Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Poljoprivreda u BiH mora promijeniti smjer


Pogon za preradu voća
Preko 50 procenata sredstava iz fondova Evropske unije namijenjeno je zemljama kandidatima za ulaganje u poljoprivredu. Pristup tim fondovima preporodio bi poljoprivredu, ali prvo treba utvrditi koje su to poljoprivredne oblasti danas perspektivne.

Pristup poljoprivredi u Bosni i Hercegovini moraće potpuno da se promijeni, ukoliko postoji želja za njenim opstankom. Trenutno se gubi trka sa stranim proizvođačima i kod izvoza i na domaćem terenu. Na te činjenice i negativne posljedice upozoravaju poljoprivredni stručnjaci.

Preko 50 procenata sredstava iz fondova Evropske unije namijenjeno je upravo zemljama kandidatima za ulaganje u poljoprivredu. Pristup tim fondovima preporodilo bi poljoprivredu u BiH, ali prvo treba utvrditi koje su to poljoprivredne oblasti danas perspektivne, kažu stručnjaci.

Proizvodi kompanije Unaplod koja se bavi proizvodnjom, otkupom, preradom i plasmanom voća i povrća trebali bi se od septembra ove godine naći na vrlo probirljivom tržištu Evropske unije.
Voćnjak Vladimira Stojakovića

Izvršni direktor Unaploda Ljuban Gligorić navodi da će im izlazak na inostrano tržište omogućiti certifikat Global GAAP koji treba uskoro da dobiju, nakon primjene standarda koji omogućavaju proizvodnju potpuno zdravog i po zdravlje bezbjednog voća.

„Nalazimo se u Kozarskoj Dubici, dvadeset kilometara od autoputa, znači – imamo dobru cestovnu komunikaciju. Kapaciteti naše hladnjače su deset hiljada tona. Hladnjača je u ULO (Ultra Low Oxygen) sistemu, znači sa kontrolisanom atmosferom. Još podižemo zasade jabuke i kruške. Planiramo da podignemo ukupno dvjesta hektara,“ navodi Gligorić.

Gligorić je mišljenja da je potrebno više stručnjaka u BiH koji bi mogli da savjetuju i usmjeravaju poljoprivredne proizvođače. No ono što je najbitnije jeste uloga države u poticanju proizvodnje.

„Primjera radi, mi smo za hladnjaču koju smo podigli potrošili preko deset miliona maraka, i dobili subvenciju 50 hiljada KM, a da smo tu istu hladnjaču podizali u Hrvatskoj dobili bi šest miliona, ili u Srbiji četiri miliona,“
kaže on.

"Tehnogene pustinje"

Bosna i Hercegovina bi svoju ulaznicu na evropsko tržište mogla da potraži i u organskoj proizvodnji hrane.

Tatjana Vučković
iz Sarajeva posljednjih pet godina vrlo uspješno se bavi proizvodnjom humusa i glista za humus i prehranu. Jedina je u Bosni i Hercegovini koja posjeduje certifikat za izvoz u Evropsku uniju i u zemlje regije.

Proizvodnja gliste
Tatjana proizvodi crvenu kalifornijsku glistu koja isključivo služi za proizvodnju humusa na bazi stajskog đubriva, te posebnu vrstu gliste "Dendrobene Venete" koja se koristi za ishranu životinja pa čak i ljudi.

„Ja mogu godišnje proizvesti nekih 200 tona humusa, a što se tiče crvića, njih sad imam na lageru dvije i po tone. Crvići se jako brzo proizvode. Treba se paziti na četiri osnovna faktora, na obim hrane koja njima odgovara, to dobro ukomponovati i dobijete jako brzo proizvodnju. Imate ph vrijednost ishrane, temperaturu, vlažnost i morate imati jako dobru nadmorsku visinu,“
rekla je Vučković.

Humus će biti ključan element u proizvodnji domaće organske hrane, kaže Vučković:

„Sad, kad Evropska unija ponovo uđe da pretrese ove naše proizvođače, suočiće se s jednim velikim problemom – to je otpad, koji oni, nažalost, ne mogu riješiti, ustvari, rješavaju ga tako što ga pale, a kazne su jako visoke i ovi naši organski proizvođači od iduće godine zvanično, znači, više neće moći koristiti stajsko đubrivo, čak neće moći više koristiti ni mineralna đubriva. Moraće koristiti isključivo humus,“
navodi Vučković.


Interesantna je činjenica da se godišnje gubi oko tri hiljade hektara jer se na najboljim poljoprivrednim zemljištima grade naselja, navodi Ranko Markuš.
O potrebi cjelokupne reforme slaže se i Ranko Markuš iz ACIPS-a, nevladine organizacije koja se bavi piitanjima evrointegracija. Markuš je za Kancelariju specijalnog predstavnika EU u BiH uradio istraživanje o poljoprivredi koje je pokazalo da preko 80 posto teritorije BiH ima ruralni karakter, a da je 60 posto stanovnika tradicionalno vezano za poljoprivredu koja ima socijalnu a ne razvojnu ulogu.

„Interesantna je činjenica da se godišnje gubi oko tri hiljade hektara jer se na najboljim poljoprivrednim zemljištima grade naselja. Ljudi se naseljavaju – što je jednim dijelom razumljivo, ali, 20 hiljada hektara je prekriveno različitim otpadnim materijalom. To se u struci naziva „tehnogene pustinje“. Plus, 17 hiljada minskih polja otežavaju pristup za čak oko 15-20 posto poljoprivrednih i šumskih gazdinstava,“
objašnjava Markuš.

Markuš navodi i da domaća proizvodnja zadovoljava svega 40 procenata potražnje, dok je situacija sa izvozom još lošija.

„Izdvajanje entiteta, kantona, opština – država ništa ne izdvaja za poljoprivredu – prema našim nekim grubim procjenama – jer ažuriranih podataka na jednom mjestu nema - iznosi između 160 i 170 miliona maraka godišnje, dok, recimo, Hrvatska izdvaja nekih nevjerovatnih milijardu i dvjesta miliona KM za sektor poljoprivrede, Srbija negdje oko 600 miliona,“
navodi on.

Markuš ističe da bi krupni zaokreti u poljoprivrednoj politici mogli značajno da utiču na poboljšanje konkurentnosti i produktivnosti, a ponajviše na porast broja zaposlenih.

*****
Ostali prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Raste broj Roma protjeranih iz Francuske
Umjetnici ne vole granice
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)

  • 16x9 Image

    Milorad Milojević

    Diplomirao je 2003. kao prvi diplomirani novinar sa Univerziteta u Banjaluci. Novinarstvom se počeo baviti 1999. na banjalučkoj Alternativnoj televiziji. Godine 2002. postaje dopisnik RSE iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.

XS
SM
MD
LG