Dostupni linkovi

Moguća albansko-hrvatska suradnja na nuklearki?


Hrvatska već na sličan način ima iskustva u kooperaciji oko izgradnje i korištenja Nuklearne elektrane Krško sa Slovencima

Mogućnost zajedničke hrvatsko-albanske investicije u izgradnju nuklearne elektrane na području Albanije tek je u fazi razmatranja, kažu u resornim hrvatskim ministarstvima. Do kraja mjeseca trebala bi biti formirana zajednička radna skupina koja će obaviti stručnu analizu moguće izgradnje nuklearke.

Razmatra se mogućnost zajedničke investicije u nuklearku, a inicijativa je došla s albanske strane, kaže za naš radio glasnogovornik hrvatske Vlade Zlatko Mehun:

„Prilikom nedavne posjete albanskog premijera Republici Hrvatskoj bila je sa njihove strane ponuđena mogućnost da zajednički Hrvatska i Albanija realiziraju projekt izgradnje nuklearne elektrane koja bi bila na području Albanije. Albanski predstavnici to su obrazložili činjenicom što Hrvatska već na sličan način ima iskustva u kooperaciji oko izgradnje i korištenja Nuklearne elektrane Krško sa Slovencima. Nikakvih konkretnih sporazuma oko toga po mom saznanju za sada nije bilo.“


Koncem prošlog mjeseca potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec posjetio je Tiranu i na ovu temu razgovarao sa prvim ljudima albanske Vlade, izvijestio je njegov savjetnik Tomislav Mazal:

„Dogovoreno je da do kraja mjeseca potpišemo sporazum o razumijevanju i formiramo zajedničku radnu skupinu koja će obaviti stručnu analizu mogućnosti zajedničkog ulaganja u izgradnju nuklearne elektrane.“


Nije nemoguće da se i druge zemlje regije pridruže ovom projektu, kaže Mazal:

„Motiv je u svakom slučaju električna energija - neovisnost u opskrbi električnom energijom. I albanska i naša strana taj projekt gledaju kao projekt od regionalnog značaja u koji bi se možda mogle uključiti i druge zemlje u regiji.“


Očito je da se nije došlo dalje od dobrih želja, kaže za naš radio nuklearni fizičar i nekadašnji saborski zastupnik poznat po svojoj pripremljenosti i kompetenciji Tonći Tadić:

„Ta inicijativa je – ovakva kakva je sada, dakle nepotkrijepljena sa ijednom brojkom – otprilike na razini dobrog vanjskopolitičkog medijskog spina. Mi naime nismo čuli nikakav podatak od nadležnih ministarstava - ni albanskog ni hrvatskog – o tome koliko nama energije zapravo treba, trebamo li to rješavati baš na ovakav način, je li to najpovoljnioji mogući način rješenja i koliko će nas to zapravo na kraju koštati? Dakle, u ovom času ja samo mogu konstatirati vruću želju dvije zemlje da sagrade nuklearku, i ništa više od toga.“

Hrvatskoj, kao uostalom i većini europskih zemalja, kronično nedostaje energije, a nestašice plina svake zime uzrokovane rusko-ukrajinskim „igrama bez granica“ kao da daju snažne argumente za izgradnju novih energetskih kapaciteta. Tonći Tadić:

„To je točno, no to je nešto što je poznato zadnjih osam godina, tijekom kojih konstatntno raste broj priključaka na plinsku mrežu, širi se i grana plinska mreža u okviru Hrvatske, a da se istodobno nije zapravo ništa napravilo na osiguranju većih skladišta plina i alternativnim pravcima opskrbe plinom.“

Tadić upozorava da u Hrvatskoj treba utvrditi koliko energije uopće treba! Svojim hidropotencijalom Hrvatska može pokriti kompletnu potrošnju kućanstava, što čini 33 posto ukupne potrošnje.

„Postavlja se pitanje - tko troši preostalih 60 i nešto posto električne energije u Hrvatskoj, odnosno kakva se to industrijska i uopće gospodarska politika predviđa za potrošnju tog postotka električne energije? Kada bih na to mogao dobiti nedvosmislen odgovor od nadležnog ministra gospodarstva, onda bih mogao i jasno reći koliko nama energije u stvari treba i iz kojih izvora je mislimo prikupiti.“

A odgovora na to pitanje naravno – nema!
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG