislim da je bitno da što više uključujemo građane i građanke u sve što radimo", poručila je Vesna Teršelič.
Uz njih na virtualnom summitu sudjelovali su Zoran Ivančić iz Centra za zastupanje građanskih interesa iz Bosne i Hercegovine, Ivan Đurić iz Inicijativa mladih za ljudska prava Srbije, Agon Maliqi iz Sbunkera s Kosova i Gordan Bosanac iz zagrebačke koordinacije nevladinih udruga CROSOL.
Facebook Forum