Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Direktor luke Brčko: Nadamo se ulasku u društvo modernih luka


Luka Brčko, jedina je međunarodna riječna luka u BiH

Nadamo se ulasku u društvo modernih luka, rekao je za RSE direktor Luke Brčko, Marinko Viljušić. Ova luka, jedina međunarodna riječna u Bosni i Hercegovini, nalazi se u sjeveroistočnom dijelu te zemlje, na desnoj obali plovnog puta rijeke Save. Preko nje je moguće ostvariti direktne robne tokove rijekom Savom sa podunavskim lukama zapadne i istočne Evrope, kao i sa lukama na Sjevernom i Crnom moru.

Poslovanje zavisi od vremenskih uslova pa iako je predviđeno da Sava bude plovna 270 dana u godini, to se često ne uspijeva ostvariti.

Zaleđena rijeka ili niski vodostaj znači manje pretovarene robe. Situaciju pogoršava i to što decenijama ova rijeka nije čišćena zbog čega su prisutni veliki nanosi pijeska i mulja što je problem za privrednike koji bi vodnim putem dovozili i odvozili robu, što je povoljnije u odnosu na cestovni i željeznički saobraćaj, ističe Viljušić.

RSE: Luka Brčko je u posljednje vrijeme zanimljiva za širu javnost zbog ulaganja u njenu modernizaciju, pored ostalog i dodjelom bespovratnih novčanih sredstva iz EU u iznosu od 3,1 milion eura kroz Okvir ulaganja za Zapadni Balkan. O kojem se ukupnom iznosu radi i koliki će to biti podsticaj privredi, ne samo tog dijela BiH?

Glavni projekat je izgradnja novog kolosijeka sa željezničke stanice Brčko Novo do Luke
Marinko Viljušić


Viljušić: Ukupna sredstva, koja Luka Brčko dobiva za modernizaciju Luke su 10 miliona eura - sedam milijuna kredita, plus tri milijuna gratis sredstava, koja su nam odobrili za kupovinu nove dizalice. Naše dizalice su stare više od 50 godina, tako da smo u odnosu na druge luke u okruženju, što se tiče strojeva i mašina, jako zaostali. Kupovinom nove dizalice, nadam se da ćemo ući u društvo modernih luka.

Pored dizalice, postoje još četiri projekta. Glavni od njih je izgradnja novog kolosijeka sa željezničke stanice Brčko Novo do Luke. Time ćemo izbjeći vožnju kroz grad i ometanje prometa kroz grad. Kada god vlak ide u luku, tu se napravi velika gužva, zbog toga što se u centru grada nalazi okretište i sve ostalo.

Projekt renoviranja pristupnog puta Luci je treći projekt. Modernizirati će se taj put i neće smetati nikome ulazak u Luku. Četvrti projekat je samo ulaganje u Luci, to jeste izgradnja pretovarne obale i jednog novog kolosijeka, koji će biti priključak na onaj koji dolazi sa željezničke stanice.

Sve će biti bolje, kada se to uradi. Nadamo se da će to biti završeno za dvije godine.

Ipak, i dalje ostaje najveći problem Luke, a to je što se ona ne čisti. Rijeka Sava nije čišćena 40 godina i plovni put je zadnjih godina toliko neplovan, da radimo možda svega tri-četiri mjeseca u godini dana. Prije je Sava bila plovna 270 dana. U zadnje dvije-tri godine smo izračunali da je Sava plovna od 120 do 150 dana. Bez čišćenja rijeke Save, bez obzira na ovo veliko ulaganja, Luka će ponovo imati veliki problem jer nama ipak najviše roba dolazi rijekom.

Viljušić: Sava nije čišćena 40 godina, plovni put je gotovo neplovan
Viljušić: Sava nije čišćena 40 godina, plovni put je gotovo neplovan

RSE: Šta se može uraditi, kako bi se konačno Sava očistila?

Viljušić: Zadnjih godinu dana je Evropska banka pokrenula projekt od 242 miliona EUR za regulaciju rijeka Drine i Save. Tu je bilo deminiranje, kao glavni projekat i čišćenje rijeke Save od Beograda do Siska. Ponovo je projekt zaustavljen. Po posljednjim informacijama, izgleda da od toga projekta neće biti ništa. U projekt je bilo uključeno pet država Zapadnog Balkana. Čišćenje toka bi nam puno pomoglo i možda bi čak rijeke Sava bila plovna 300 dana.

RSE: Mogu li se obnoviti ti zahtjevi, naprimjer iz BiH?

Viljušić: U Svjetskoj banci su o tome razmišljali, ne samo zbog čišćenja Save i Drine, nego i zbog poplava i svega ostalog. Imali su jako veliku volju da se to učini. U našim čelnicima je ispao problem jer se ne mogu dogovoriti, u kojem smjeru to da ide. Nije problem u banci, nego je problem u nama. I prije 10 godina je bio isti takav projekt Svjetske banke za čišćenje rijeke Save, ali se isto tako nismo mogli dogovoriti. Uvijek nam nekako propadnu značajni projekti.

RSE: Šta se dešava kada bude nizak vodostaj Save?

Viljušić: Kada je nizak vodostaj Save, onda svi tereti, koji bi trebali da dolaze u Brčko, idu u Luku Vukovar, Dunavom. Tu su u gubitku naši komitenti, ali i mi.

Mi se još uvijek puno oslanjamo na prirodu, što nije normalno u ovakvim poslovima. Kada bi se pročistio vodotok i kada bi Sava bila plovna, moglo bi na puno nižem vodostaju rijeke da se plovi Savom. Ljudi, koji o tome odlučuju, ne razumiju to baš najbolje.

Prije nekoliko dana, jedan brod je ušao u našu luku. Istovarili smo ga za manje od dva dana. Napravili smo to brzinski, da taj brod ne bi ostao zarobljen na Savi. Moramo hitno djelovati jer svaki dan, od 10 do 20 centimetara, vodostaj Save pada, u vremenu kada nema padavina.

Naše dizalice su stare više od 50 godina; Marinko Viljušić
Naše dizalice su stare više od 50 godina; Marinko Viljušić

RSE: Otprilike u proljeće prošle godine objavljeno je da je s radom počeo kontejnerski terminal u Luci. Koje su njegove prednosti?

Viljušić: U prošloj godini smo ostali bez mosta između Brčkog i Gunje u susjednoj Hrvatskoj. Ostali smo bez prevoza i prelaska teretnih vozila, što nas je dovelo u tešku situaciju. U sklopu Luke je carinski terminal, što nam je donosilo dobra primanja. Prošle godine smo bili u gubitku 350.000 KM, samo zbog tog carinskog terminala. Uvidjevši da je Sava sve neplovnija i da je pitanje kada će se ponovo otvoriti carinski terminal i most za teret, mi smo se okrenuli kontejnerskom terminalu: čuvanju, pretovaru i skladištenju. Za sada imamo ugovor sa tri velika vlasnika kontejnerskih brodova. Za početak, možemo biti zadovoljni, iako dobro znate da je svaki početak jako težak. Ulaskom u mapu kontejnerskih terminala, mi smo već puno napravili. Sada, u čitavom svijetu, ko god ima potrebe za pretovarom kontejnera u ovom dijelu u Bosni i Hercegovini, zna da to može uraditi u Luci Brčko.

RSE: Šta za privredu BiH znači Luka Brčko?

Viljušić: Znajući da je Luka Brčko jedina međunarodna riječna luka u Bosni i Hercegovini, puno nam znači. Puno znači, posebno za Tuzlansku županiju i za fabriku „Soda“ jer sav svoj teret voze preko Luke Brčko, kada je to moguće. Kada bi mi stvorili uvjete da Sava bude plovna kroz čitavu godinu, i njima bi olakšali situacijua i nama bi to puno značilo. Samom modernizacijom Luke, doći ćemo do toga da se ljudi u svakom momentu mogu osloniti na Luku Brčko i da u svakom momentu, Luka Brčko, bude spremna za potrebe komitenata.

Odlazak ljudi, pravi nam najveću glavobolju; Marinko Viljušić
Odlazak ljudi, pravi nam najveću glavobolju; Marinko Viljušić

RSE: Koliko je poslovanje luke u skladu s evropskom transportnom politikom?

Viljušić: Moramo se uklopiti u evropske standarde jer smo mi u sklopu evropskog transporta, tako da pratimo šta se sve radi u Evropi. Povezani smo se Sjevernim morem i sa Crnim morem. Moramo da pratimo evropske standarde, da bi nas ljudi uopće priznavali i prihvatili kao takve.

RSE: Šta Vama, kao najodgovornijem čovjeku u lučkom poslovanju, takođe zadaje glavobolje?

Viljušić: Pored uvedenog, najveću nam glavobolju pravi odlazak ljudi jer sve manje i manje imamo mogućnosti da zapošljavamo radnike, a imamo potrebu za fizičkim radnicima i za fizičkim radom. U ovoj godini će doći do izražaja nedostatak radne snage. To je, evo, još nešto što je naš veliki problem.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG