Dostupni linkovi

Evropski zvaničnici: Dayton se mora nadograditi


Ilustrativna fotografija
Stavljanjem potpisa u vojnoj bazi Rajt-Peterson u američkom gradiću Dejtonu poslije tronedeljnih pregovora čelnika BiH, Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, uz posredovanje SAD, BiH je prije petanest godina podijeljena na dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

Godinama već, političari u BiH, međunarodni predstavnici i pojedine međunarodne institucije ukazivali su na potrebu revizije Dejtonskog sporazuma, uz komentar kako je ovaj dokument osnovno, ali ne i konačno rješenje za BiH. Posljednjih mjeseci jačaju stavovi da je neophodna reforma Dejtonskog sporazuma kako bi BiH postala funkcionalna država koja može da pregovara sa EU.

Jelko Kacin, Foto: Midhat Poturović
Desetljeće i po od mirovnog ugovora je, barem za zvaničnike u Briselu, vrijeme da se počne razmišljati o pojačanjima u dejtonskoj konstrukciji, kako bi uspješno odgovorila reformskim procesima i evropskim integracijama.

"Da, petnaest godina je dugo razdoblje. Da, mir je bio nametnut Bosni i Hercegovini. I Dayton je bio nametnut. Ali sada, petnaest godina kasnije, svi se hvataju tog Daytona, umjesto da ga na neki način unaprijede, da ga približe potrebama države i društva Bosne i Hercegovine, koja je ipak, petnaest godina poslije rata, drugačija nego što je bila tada. Približavanje Evropskoj uniji zahtijeva promjene. BiH neće moći ući u EU ako ne bude imala vladu koja će imati ministra ili ministarku poljoprivrede, ako ne bude u stanju formirati pregovarački tim kada dobije status zemlje-kandidata. Za sve to se treba ekipirati. Ali, da bi se nešto ostvarilo u praksi, treba razviti i administrativne kapacitete,“
rekao je član Evropskog parlamenta iz Slovenije, Jelko Kacin.

U Briselu nema dileme

Ni za direktora Direkcije za proširenje Evropske komisije, Pierrea Mirela, nema dvojbe: Dayton se mora nadograditi, a posao treba započeti od
implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava:
Ovo je pitanje koje je nezaobilazno - da se načine ustavne promjene kako bi se ispoštovala Evropska konvencija o ljudskim pravima, ali i da se provedu promjene koje će državu na neki način učiniti funkcionalnijom nego što je bila proteklih godina, kaže Pierre Mirel.

"Ovo je pitanje koje je nezaobilazno - da se načine ustavne promjene kako bi se ispoštovala Evropska konvencija o ljudskim pravima, ali i da se provedu promjene koje će državu na neki način učiniti funkcionalnijom nego što je bila proteklih godina,"
kaže Mirel.

Slično je poručio i evropski komesar za proširenje, Štefan Füle kada je nedavno objavio sumorne nalaze Evropske komisije o progresu BiH prema reformama:

„BiH mora uspostaviti vladu koja će biti opredjeljena prema evropskoj budućnosti države, i koja će održati neophodne reforme. Posebno, zemlja mora svoj ustav usaglasiti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i mora osnažiti funkcionalnost svojih institucija. BiH mora biti u stanju da usvoji i primjeni zakone EU. Kada je riječ o međunarodnim obavezama, progres u ispunjenju uvjeta i ciljeva za zatvaranje Ureda visokog predstavnika ostaje od ključne važnosti,"
poručio je on.

"Evropska unija ne može razumjeti kako je moguće da neka zemlja, neka ekonomija, još uvijek davi sama sebe i ne zanima je preživljavanje. To je ono što je iracionalno, što postavlja mnogo pitanja o tome šta zapravo te balkanske zemlje misle o sebi i EU. Sve dok se taj problem ne riješi, bit će poteškoća,"
konstatuje Kacin.

RSE: Kada je riječ o promjenama, približavanju Evropskoj uniji, svi se slažu da je to neophodno, da će sve učiniti da se što prije, što potpunije približe Briselu. Međutim, kada je riječ o Daytonu, onda, barem iz ovog manjeg bh. entiteta, čujete: „Sve dirajte, Dayton ne dirajte!“. Kako je moguće spojiti ta dva stava u zajedničku ideju o budućnosti?

Jelko Kacin
: To je moguće pameću i političkom zrelošću. E, sad je došlo vrijeme da se to pokaže na djelu. Nema, dakle, dileme oko toga kako Brisel gleda na ustavne promjene. Da li će se one i desiti u dovoljnoj mjeri da osposobe zemlju za uspješan put prema evropskim integracijama - drugo je pitanje.

*****
Ostali tekstovi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Miro Lazović: Nepovoljan dejtonski ustav je glavni problem BiH

*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)
  • Slika 16x9

    Elvir Bucalo

    Novinar s diplomom Akademije likovnih umjetnosti i tri decenije iskustva, nakon rada na sarajevskoj 202-ci i Yutelu prijete i na nezavisnom radiju ISV za vrijeme rata, od 1997. izvještava iz Brisela za brojne bh. i međunarodne medija.

XS
SM
MD
LG