Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Milion mladih kao lijeva kopačka Ronalda


Studenti na fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Foto: Midhat Poturović
Nije nepoznanica da se političari u BiH grčevito bore - kako za fotelje tako i za debljinu svojih novčanika. Na ovo posljednje su naročito osjetljivi. One koji ih za to pitaju, političari obično zovu šušama, ili konstatuju kako građani ne razumiju da su im neophodna lijepa odijela i nove košulje – a to košta.

Tako su za protekle četiri godine za polovinu smanjena izdvajanja iz budžeta za mlade, a za skoro duplo uvećane plate državne administracije. Slično je i sa stipendijama, koje su bliže milostinji nego ispunjavanju osnovnih potreba školovanja mladih.

Prema podacima Agencije za lokalne razvojne inicijative (ALDI), bh. vlasti su u protekle četiri godine za potrebe mladih izdvojile 2,2 miliona KM, što je za 58 procenata manje u odnosu na prethodni period.

U istom periodu, plate zaposlenih u državnoj administraciji porasle su za 47 procenata. Za programe usmjerene na poboljšanje položaja mladih, vlasti u BiH su izdvojile minimalna sredstva u odnosu na ukupnu budžetsku potrošnju, kaže izvršna direktorica ALDI-ja, Vildana Drljević.

„Za unapređenje položaja mladih troškovi iz budžeta iznose svega 0,05 posto. Posmatrajući četverogodišnji rad trenutnih vlasti kroz budžete, može se vidjeti da su u ovom periodu za mlade izdvojena samo 14 miliona KM. Poređenja radi, treba reći da je za troškove administracije izdvojeno 11,8 milijardi KM,
“ rekla je Drljević.

Znači, vlasti BiH su ove godine za mlade izdvojile toliko novca koliko najbolje plaćeni igrač Real Madrida, Cristiano Ronaldo, zaradi za dvadeset dana. To znači, da skoro milion mladih Bosanaca i Hercegovaca ovim vlastima vrijede koliko i lijeva kopačka portugalskog napadača.

Da je položaj mladih u BiH izuzetno loš potvrđuje i izvršni direktor Omladinske informativne agencije BiH, Jan Zlatan Kulenović.

„To su vrlo mizerne cifre, bilo da to gledate u kontekstu procenata ukupnog budžeta i izdvajanja, bilo da to poredite, ne daj bože, sa drugim nekim zemljama. Jednostavno, vidite da ove vlasti, ustvari, nisu prijatelji mladih – ne smatraju da je vrijedno ni razvojno bitno ulagati u mlade BiH,“
rekao je on.
Adis Arapović, Foto: Midhat Poturović

Bh. vlasti nemaju sluha ni kada je u pitanju ulaganje u obrazovanje mladih. Podaci iz analize Centra civilnih inicijativa pokazali su da su ukupna budžetska izdvajanja za stipendiranje učenika i studenata u školskoj 2009./2010. godini iznosila blizu 22 miliona KM ili približno 0,35 odsto budžeta u BiH.

Tokom trogodišnje analize, u CCI su uočili niz problema koji otežavaju učenicima ili studentima da dobiju stipendiju, kaže projekt menadžer Centra civilnih inicijativa, Adis Arapović.

„Prosječna stipendija od 100 KM nije dovoljna za pokrivanje niti elementarnih troškova školovanja. Procedure javnih konkursa su neefikasne i predugo traju. Dešava se da javni konkursi budu raspisani polovinom školske godine, a da sredstva stipenditorima ne dođu ni do kraja školske godine. S druge strane, neefikasnost se pokazuje se pokazuje upravo u trajanju tih procedura, u količini dokumenata koji se traže i nadležnostima različitih tijela koja odlučuju o stipendijama,“ kaže Arapović.

Loša raspodjela novca

Politika stipendiranja - umjesto da bude dijelom obrazovne strategije - i dalje je paušalna budžetska stavka koja se tretira kao javna potrošnja, a ne kao investicija ili razvojna politika, kao što je to slučaj u zemljama Evropske unije, smatra Arapović.

„Obrazovni sistem i politika stipendiranja, iako nesvjesno, bivaju ustvari generator nezaposlenosti. Zbog toga sugeriramo nadležnim institucijama da primarno obrate pažnju na podršku i stipendiranje deficitarnih kadrova, a ne da se linearno vrši stipendiranje prema svim kadrovima,“ poručuje on.

Taj budžet za mlade ne troši se u skladu sa omladinskom politikom, nego se troši tako što se daje novac fudbalskim klubovima, što se novac daje studentima, što se novac daje navijačima da odlaze u Beograd da gledaju Srbiju i Francusku, kaže Milan Gubor.

S druge strane, predsjednik Omladinskog savjeta Republike Srpske, Milan Grubor smatra da vlasti izdvajaju dosta novca za mlade, ali da problem predstavlja loša raspodjela novca.

„Taj budžet za mlade ne troši se u skladu sa omladinskom politikom, nego se troši tako što se daje novac fudbalskim klubovima, što se novac daje studentima, što se novac daje navijačima da odlaze u Beograd da gledaju Srbiju i Francusku. Prema tome, ja mislim – ovaj trenutni iznos novca, kada bi se bolje primijenio, kada bi se davalo u ono što definiše omladinska politika, da bi rezultati bili veoma brzo mjerljivi i empirijski dokazivi,“
smatra Gubor.

Grubor ističe kako mladi iz BiH moraju mnogo da rade kako bi se približili vršnjacima iz EU:

„Mladima u EU možemo parirati našom strasti za bolje sutra i nekom našom organizovanošću u ovom trenutku, ali što se tiče finansija, mislim da uopšte nismo na tom nivou ni razmišljanja, još uvijek nismo primijenili način da se dobro planiraju sredstva. Na kraju krajeva, što se tiče mladih i što se tiče nekih evropskih pristupnih fondova, možda da jedan posto mladih u BiH može da napiše projekte koji bi bili prihvaćeni i koji bi formom odgovarali onom što traži EU,“
rekao je Gubor.

U Evropskoj uniji je omladižna, uprkos poteškoćama koje ima, u mnogo boljem položaju nego omladina u BiH. Oni mogu slobodno da se kreću, rade i uče mnogo lakše nego što je to slučaj sa bosanskohercegovačkom omladinom, koja zbog viznog režima, ali i nedostatka novca ne može otići nigdje van granica države.

Koliko se vlasti u uređenim zemljama trude oko potreba mladih najbolje ilustruje primjer Francuske, koja, između ostalog, ima 1.500 domova mladih koji ovoj populaciji pružaju sve potrebne informacije i podršku. Sličan primjer iz Slovenije navodi Kulenović.

„Slovenija ima u svakoj opštini dom za mlade, omladinsku organizaciju koju plaća država ili lokalna zajednica, ne zato što imaju viška para, ne zato što nemaju penzionere, nego samo zato što su smatrali da, nekako valjda naučno dokazano, ukoliko u tu mladu generaciju ne ulažete maksimalno, jednostavno ćete imati posljedice koje će društvo koštati puno skuplje,“ ocjenjuje Kulenović.

Za razliku od bh. političara, koji se potreba mladih sjete samo neposredno pred izbore, kolege iz EU još prošle godine su usvojile Strategiju za mlade za narednih osam godina. Strategija EU za mlade potvrđuje i naglašava činjenicu da su mladi ljudi jedna od najugroženijih kategorija stanovništva, posebno u stanju trenutne ekonomske i finansijske krize i da su mladi ljudi vrijedan resurs koji ima ključnu ulogu za budući ekonomski, socijalni i politički razvoj i perspektivu, posebno uzimajući u obzir problem starenja društva u cijeloj Evropi.

*****
Ostali prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Da li je knjiga izgubila bitku sa tehnologijom
Evropski put počinje u glavi
Datum ukidanja viza još uvijek nepoznat

*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
XS
SM
MD
LG