Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Domljan: BiH je zapela u zamci strukturne transformacije i prijeti joj krah


Vjekoslav Domljan: Najgore od svega je ovaj finansijski sistem, koji se temelji na trgovačkim bankama koje su u stanju pravnog monopola

Ugledni profesor i ekonomista Vjekoslav Domljan u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) ističe da Bosni i Hercegovini sa dosadašnjim ekonomskim rastom od dva do tri posto treba deset godina da dostigne ekonomski nivo Rumunije, a 100 godina da pređe u zemlje visokog dohotka kao što su zapadnoevropske.

"Ekonomija je u pat poziciji, no to odgovara nacionalnim vladajućim strukturama, jer jedino u ovakvom sistemu mogu bez ikakve obaveze i odgovornosti uzimati enormnu novčanu korist za sebe", ocjenjuje Domljan, koji ove teme razrađuje u novoj knjizi "Potezanje vitalnog racionalnog interesa".

RSE: U svojoj novoj knjizi dajete presjek ekonomskog stanja u BiH, sa posebnim akcentom na to da etnokarteli, kako nazivate vladajuće nacionalne stranke, vode BiH u propast i da je opstanak zemlje u pitanju. Možete li to objasniti?

Domljan: Većina zemalja istočne Evrope nakon pada Berlinskog zida uspjela je završiti procese tranzicije, postale su članice EU i, još važnije, postale su članice kluba OECD-a (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj), kluba bogatih zemalja i to su uspjele postići za jednu generaciju.

Bosna i Hercegovina je zapela u zamci strukturne transformacije. Zemlja je srednjeg dohotka i nalazi se u pat poziciji sa stopom ekonomskog rasta od oko tri posto. Ne provodeći reforme nema proizvodnje ideja, nema istraživanja i razvoja da se te ideje testiraju, nema pravljenja novih proizvoda, nema konkurentnosti, nema rasta izvoza ni visokog dohotka pa shodno tome ni rasta životnog standarda. Međutim, onima koji su na vlasti to odgovara.

Moramo imati u vidu da su naše institucije ekstraktivne, dakle služe izvlačenju renti, a političke elite su zadovoljne jer mogu izvlačiti rente i mogu od toga dobro da žive. Međutim, građani i firme koje stvaraju dohodak nažalost ne mogu da prosperiraju u takvoj situaciji.

Oni najprogresivniji i najobrazovaniji, najsposobniji dijelovi društva, a to su mladi, odlaze vani ne videći perspektivu ovdje. Ostaju oni koji su ovisni o državi, koji glasaju za političke snage koje održavaju ovakvo stanje tako da se odlaskom mladih stanje još više pogoršava. A da takvo stanje odgovara vladajućim elitama vidimo po tome što ne poduzimaju apsolutno ništa da se spriječi ovaj odliv i ne samo to nego da se stvore uslovi za one koji su stekli u inozemstvu određeni kapital i znanja, ako ne vraćaju ono barem povezuju sa domaćim firmama i tako osiguraju bolji napredak za BiH.

RSE: Rekli ste da je opstanak zemlje u pitanju, na šta ste tačno mislili?

Domljan: U BiH postoje jake političke snage koje vode računa o interesima Bošnjaka, Srba, Hrvata, ali ne i o Bosancima i Hercegovcima, niti o BiH. U Bosni i Hercegovini nema ni jedne multietničke snage čiji bi sastav i glasačko tijelo odražavali strukturu bh. stanovništva, niti političkih stranaka koji djeluju na prostoru cijele BiH, takvih snaga nema, nema ni takvih vizija pa shodno tome ova zemlja je u vrlo nezavidnoj situaciji.

RSE: Zašto vladajuće strukture urušavaju ekonomiju?

Domljan: Oni su racionalni ljudi, to moramo priznati, jer ni jedan drugi sistem ne bi im dao ovo što im ovaj daje. Dakle, mogu da rade šta hoće, da nemaju nikakvu odgovornost, da su iznad zakona i da dobro žive. Zašto bi se onda trudili da promijene sistem koji im to nudi ili što bi se reklo – zašto ispustiti vrapca nacionalizma iz ruke radi goluba multikulturalizma na grani.

RSE: Kako Bosna i Hercegovina uopšte opstaje?

Domljan: BiH opstaje zahvaljujući doznakama iz inozemstva. To je suština. BiH ima Currency board što znači koliko uđe eura i druge strane valute toliko iziđe konvertibilnih maraka. Ako nam je veliki vanjskotrgovinski deficit onda se postavlja pitanje otkud valuta za funkcioniranje currency boarda i otkud valuta za plaćanje uvoza, koji je daleko veći od izvoza, onda je sasvim jasno da su to doznake. No, doznake su samo djelimično ono što šalje rodbina, u to se ubrajaju i mirovine iz inozemstva i prihodi od neformalne ekonomije. Tako da BiH ostvari godišnje oko četiri milijarde maraka (oko dvije milijarde eura) priliva i to je ono što omogućava da BiH preživi.

Najgore od svega je ovaj finansijski sistem, koji se temelji na trgovačkim bankama koje su u stanju pravnog monopola.

Međutim, jako je niska stopa štednje i jako niska stopa investicija. Investicije jesu nužan ali ne i dovoljan razlog za razvoj. Pored investicija, iako imamo sredstva, a vidimo da su jako mala, mora postojati poduzetnička volja, moraju postojati prilike, mora postojati ekonomski sistem koji to podržava, da ljudi lako ulaze u djelatnost da lako izlaze iz djelatnosti, da lako dobijaju dozvole. Najgore od svega je ovaj finansijski sistem, sistem koji se temelji na trgovačkim bankama koje su u stanju pravnog monopola. Nema nikakve konkurencije bankama, nikakvih alternativa prema tome mora biti stopa štednje jako niska kao i investicije. Na takvim osnovama nema razvoja.

RSE: Postoji li rješenje?

Domljan: Rješenje postoji, a suština je u tome da moramo identifikovati motore razvoja. Motori razvoja mogu biti lanci vrijednosti i gradovi regije. Dakle, moramo znati kako da povećamo stopu ekonomskog rasta sa tri na barem šest posto. Moramo znati koje nam djelatnosti i koje nam regije to osiguravaju. Dakle, mala zemlja mora biti izvozno orijentirana, imati proizvode koje može izvesti na svjetsko tržište.

U ovoj situaciji BiH ima samo jedan proizvod visokog tehnološkog sadržaja, a to je domaći antibiotik. Dakle, izvozimo 25 dolara po glavi stanovnika godišnje, a to je jako malo da bi se osigurao i ovaj životni standard koji imamo. S druge strane, mi guramo ono što propada, i dalje najlošijim firmama, regijama, općinama, kantonima itd.

Dakle, umjesto da se bavimo lokomotivama, mi se bavimo zadnjim vagonima i, naravno, da zaostajemo u odnosu na druge zemlje. Da bi BiH uhvatila korak sa drugim zemljama, treba nam minimalan ekonomski rast od šest do sedam posto, sa ovim od oko tri posto trebaće nam minimum jedno stoljeće.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG