Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Nužna ozbiljna revizija svih popisa za ratne zločine


Ilustracija
Ni hrvatska politika, niti stručnjaci ne podržavaju inicijativu srbijanskog ministra unutarnjih poslova Ivice Dačića da se objave svi popisi osumnjičenih za ratne zločine iz država nastalih raspadom socijalističke Jugoslavije. Prvo treba biti obavljena jedna vrlo ozbiljna revizija, poručuju eksperti.

"Ko je kriv neka se procesuira. To pitanje treba da se reši kako bi ljudi mogli neometano da cirkulišu i putuju i da bi se znalo ko se sve nalazi na spiskovima,” i tako bi se konačno stavilo točku na sve što je bilo u prošlosti - tako je srbijanski ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić obrazložio svoj prijedlog da se objavi sve popise osumnjičenih za ratne zločine u državama nastalim raspadom socijalističke Jugoslavije.

Puhovski: Ne vidim po čemu bi se moglo očekivati da su naša društva – hrvatsko, srpsko, bosanskohercegovačko – zrelija od njemačkog.
Ovaj Dačićev prijedlog nije u Hrvatskoj naišao na potporu i razumijevanje niti kod vlasti, niti kod eksperata. Te se popise ne može objaviti, upozorio je odmah hrvatski ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

“Jer, to su osobe protiv kojih su podignuti određeni optužni akti, ili protiv kojih se zapravo vodi istraga. Stoga, to nisu podaci koji su javni”,
zaključuje Bošnjaković.

Politički analitičar i jedan od osnivača Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski za RSE kaže kako se i povodom Dačićeve izjave pokazalo da istina ide s uznemirenjem, a ne s pomirenjem.

“Jer, nijedno društvo ne podnosi da mu se sve istine baca u lice, i s time treba postupati – tako da kažem – oprezno. To je pokazalo recimo njemačko iskustvo, gdje je čitava priča sa pravim suočavanjem s prošlošću kulminirala tek 1968. godine, dakle 23 godine nakon rata. Ne vidim po čemu bi se moglo očekivati da su naša društva – hrvatsko, srpsko, bosanskohercegovačko – zrelija od njemačkog”, kaže Puhovski.

Objavljivanje podataka preuranjeno

Prije izlaska u javnost nužna je jedna vrlo temeljita revizija, upozorava Puhovski.

“Očito je da su dokumenti kojima raspolažu pogotovo Srbi, jer su oni kasnije počeli revidirati, ali djelimično i u Hrvatskoj, galimatijas potpuno mimo pravne logike skupljenih izjava ljudi pod batinama ili – u Hrvatskoj – presuda na 20 godina zatvora do kojih je došlo nakon ukupno 3 ili 4 sata suđenja u odsutnosti itd., i da to ne odgovara - minimalno rečeno – današnjim pravnim standardima. Dakle, potrebna je veoma ozbiljna revizija situacije i nakon toga, kada se revizija obavi na svakoj strani i potom zajedno, treba ići u objavljivanje dokumenata”,
rekao je Puhovski.
Teršelič: čim se jednom u javnosti nečije ime pojavi u kontekstu ratnih zločina, to izaziva itekakvo uznemirenje.

I voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič u izjavi za naš radio odbija Dačićev prijedlog.

“Objavljivanje tih podataka sada, kada nije dobro napravljena revizija na prvom mestu u Srbiji, a nije okončana još ni u Hrvatskoj, je preuranjeno! Jer, čim se jednom u javnosti nečije ime pojavi u kontekstu ratnih zločina, to izaziva itekakvo uznemirenje. U Hrvatskoj svjedočimo prosvjedima braniteljskih udruga, i mislim da to ne bi bilo produktivno”,
smatra Teršelič.

U Hrvatskoj je proces revizije postupaka za ratne zločine iz ratnih godina počeo još 2001. Godine, i on kontinuirano traje do danas, iako gospođa Teršelić nije najsretnija njegovom brzinom. Po njenoj ocjeni, Srbiji bi – koristeći među ostalim i iskustva susjeda – za reviziju svojih postupaka iz ratnih vremena za ratne zločine pred vojnim i civilnim sudovima ipak trebalo manje vremena.

A jedan broj postupaka u kojima su hrvatski građani početkom devedesetih pred vojnim sudovima bivše JNA bili procesuirani i osuđeni zbog rušenja ustavnog poretka SFRJ i oružane pobune riješila bi jednim potezom pera izmjena srbijanskog zakona o amnestiji, kako je to još u devedesetima učinjeno u Hrvatskoj.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG