Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Gavran: Sramno da se 'uspostava jedinstvenog tržišta' smatra reformom


Zastava BiH, ilustrativna fotografija

Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da privredni rast koji za BiH predviđa Svjetska banka nije dovoljan za ekonomski zaokret i održivi razvoj. Dugo najavljivani novi paket ekonomskih i socijalnih reformi – Reformska agenda dva, i kada se usvoji, neće biti provedena ako su njeni nosioci osobe koje su odgovorne za ekonomsku i političku krizu i koji su u stvari i kreirali sve probleme, naglašava Gavran.

RSE: U Izvještaju Svjetske banke, koji je objavljen prije nekoliko dana o ekonomijama Zapadnog Balkana, navodi se da je nastavljen ekonomski rast koji se u BiH za 2018. godinu procjenjuje na tri procenta, dok se do 2020. očekuje rast od 3,4 do 3,9 posto posto. Da li su za vas ovi parametri očekivani i šta oni u suštini govore?

Gavran: Iako sam lično izrazito skeptičan prema prognozi pozitivnog trenda u narednom periodu, jer ne opažam nikakve naznake realizacije odavno obećanih ekonomskih reformi, a isti izvještaj Svjetske banke najavljuje negativan trend globalnih ekonomskih kretanja (čak je i sam podnaslov dokumenta "Darkening Skies" depresivan i nagovještava "tamne oblake"). S obzirom na to da je najuspješniji dio naše ekonomije izvozno orijentisan i da nepovoljna ekonomska kretanja na izvoznim tržištima mogu dovesti u pitanje njegove buduće performanse, jedini osnov za prognozirani rast bi moglo biti najavljeno pokretanje izgradnje infrastrukturnih projekata poput novih dionica autoputa. Ponovno prethodno iskustvo neostvarenih najava dovodi u pitanje ovakva očekivanja, a ni blago povećanje vrijednosti stranih ulaganja u devet mjeseci 2018. godine ne mijenja ovu sliku, jer se najveći dio odnosi na reinvestiranje dobiti i povećanja kapitala postojećih ulagača, a ne na dolazak novih.

U svakom slučaju, ako se ovakve prognoze ipak ostvare, potrebno je pojasniti da su i takve stope rasta daleko niže od potrebnih za održiv ekonomski rast i razvoj bh. ekonomije i nadomještanje višegodišnjeg zaostajanja. Potvrda toga je da isti dokument prognozira više stope rasta npr. i za područje Kosova od oko 4,5%, ali i višestruko više stope rasta za ekonomski izrazito nerazvijene afričke zemlje hroničnog siromaštva i bijede (skoro devet posto za Etiopiju, osam za Ruandu, sedam posto za Tanzaniju...).

Han: Evropska perspektiva za čitav Balkan
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:06:32 0:00

RSE: Za vrijeme posjete BiH evropskog komesara za proširenje i politiku susjedstva, Johannesa Hahna 28. marta ove godine, predstavnici 19 političkih partija i pored najave, nisu potpisali izjavu pod nazivom „Pismeno opredjeljenje Bosne i Hercegovine: Na putu prema novoj agendi za socioekonomske reforme". Međutim, ni prethodna reformska agenda za period 2015-2018. godina nije u cijelosti ispunjena. Kako ocjenjujete njeno provođenje?

Gavran: "Uspjeh" tzv. Reformske agende najbolje ilustrira sam tekst ove izjave, jer da je bilo stvarnih ekonomskih reformi i njihovih efekata onda ne bi bilo potrebe za najvećim dijelom njenog teksta. Naime, u izjavi koja je pripremljena a nije potpisana, govori se o iseljavanju građana (naročito mladih), o preslabom privatnom sektoru, o korupciji... Sve to i mnogo više je ova tzv. Reformska agenda trebala već izmijeniti, ali očigledno nije, iako su praktično isti potpisnici i navodni implementatori bili odgovorni i tada i sada. Ne samo što nije bilo obećanog rasterećenja privrede već su naprotiv i ukinute neke olakšice koje su ranije postojale (poput onih za izvoznike u Zakonu porezu na dobit). Vjerovatno najbolji primjer apsurdnosti tzv. reformi je bilo uvođenje katastrofalnih izmjena Zakona o akcizama kojima je drastično povećano opterećenje na promet naftnih derivata, što je automatski dovelo i do povećanja cijena goriva, te dalje cijena prijevoza i još nekih proizvoda. Obećana izgradnja autoputeva nije se ostvarila, a povećani budžetski prihodi nisu iskorišteni za bilo šta produktivno. Ukratko, sve je najvećim dijelom ostalo na deklarativnim obećanjima reformi, a izmjene zakonodavstva su bile uglavnom na štetu privrede i građana kao u navedenim primjerima.

RSE: Šta bi bilo najvažnije za Reformsku agendu 2, kako bi popravila svakodnevni život ljudi?

Gavran: Bilo bi najvažnije unaprijediti uslove poslovanja privrede, što podrazumijeva pored ostalog i smanjenje opterećenja porezima i doprinosima, pojednostavljenje administrativnih i proceduralnih prepreka a što bi stvorilo uslove za novo zapošljavanje i povećanje primanja većeg broja građana, veću potrošnju i ukupan privredni i ekonomski rast i razvoj. Naravno, uz istovremeno smanjenje nerazumno visokih troškova neproduktivnog javnog sektora i pogubne korupcije na svim nivoima i u svim oblastima. Uspostava funkcionalnog pravnog poretka također je preduslov za sve navedeno.

RSE: Reforme su važne ali su važniji ljudi koji će ih provesti. Kako vidite taj problem?

Gavran: Problem je upravo u samim potpisnicima i onima koji su bili odgovorni za provedbu aktuelne i ove najavljene nove "agende". Riječ je o onima koji su odgovorni za ekonomsku i političku krizu i koji su u stvari i kreirali sve probleme koje sada kao trebaju rješavati i koji u reformisanom uređenom društvu ne bi imali prostora niti bi mogli opstati, dakle niti je njihova namjera iskrena niti su sposobni za provedbu ozbiljne reforme - prethodne godine pa i decenije su to jasno pokazale a ponavljati iste postupke i očekivati drugačiji ishod jedna je od definicija ludila. Ono što ovaj problem čini praktično beznadežnim jeste to da je teško reći "novi ljudi bi mogli provesti reforme", ako smo u državi u kojoj postepeno nestaje i formalna opozicija i skoro sve političke partije se utrkuju ko će se dublje utopiti u vlast na bilo kojem nivou i ostvariti privatne interese. Tako, jedva da ima alternativnih "novih" ljudi koji bi mogli biti drugačiji od dokazano nesposobnih. A oni ljudi koji bi mogli provesti reforme - uspješni, sposobni, obrazovani, poduzetni... su prinuđeni na iseljavanje. Bez takvih ljudi nije samo pitanje ko će provesti reforme nego i za koga?

RSE: Pored ostalog, u pripremljenom tekstu Izjave o nastavku reformi, naglašava se potreba uspostave jedinstvenog tržista u BiH. Šta su prepreke zbog kojih se to nije do sada postiglo?

Gavran: Ništa nije sramotnije nego u jednoj državi reformom smatrati "uspostavu jedinstvenog tržišta". Postoji li država (osim očigledno BiH) koja nema jedinstveno tržište? To je elementarna činjenica u svakoj normalnoj državi i tragično je da mi nemamo jedinstveno tržište i nažalost nimalo ne vjerujem u njegovu uspostavu ni u okviru ovih tzv. reformi. Sistem direktnih poreza je potpuno odvojen, sistem doprinosa, penziono, socijalno i zdravstveno osiguranje... pa čak i u jednom entitetu nemamo konzistentan pristup nego se dalje dijeli po kantonima, imali smo i potpuno iracionalne propise koji su različito tretirali robu iz jednog entiteta u drugom, itd. Prepreka što se to ranije nije postiglo je ista kao i što se sada neće postići - upravo isti ti potpisnici i prethodne i narednih reformskih agendi, jer nemaju ni volje ni želje ni sposobnosti da provedu takve reforme.

Igor Gavran
Igor Gavran

RSE: Ako se ponovo vratimo predviđanjima o ekonomskom rastu koje je iznijela Svjetska banka, kako ih vidite s obzirom na situaciju u kojoj se nalazi BiH?

Gavran: Ukratko, navedene prognoze djeluju preoptimistično za aktuelno stanje u bh. ekonomiji, s obzirom na izostanak ekonomskih reformi, političku nestabilnost i očekivano usporavanje globalne ekonomije, ali čak i ako se u potpunosti ostvare nisu dovoljne za ekonomski zaokret i održivi razvoj, niti mogu dovesti do značajnijeg unapređenja životnog standarda građana. Bosna i Hercegovina treba brži i obuhvatniji razvoj temeljen na rastu realnog sektora privrede i stvaranju nove vrijednosti, za koji je neophodno unaprijediti uslove poslovanja i provesti a ne samo obećavati ekonomske reforme. Također je potrebno i povoljno ekonomsko okruženje, koje bi poticajno djelovalo i na izvoz i na ulaganja (domaća i strana).

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG