Dostupni linkovi

Slaba podrška bh inovatorima


Mladen Karić: Slobodan sam reći da je sada po pitanju inovatorstva ambijent lošiji nego prije 25 godina.

Asocijacija inovatora BiH ima preko 400 članova koji se mogu pohvaliti učešćem na oko dvije stotine svjetskih izložbi i osvajanjem oko 1.400 medalja, od toga oko 280 zlatnih. Uprkos tome, podrška inovatorima nije na zadovoljavajućem nivou, rekao je u razgovoru za RSE Mladen Karić, potpredsjednik Asocijacije inovatora BiH i član Izvršnog komiteta Svjetske federacije inovatorskih organizacija (IFIA).

RSE: Gospodine Kariću, bh. inovatori počeli su predstavljati svoje inovacije još u jesen 1995. godine. Do 2016. godine učestvovali su na oko dvije stotine izložbi širom svijeta i rijetko su se vratili bez nekih priznanja. Da li se zna koliko su bh. inovatori do sada dobili tih priznanja?

Karić: Cifra je impozantna. Mi smo jedna od najtrofejnijih bh. organizacija. Mi smo u Bosnu iz inostranstva donijeli oko 1.400 sjajnih odličja, medalja, od kojih je oko 280 zlatnih. Znači, veoma je zapažen nastup naših inovatora, zahvaljujući organizaciji Asocijacija inovatora BiH.

RSE: Kakva je podrška inovatorima u Bosni i Hercegovini?

Karić: Podrška inovatorima nije na zadovoljavajućem nivou. Vladajuće strukture na svim nivoima relativno slabo pomažu, nemaju izgrađen osjećaj za značaj inovatorstva. Kad na to dodamo i ambijent u kojem živimo, nije zadovoljavajuće.

Ja sam slobodan reći da je sada po pitanju inovatorstva ambijent lošiji nego prije 25 godina, kada smo živjeli u jednoj zemlji koja se zvala Jugoslavija. Naime, određenim radničkim zakonima oblast inovatorstva je bila zakonski uređena i sve jedna radna organizacija, a većina su bile društvene, imala je obavezu da pravilnicima uredi ovu oblast. Ta oblast je bila prilično uređena, za razliku od današnjeg trenutka, i rijetkost je firma da ima uopšte pravilnik o inovatorskoj djelatnosti. Kad na to dodamo još i skromna izdvajanja – evo, baš sad je bila diskusija u Republici Srpskoj o izdvajanju za razvoj, da li da usvoje 0,8 posto – sve je to previše skromno. Mi, ako želimo da se razvijemo, ta izdvajanja moraju biti ozbiljna.

RSE: Savez inovatora Bosne i Hercegovine, Asocijacija inovatora BiH – kako se zove od 2003. godine, primljena je u Svjetsku federaciju inovatora još 1994. godine. Da li su to velika priznanja inovatorima Bosne i Hercegovine?

Karić: Na neki način, to su zaista svjetska priznanja inovatorstvu Bosne i Hercegovine. Kad kažemo da je direktor IFIA, znači jednog organa koji upravlja Internacionalnom federacijom inovatorskih asocijacija, u tri mandata gospodin Husein Hujić – time se malo ko iz Bosne i Hercegovine može da pohvali, da u međunarodnim igrama, u najvišoj organizaciji imamo pa čak i dva predstavnika. I moja malenkost participira u tome – ja sam član Izvršnog komiteta. To su sve rezultati jednog osmišljenog rada.

Odmah po završetku rata mi smo participirali na izložbama, bili na sastancima i prepoznati smo da smo ljudi koji se zalažu za benefit inovatorima. Ljudi u evropskim i svjetskim asocijacijama to su prepoznali, tako da je sada i potpredsjednik Asocijacije inovatora Evrope iz Bosne i Hercegovine, iako mi nismo članica Evropske unije. Eto, preskočili smo i tu jednu barijeru. To je, na neki način, jedno od najvećih priznanja.

Karić: Odmah po završetku rata mi smo participirali na izložbama, bili na sastancima
Karić: Odmah po završetku rata mi smo participirali na izložbama, bili na sastancima


RSE: Svakako je veliko priznanje bh. inovatorima i što je himnu IFIA napravio njihov član – Vi ste bili autor te himne, riječi i muzike. Možete li nam reći kako je do toga došlo?

Karić: U organizaciji IFIA održan je Drugi svjetski kongres inovatora, u Istanbulu, u martu 2016. godine. Ja sam se prijavio i participirao u tom radu. Ovo je već četrdeseta godina mog inženjerskog djelovanja koje je prožeto jednim mnoštvom učešća na inovatorskim manifestacijama, izložbama, bio sam član žirija itd, i sam sam bio inovator – ne mogu se pohvaliti, nemam ništa epohalno, ali sam na svoj način ljubitelj muzike, ne samo da je volim, ja i pomalo sviram – pedeset i tri godine. I svirajući gitaru, ja sam pokušao da snimim nekolicinu pjesama. Jednu sam snimio na engleskom jeziku i sa tom pjesmom je otvorena godišnja skupština inovatora, u Kunšanu, u Kini, prije četiri godine. Tu sam pjesmu imao za svoj nastup i prezentiranje rada koji se odnosio na opasne inovacije, iz domena nuklearne tehnologije, genetskih modifikacija i informatike.

Sve su to jako opasne stvari ako ovim tempom nastavimo haotično da se bavimo razvojem – evo, ovo je trenutak kada cijeli svijet strahuje da li će doći do nuklearne katastrofe na relaciji SAD i Sjeverna Koreja. I jedni i drugi imaju nuklearno oružje. Ko je to napravio? Pa inovatori. Kako? Pa haotično. A mi nemamo kvalitetan kodeks ponašanja kolektiviteta u tom domenu.

E, moj rad je bio takav i ja sam tu pjesmu protiv rata i narkomanije pustio na kongresu. I naravno, po završetku kongresa nekolicina učesnika je tražila da ponovimo tu pjesmu još jednom, a onda mi je predsjednik IFIA, gospodin Alireza Rastegar, jedan sjajan, mlad čovjek, Iranac, prišao i rekao: 'Mladene, hajde molim te napravi himnu IFIA'. Obećao sam mu, radio, pokušavao, probavao, i eto, napravili smo nešto što je Izvršni komitet objeručke prihvatio 11. septembra prošle godine, u Bangaloru. Tako je nastala himna. Službeni jezik IFIA je engleski, tekst je trebao biti na engleskom, ja sam dao jedan prijedlog teksta. U analizi teksta učestvovalo je oko petnaest članova Izvršnog komiteta i eto - imamo jednu dinamičnu pjesmu koja treba da bodri ljude da dalje stvaraju.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG