Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Rješavanje problema otpuštenih radnika


Ilustrativna fotografija, Foto: zoomzg

*U nadležnoj Komisiji Parlamentarne Skupštine BiH, podržana Inicijativa za rješavanje problema otpuštenih radnika (državljana BiH), koji su radili u Hrvatskoj. *Da li je umanjenje budžeta namijenjenog za povratak (odluka Narodne Skupštine RS), ozbiljna kočnica ovom procesu? *Još uvijek, veliki broj raseljenih i izbjeglih čeka povratak u svoj dom. *Štediše u Brčko Distriktu od početka oktobra, mogu podizati obveznice kao način izmirenja duga za «staru» deviznu štednju. *Produžen rok važenja «certifikata» za otkup stanova u Federaciji BiH

Na sjednici Zajedničke komisije za ljudska prava, prava djeteta, mladih, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku, podržana je inicijativa poslanika Parlamentarne Skupštine BiH Momčila Novakovića, odnosno podržan je dokument pod nazivom „Mjere za poboljšanje položaja građana Bosne i Hercegovine koji su bili zaposleni i nastanjeni u Republici Hrvatskoj, a u periodu od 1991. do 1995. godine otpušteni s posla“ .

Poslanik Novaković za RSE iznosi više detalja o prihvaćenoj inicijativi.

Novaković: Radi se o pokušaju da se riješe neka statusna pitanja za više od 13.000 evidentiranih oštećenih radnika zaposlenih u Hrvatskoj, a koji su ostali bez posla u periodu od 92. - 95. godine. Naime, BiH i Hrvatska nisu ovo pitanje razriješile, tako da je jedan broj ovih ljudi preko tužbi u Strazburu dobio pravo na odštetu od Republike Hrvatske. Problem je nastao onog momenta kad su jedna španska i jedna američka asocijacija, koje su donirale sredstva za vođenje ovih sudskih postupaka, odustale od tog programa i kada su ljudi praktično bili prepušteni sami sebi. Ovom inicijativom su obuhvaćeni ljudi u dva udruženja – udruženje UGOR u Federaciji BiH i Udruženje radnika koji su ostali bez posla, sa sjedištem u Banjaluci. Komisija je donijela i tri zaključka koji na neki način predstavljaju putokaz ka daljnjem rješavanju ovog pitanja.

Jedan zaključak se odnosi na obavezu Savjeta ministara da do donošenja zakona obezbijedi finansijska sredstva za vođenje sudskih postupaka. Naravno, proces bi bio potpuno transparentan i sredstva bi se mogla koristiti isključivo za ove namjene, a advokati koji bi to radili bi to radili samo za pokriće sopstvenih troškova.

Drugi zaključak se ticao obaveza Ministarstva inostranih poslova i Ministarstva pravde BiH da u kontaktima sa RH obezbijede potpisivanje sporazuma kojim bi se ovo pitanje definitivno riješilo i čime bi građani BiH bili obeštećeni. Naime, jedan broj njih, zbog otpuštanja s posla nije bio u mogućnosti da ode u penziju jer nema dovoljno staža. Niz je tih problema oko ovoga, ali mislim da smo usmjerili u nekom pravcu čitav taj posao. U narednom periodu, ukoliko instutucije, a prije svega Savjet ministara i njegova ministarstva, ispune obaveze koje će, nadam se, Parlament podržati od strane ove komisije, onda ima neke nade da se ova pitanja mogu riješiti.
Momčilo Novaković, Foto: Midhat Poturović

RSE: Gdje prvo ide vaša inicijativa?

Novaković: Ova inicijativa sada ide na sjednicu Parlamenta. Zaključci, koje je donijela komisija, biće predmet rasprave na Parlamentu. Savjet ministara je dobio obavezu da prije sjednice Parlamenta koja je zakazana za 14. oktobar obezbijedi informaciju o tome šta je urađeno na realizaciji Plana rada koji je sam Savjet ministara prihvatio 2008. godine. Nakon sjednice Parlamenta će ovi zaključci dobiti punu snagu jer će Parlament praktično sada obavezati Savjet ministara da djeluje u pravcu rješavanja ovih pitanja.

RSE: I da li bi konačno taj problem mogao biti riješen?

Novaković: To je put da se to riješi. Ja se nadam da će Parlament u oba doma podržati ove zaključke zajedničke komisije i da će zaista Savjet ministara biti prinuđen da ozbiljnije pristupi rješavanju ovog problema.

Povratnička priča

Autor: Mirsada Ćosić

Kasima Marića sreli smo u Buturović Polju gdje godinama živi izbjeglički život. Priču je počeo o svojim problemima, ali i želji da se vrati u svoje selo Klek i u svoju kuću koja još nije obnovljena:

„Sedam puta sam zahtjev predav'o, obnavlj'o papire, vazda kad dođem - drugi upadne, a ja nemam pojma. Obećaju mi, ja dođem, uzajmim dva'est maraka, odem u Prozor, obnovim papire, vratim se – nema ništa. Živim – cijepam ljudima drva i krompire vadim, eto, tako.“

Teško žive i Kasimove komšije Junuz i Ifeta Karađuz. I oni već godinama žive u neuslovnom smještaju u Buturović Polju. Junuz nam kaže:

„Ja nemam bojlera, da se kao čovjek imam gdje okupati. Stara kuća. Ta je kuća neuslovna, ali ja nemam druge. Ja nemam gdje drugo otići. Tu sam primoran biti.“

Ifeta dodaje:

„Eto, kad odete negdje u goste, dan-dva pa dosadi ti, a ne u tuđoj kući. Evo, jedanaest godina u tuđoj kući. Ne osjećaš svoj prag. Vazda živiš pod nekom strepnjom kad će ti doć' da izađeš. Znaš da moraš izać.'“

Izgubio je Junuz vjeru u bolje dane i da će jednom i obnova njegove rodne kuće doći na red:

„Niko se od nadležnih i ne brine i ne stara. Šta koga briga.“

RSE: A vjerujete li ipak u bolju budućnost?

Junuz: „U ovu budućnost, sa ovom vlasti, ne vjerujem. Ova vlast je za mene niko i ništa. Oni imaju. Njima je fino. Oni su sebi ubrali. Koliko se kuća izgradilo – oni su sebi ubrali u džep pare. Ja da sam im'o pare, pa da sam dao nekom gore u vlasti, možda bi i moja kuća bila urađena. Ali, ja nisam im'o para i nisam mog'o dat'. Bože moj...“

Bez posla, bez svog doma, život je težak. Ipak, Ifeta i Junuz prehrane se berući šumske plodove. Obezbjeđuju tako egzistenciju i uspijevaju tako školovati i svoju djevojčicu Elmedinu.

Ifeta: „Ma šta da ti više kažem. Teško je i šta ćeš. Džaba je. Red je živit' kad je insan zdrav. To jedino još insana drži. Evo, ovo malo što insan ljeti po planini ubere, koju borovnicu, od toga isključivo živi. Od poljoprivrede i ovih šumskih plodova. Uglavnom – život težak.“

Junuz: „Verem se po brdima i planinama. Berem borovnicu, vrganj, lisičarku, svašta nešto. Posadim luk. Od prirode živim.“

Karađuzi ne traže mnogo. Ifeta nam kaže:

„Ja mislim da se treba malo bolje borit' za povratak, jer ipak, ne tražimo sad neboder, nit' kule i vile. Nek nam naprave ono osnovno.“
„Dvije sobe i banju. Da se imam gdje zavuć'“ – dodaje Junuz.

Ifeta: „A najveća bi mi želja bila da imam svoj dom. Da znam da je lično moj. Onda bih drugačije živjela. Imala bih neku svoju slobodu.“

Junuz: „Da znam da je to moje. Da mi niko sutra ne može reć': „Izađi, nije tvoje“.“

Uštede i na sredstvima namijenjenim za povratak


Narodna skupština RS-a je usvojila izvještaj o realizaciji Programa rješavanja problema raseljenih osoba, povratnika i izbjeglica za prvih šest mjeseci ove godine

Vlada RS-a je, radi ublažavanja negativnih efekata svjetske ekonomske krize, donijela odluku o uštedama u drugim, pa i u ovom resornom ministarstvu.

Komentar na ovu odluku Narodne skupštine, za Radio Slobodna Evropa iznosi Muharem Murselović, poslanik u Narodnoj skupštini RS.


Murselović: Ovo što se napravilo spada u red ne neobičnog, nego drskog i bezobraznog oduzimanja sredstava za povratak, i to najugroženijoj kategoriji u BiH. Ako je rebalans smanjio ta sredstva na samo 19,26 posto, ako su sredstva planirana od 24,600.00, a ostvareno 2,372.000, što u indeksu za ovo polugodište iznosi 19,26 posto, to govori o namjeri da se ta kategorija apsolutno izbriše. Ja sam na Skupštini pitao čija je to ideja – danas, kada govorimo o velikim problemima i o velikom broju ljudi koji žele da se vrate, kada se govori o Revidiranoj strategiji za provođenje Anexa 7. koja će definitivno za narednih četiri-pet godina riješiti problem povratka, kada jednostavno ta kategorija traži da se definitivno taj proces povratka završi, kada svi od nas traže i predlažu da se zadužimo preko 500 miliona eura da bi se to konačno završilo, Vlada RS donosi odluku da se ta sredstva za podršku povratka i u Republiku Srpsku i povratka u Federaciju jednostavno izbriše. Izbriše!! Pravdajući da je, eto, doba recesije, nema novaca itd., a govoreći da će se to iz razvojnog programa namiriti. Ja sam onda pitao: ako će se to namiriti iz razvojnog programa, zašto se nisu ukinuli i oni grantovi koji su vezani za podršku ostanka, kako oni to kažu - „za pomoć za izbjegla i raseljena lica“? Zašto se taj grant, za koji se najviše daje iz sredstava budžeta, nije namirio iz sredstava razvojnog programa? A jeste. Onda su mi rekli: „Jeste, ima ih tu, iz razvojnog projekta biće sredstava“. To znači – samo nema za ovu kategoriju koja je tako diskriminirana i u jednom tako teškom položaju. Prema tome, mene interesuje i to sam javno rekao, čija je to tako „genijalna“ ideja da se tim kategorijama ukinu sredstva. Znači, još uvijek smo na pozicijama '97., '98., '99., kada je ovdje na svaki način sprečavan povratak. Apsolutno kompletna podrška povratka je ukinuta, ali ne samo u Republiku Srpsku. I u Federaciju su ukinuta, pa je ukinut i grant od četiri miliona maraka za zajedničke projekte na nivou BiH. Pitao sam čija je to ideja, da li predsjednika Vlade, ministra, ko je donio tu odluku? Međutim, niko ništa tu nije htio odgovoriti, ministar i nije bio tu. U rebalansu za 2009. godinu ukinuto je oko šest i po miliona tih sredstava. Prema tome, mi ne vidimo načina kako će se to ispraviti. Pravdaju se da će to ići iz razvojnog fonda, ali razvojni fond radi nezavisno od toga, oni to zovu „razvojni fond infrastrukture“, ali gdje su individualne pomoći i pojedinačne donacije? To je sve isključeno.
RSE: Željeli bismo vas pitati šta mislite o ovoj najavi da bi moglo biti ukinuto Ministarstvo za raseljena lica?

Murselović: To se ozbiljno špekuliše. Kod Dodika je jako teško znati šta on razmišlja ujutro, a šta razmišlja poslijepodne. On to izbaci takvu ideju, ali ovo potvrđuje smanjenje granta za povratak, jer se i ministarstvo zove Ministarstvo za povratak, raseljena lica i izbjeglice. Samo smanjenje i dovođenje na ostvarenje manje od 20 posto, govori da to ministarstvo on želi da ukine.
RSE: I prije nego što je usvojena Revidirana strategija?

Murselović: Ne, njega to uopšte ne interesuje. Mi smo razgovarali o tome, ali stvari se u toj Revidiranoj strategiji kompliciraju jer nema para. Ovo je jedna „igranka“. Sad se želi u toj Revidiranoj strategiji obezbjeđivati sredstva za one koji kao „ne žele da se vrate“ - pravo na naknadu štete, kompenzaciju za imovinu koja se ne može vratiti niti obnoviti. To je srž problema. Znači, mi smo tim ljudima, koji ne žele da se vrate u Federaciju ni u Hrvatsku, ovdje napravili kuće, podijelili smo im zemljišta – samo u Prijedoru je dato preko 2.300 placeva, za infrastrukturu izbjegličkih naselja je bio poseban grant u Ministarstvu za izbjegla i raseljena lica, a sada se još traži da im neko plati imovinu koja je tamo porušena, jer oni ne žele da se vrate.

Programi zapošljavanja za povratnike

Autor: Mira Andrić

Programom rada za ovu godinu Federalni zavod za zapošljavanje uputio je javni poziv povratnicima i poslodavcima za učešće u programu zapošljavanja povratnika. Naa javni poziv se prijavila Služba za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog kantona.

Povratak u Istočnu Bosnu je nedovoljan između ostalog i zbog nepostojanja uslova za održivi povratak.

Mnogima su obnovljene kuće, međutim, bez zaposlenja - ne vide perspektivu, posebno ako se radi o mlađim ljudima koji imaju porodicu i djecu. U Bosanskom-podrinjskom kantonu Goražde poslodavci su shvatili ovaj problem i mnogi se odazvali javnom pozivu Federalnog zavoda za zapošljavanje, koji im nudi određena sredstva ukoliko u svoje preduzeće zaposle povratnika. Na ovu temu razgovarali smo sa direktoricom Javne ustanove Službe za zapošljavanje BPK Goražde, Nafijom Hodo.

„Mi u ovom sektoru rada i zapošljavanja smatramo da su povratnici najugroženija kategorija stanovništva i da za održivost povratka treba prije svega rad i radno mjesto. Federalni zavod je objavio javni natječaj prije mjesec i po dana za svih deset kantonalnih službi u Federaciji. Mi smo animirali poslodavce na prostoru našeg kantona da se prijave na ovaj poziv Federalnog zavoda. Veliko nam je zadovoljstvo da su poslodavci sa prostora našeg kantona prepoznali takvu vrstu aktivnosti. Upućeno je 16 aplikacija, od 16 poslodavaca sa prostora čitavog kantona, znači općine Goražde, općine Foča-Ustikolina i Pale-Prača.“

Nafija Hodo kaže da su za kanton Goražde planirana sredstva u iznosu od 138.000 KM za 40 srpskih povratnika:

„Program je podrazumijevao samozapošljavanje povratnika, znači – poljoprivreda, zanatstvo ili nešto drugo, te zapošljavanje kod poslodavca koji je aplicirao u programu. Zadovoljstvo nam je da imamo u sve tri općine podržane poslodavce, ali moram reći i nezaposlene osobe koje su se vratile na prostor ovog kantona i koji su podržani sa 5.000 KM u samozapošljavanju i otvaranju svoga biznisa.“

Prilikom zaposlenja poslodavci biraju koji povratnici će moći raditi u njihovim preduzećima, a postoji i mogućnost otvaranja samostalne djelatnosti. Hodo kaže:

„Meni je osobito zadovoljstvo da imamo i druge nacionalnosti u ovom programu i da se podržao i povratak Srba na prostor ovog kantona. Smatram da smo mi jedan od boljih kantona što se tiče upošljavanja povratnika druge nacionalnosti. Znate, nije samo kuća rješenje za povratak. Mladim ljudima mora se pružiti prilika da organiziraju ili svoj biznis ili da se rade takvi kapaciteti, mala i srednja preduzeća, u kojima bi se dala mogućnost upošljavanja povratnika.“


Na javni poziv za zapošljavanje povratnika odgovorili su poslodavci srednjih i malih preduzeća kantona Goražde, o čemu su povratnici bili na vrijeme obaviješteni, kazala je Hodo:

„Mi smo ih pozvali kroz medije i putem sredstava javnog informisanja, a imali smo i oglas na oglasnoj ploči u našoj službi i svim biroima, kako bi animirali nezaposlene osobe da učestvuju u ovom programu samozapošljavanja. Sve ovo se nalazi i na našoj web stranici i na web stranici Federalnog zavoda.“

Najveći broj povratnika odobrena sredstva usmjerio u poljoprivredu


U prošloj, 2008. godini Federalni zavod za zapošljavanje je obezbijedio finansijska sredstva u iznosu od oko 1,750.000 KM za realizaciju tog programa. Ukupno se, na osnovu odobrenih sredstava, kod poslodavaca i pokretanjem samostalne djelatnosti, zaposlilo 567 povratnika. Posmatrano po kantonima, najveći broj korisnika – 153 – zabilježen je u Kantonu Livno, zatim slijedi Posavski kanton sa 60 korisnika i Unsko-sanski kanton sa 16 korisnika. Najveći broj povratnika odobrena sredstva je usmjerio u razvoj poljoprivrede, dok je najveći broj zapošljavanja povratnika kod poslodavaca zabilježen u tekstilnoj industriji.

Federalni fond je proveo i anketu da li se namjenski troše odobrena novčana sredstva. Tako je analizirano 36 programa na području osam kantona i Republike Srpske, i utvrđeno da su ispoštovane ugovorne obaveze utroška odobrenih sredstava i obaveze samozapošljavanja i zapošljavanja nezaposlenih osoba, odnosno povratnika.

Obveznice kao način izmirenja duga za «staru» deviznu štednju


Oko 1.700 starih deviznih štediša u Brčko Distriktu od početka oktobra mjeseca 2009. godine mogu podizati obveznice kojima je utvrđena tržišna vrijednost kao i iznos kamate, u bankama gdje su otvorili svoje račune za ostvarivanje prava po osnovu izmirenja dugova stare devizne štednje.

Direktor Direkcije za financije Brčko Distrikta, Mato Lučić, izjavio je za agenciju “Fena” kako se radi o veoma atraktivnim i za korištenje sigurnim obveznicima, s izuzetno visokim stupnjem naplate potraživanja.

"Direkcija za financije pustila je u opticaj prvi dio obveznica za staru deviznu štednju s uračunatim kamatama u vrijednosti od 3.971.000 KM. Njihova vrijednost na tržištu je 95 posto od nominalne ili 95 feninga po jednoj obveznici", istakao je Lučić.


Produžen rok za upotrebu certifikata


Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o utvrđivanju i ostvarivanju potraživanja građana u postupku privatizacije.

Cilj izmjena Zakona je stvaranje zakonskih preduslova za uspješno okončanje procesa privatizacije stanova na kojima postoji stanarsko pravo, jer se njome produžuje rok važenja certifikata kao platežnog sredstva. Naime, istekom prethodnog važećeg, 30. juna 2009. godine, svim licima kojima se po okončanju procedure za povrat stanova dodijeli stan, ili koja ostvare povrat stanova po osnovu stanarskog prava, bila bi uskraćena mogućnost otkupa za certifikate, te je njihov rok važenja je produžem za godinu dana.
  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG