Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Građani BiH i dalje suočeni sa redovima pred ambasadama


Redovi za vize ispred ambasada - ilustrativna fotografija, Foto: Vesna Anđić
Evropski parlament otvorio je ovih dana put za ulazak Rumunije i Bugarske u Šengenski prostor do marta 2011. godine.

Inače, velika evropska ideja ukidanja međusobnih granica nastala je 14. juna prije tačno 25 godina i danas je znamo kao „šengenski režim“. Tada su Francuska, Njemačka i tri zemlje Beneluksa odlučile ukinuti međusobne granice kako bi stvorile zajednički prostor, kojem su se poslije priključivale i druge zemlje.

Četvrt vijeka nakon potpisivanja Šengenskog sporazuma, građani BiH koji se odluče na putovanje u zemlje Evropske unije suočeni su s redovima pred ambasadama i konzulatima, komplikovanom papirologijom i dugim čekanjem viza, s neizvjesnim ishodom.

Šengenski prostor danas obuhvata 27 država, a unutar njega, više od 400 miliona građana bez pasoša mogu da putuju - od Finske do Grčke i od Portugala do poljske granice. Sloboda kretanja zagarantovana je na teritoriji koji ima više od 40.000 kilometra spoljašnje morske i gotovo 8.000 kilometara kopnene granice. Upravo ta sloboda kretanja, nepoznanica je za najveći broj građana BiH – dugogodišnja izolacija prema Evropi i svijetu uticala je i na njihovu svijest.

Rat se začinje u glavama ljudi, tako da će i ove rampe i prepreke Šengen uistinu otvoriti. To se moramo nadati. Malo će duže trajati – sa ovim preprekama u glavama, u mentalitetima.
Da li će se nešto promijeniti nakon što se granice otvore i BiH dospije na bijelu šengensku listu, pitali smo profesora na sarajevskom Filozofskom fakultetu, Uga Vlaisavljevića:

„Čuven je onaj stav koji je u UNESCO-voj povelji. Oni čak imaju odjel za filozofiju koji govori o ratu. Rat se začinje u glavama ljudi, tako da će i ove rampe i prepreke Šengen uistinu otvoriti. To se moramo nadati. Malo će duže trajati – sa ovim preprekama u glavama, u mentalitetima.“


Opšta beznadežnost

Šengenski sporazum potpisan je na brodu "Princeza Mari-Astrid", u mjestu Mozel, pored Šengena, malog mjesta u Luksemburgu. Nakon Njemačke, Francuske i tri zemlje Beneluksa, pristupila mu je većina članica EU.

Cilj sporazuma bilo je ukidanje i harmonizacija graničnih prelaza između zemalja potpisnica. Kontrola je svedena samo na vanjske, šengenske granice. Sve zemlje obuhvaćene sporazumom imaju zajedničku graničnu i viznu politiku za zemlje izvan šengenske zone. Irska i Velika Britanija su 1992. tražile izuzeće od sporazuma i zadržale kontrolu svojih vanjskih granica.

Neke od novoprimljenih članica, kao što su Kipar, Rumunija i Bugarska, još nisu uskladile zakonodavstvo i operativnu kontrolu spoljnih granica Evropske unije, tako da još nisu priključene zoni Šengena.

Svake godine oko deset miliona ljudi dobije šengensku vizu, s kojom mogu putovati u većinu članica EU-a, Norvešku, Island i Švicarsku.

U Bosni i Hercegovini danas ima i mišljenja da otvaranje granica neće ništa bitno promijeniti jer je dugogodišnja izolacija učinila svoje. Glavni i odgovorni urednik magazine 'Buka', Aleksandar Trifunović:

„Mislim da je u ovom trenutku jedna opšta beznadežnost. Nema mogućnosti ni da se putuje u najbliže gradove u Republici Srpskoj. Onda ovo ni u Bosni i Hercegovini neće značiti ništa kvalitativno više – ljudi koji mogu da putuju, putuju i sad, sa malo više komplikacija, naravno.“

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Preko sto hiljada raseljenih u BiH čeka svoj dom
Gilen: Za BiH postoji samo jedan put
Građani BiH i dalje suočeni sa redovima pred ambasadama
Mattioli: EU mora nastaviti pritisak na Srbiju

*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Zemlje potpisnice sporazuma danas primjenjuju Šengenski informacioni sistem - bazu podataka koju dijele policije svih država članica. Sistem pruža podatke o osobama i predmetima, kao i visok nivo kontrole vanjskih granica i državne teritorije radi sprečavanja ilegalnih migracija i kriminala. Iako se u Evropskoj uniji često potvrđuje uspjeh Šengena, postoje i mišljenja da su njegove slabe tačke u problemima migracija i azila.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG