Dostupni linkovi

Obrazovanje prema potrebama privrede


Đaci Srednje hemijske škole u Tuzli, ilustrativna fotografija.
Đaci Srednje hemijske škole u Tuzli, ilustrativna fotografija.

Europska unija već dvije godine, u suradnji sa obrazovnim institucijama u BiH, implementira projekt "Razvoj okvira kvaliteta za cjeloživotno učenje". Jedan od razloga leži u činjenici da bosanskohercegovački obrazovni sistem još uvijek nije prilagođen europskim standardima i tržištu rada. Ne gubeći vrijeme, neke škole su same, po uzoru na europske norme, odlučile svoj plan i program prilagoditi potrebama savremenog doba.

U brojnim gradovima Bosne i Hercegovine nije rijedak slučaj da poslodavci sami financiraju odsjeke u strukovnim školama kako bi dobili kvalitetne zaposlenike za svoje tvornice. To je posebice vidljivo u mašinskoj struci. Ovaj problem još prije dvije godine uvidjela je i Europska unija te je odlučila pomoći BiH kako bi ova zemlja u strukovnim školama imala što kvalitetniji kadar koji sve više i u drugim europskim zemljama traži zaposlenje.

„Zapazili smo da je i u lokalnoj zajednici i od strane predstavnika privrednika pokazan veliki interes i želja za boljim povezivanjem i dodatnim, ako treba i ako bude trebalo, izdvajanjem i opremanjem škola, a sve sa ciljem podizanja kvaliteta i jačanju kompetencija u stručnom obrazovanju za koje se učenici a i polaznici obrazuju“, kaže Alija Grabovica iz Pedagoškog zavoda Kantona Sarajevo.

U Pedagoškom zavodu Tuzlanskog kantona smatraju da je projekt Europske unije za cjeloživotno učenje otvorio obrazovnim institucijama u BiH novi pogled na sistem obrazovanja, te donio nova razmišljanja među direktorima srednjih strukovnih škola.

„Ovaj projekat je izuzetno unaprijedio i unaprijedit će, ako je implementiran na pravi način, obrazovanje i stanje u srednjim stručnim školama na području tuzlanskog kantona. Mogu reći da je, naravno, uvijek moguće unaprijediti određene stvari, ali da naši učenici, koji završavaju naše srednje škole, u svojim profilima izuzetno lako nalaze posao izvan našeg tržišta rada, što je vrlo često upitno, a s druge strane, moramo reći da i poslodavci moraju više ulagati u škole, kako bi dobili odgovarajući kadar za svoje potrebe koje trebaju za njihovo tržište rada“, pojašnjava direktor Pedagoškog zavoda Tuzla, Nikola Čiča.

Na naše pitanje, jesu li škole u Bosni i Hercegovini spremne na promjene i prilagođavanje tržištu rada, Čiča odgovara:

„Naše tržište rada često je usmjereno samo prema određenom segmentu. Kada bismo gledali na taj način što je potrebno poslodavcu, možda neke stvari nikad ne bi mogli zadržati u školi. Naime, tržište rada u Bosni i Hercegovini je malo, kad gledamo spram onoga što se dešava u regiji, a i ne govoreći o Evropskoj uniji. Možda svi gledaju prema obrazovanju kao prema ključnom faktoru koji treba da riješi sve potrebe tržišta rada, međutim, imamo i druge činitelje na tržištu rada, to su poslodavci, ali i privredne komore, pa i više razine vlasti koje trebaju usmjeravati što je to potreba tržišta rada.“

Projekt je posebice ostvario zapažen rezultat u Republici Srpskoj gdje su nastavni planovi i programi kombinirani, pa će projekt biti veoma lako primijeniti, a u nekim školama već se i primjenjuje.

„Mislim da su škole spremne i svjesne da imamo sve manji broj učenika, drugo, da nam djeca sve češće odlaze u inostranstvo i mislim da je svima interes, i svi zajedno radimo u tom cilju, da nam se ona djeca koja završe srednju školu, zapošljavaju u strukama za koje su školovana. Sama privreda je, naravno, dala jedan početni impuls i zatražila od nas da im damo radnu snagu koja im je potrebna. To je bilo možda i ključno, ta sistemska promjena ne može nikad da ide samo od obrazovanja, već je to jedan ukupan proces u društvu koji je krenuo pozitivno. Mislim da su škole spremne da se prilagođavaju. Naravno, one ne mogu same. Prvenstveno im je potrebna podrška u opremanju njihovih radionica, a onda i od samih privrednika, da na jedan vrlo sistemski i ozbiljan način prime našu djecu na praktičnu nastavu“, kaže Radmila Kocić Ćućić, pomoćnica u Ministarstvu prosvjete Republike Srpske.

Projekt EU nije zanemario ni starije osobe koje danas u BiH vrlo lako, kao tehnološki višak, ostaju bez posla.

„Naravno da je ovim projektom bilo obuhvaćeno i obrazovanje odraslih, što podrazumijeva da oba segmenta obrazovanja dođu na nivo koji je potreban privredi. Ja zaista mislim da je ovo jedan sistemski dobar pristup i da će sigurno koristiti školama, jer ono što smo mi već počeli raditi jeste da to srednje stručno obrazovanje stavljamo u fokus, jer je ono prvenstveno značajno za ekonomski rast i za stalnu konkurentnost na tržištu rada.“

Strukovne škole u BiH: Mnogo se nudi, ali đaka sve manje
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:01 0:00

Ovakav projekt prilagođavanja obrazovnog sustava tržištu rada nije specifičan samo za BiH. Posljednjih desetak godina on se provodi u u najmanje 155 zemalja diljem svijeta.

„Zašto je to sve skupa potrebno? Zašto se tako nešto događa u Bosni i Hercegovini i sličnim zemljama, tu, u regionu? Možemo i šire pitanje: zašto se tako nešto događa, zašto je tako nešto potrebno cijelom svijetu – jednom Novom Zelandu, Južnoj Koreji, Kanadi, Velikoj Britaniji, koje su daleko razvijenije i imaju obrazovne sisteme koji su snažno povezani sa tržištem rada? Mnoge su to zemlje istaknule, a i eksperti. Slikovito, odgovor je: zbog džungle kvalifikacija koje izlaze u današnje vrijeme u svim obrazovnim sistemima, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i puno, puno šire“, objašnjava Mile Dželalija, ugledni znanstvenik i profesor na splitskom PMF-u.

Projekt Europske unije 'Razvoj okvira kvaliteta za cjeloživotno učenje', iako se o tome još uvijek javno ne govori, zapravo je podloga za reformu obrazovanja u BiH. U prilog tome govori i činjenica da su u projekt bila uključena sva ministarstva obrazovanja te pedagoški zavodi na razini cijele Bosne i Hercegovine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG