Dostupni linkovi

Usvojen prijedlog strategije za provedbu Aneksa 7


Zgrada Parlamenta BiH

Usvajanje revidirane strategije za provedbu Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma u Parlamentu BiH je ohrabrenje za sve izbjegle i raseljene osobe - poruka je Misije OSCE u BIH i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.* U Parlamentu Federacije BiH još uvijek nije usvojena zakonska regulativa koja bi riješila problem vraćanja duga za staru deviznu štednju.*Koliko novca za rad istražne Komisije o utrošku donacija u BiH?*Povratničke priče iz okolice Konjica i Višegrada.

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, održanoj 13. maja, poslanici su konačno usvojili prijedlog Revidirane strategije za provedbu Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma. UNHCR – Misija u BIH je pozdravila ovu odluku, navodeći kako strategija osigurava solidnu osnovu na kojoj bh. vlasti mogu nadograditi inovativne programe kako bi omogućili najprikladnija trajna rješenja za raseljene osobe i povratnike kojima je i dalje neophodna podrška.

"UNHCR izražava zadovoljstvo što je bio od pomoći bh. vlastima tokom revizije i očekuje da će i Dom naroda BiH dati svoj pristanak. Brza realizacija Revidirane strategije nakon njenog usvajanja će označiti prekretnicu u pristupu rješavanju problema raseljenja, koji treba da se fokusira na najugroženije raseljene osobe i povratnike i na urgentnu potrebu da se njima pomogne u iznalaženju trajnog rješenja",
saopštilo je Predstavništvo UNHCR-a u BiH.

Istim povodom, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović je izjavio kako Strategija predstavlja veliko ohrabrenje za sve izbjeglice i raseljene osobe koje se žele vratiti u svoje domove. Halilović je istakao da za Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, ovaj čin znači da će uskoro moći prezentirati akcioni plan za provedbu Strategije u svim njenim segmentima, s procjenom neophodnih sredstava za provođenje tog plana.

Rješenja u Strategiji su sveobuhvatna, što znači da su osim povratka, prvi put otvorena pitanja ostalih opcija za sistematsko rješavanje problema raseljavanja, a to su lokalna integracija i naknada štete...
“Rješenja u Strategiji su sveobuhvatna, što znači da su osim povratka, prvi put otvorena pitanja ostalih opcija za sistematsko rješavanje problema raseljavanja, a to su lokalna integracija i naknada štete”,
objasnio je Halilović.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH gotovo svakodnevno ažurira bazu podataka o broju porodica, odnosno osoba koje se žele vratiti u svoje domove, a njih je oko 47.000 porodica, odnosno oko 153.000 osoba. Na temelju tih podataka, urađene su i procjene potrebnih sredstava za obnovu njihovih kuća i održivi povratak, što iznosi više od milijardu konvertibilnih maraka. Do sada se više od milion osoba se vratilo u svoje domove, više od 99 posto imovine vraćeno je njenim vlasnicima, obnovljeno je više od 320.000 stambenih jedinica od 450.000 uništenih ili devastiranih tokom rata, podsjetio je Halilović.

Koliko novca za rad istražne Komisije o utrošku donacija u BiH?

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH prihvatio je zaključak poslanika Momčila Novakovića, po kojem će Privremeni izvještaj Istražne komisije za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava biti upućen na mišljenje Komisiji za finansije i budžet, kako bi bio razmotren cijeli projekat i način obezbjeđivanja sredstava potrebnih za njegovu realizaciju.

Istražna komisija je u Privremenom izvještaju zatražila 50.000 KM, za troškove Projekta istražnog rada o utrošku donatorskih sredstava. Novac bi, po prijedlogu Komisije, bio obezbijeđen iz plaća članova oba doma PSBiH.

Poslanik Slavko Jovičić odbacio je mogućnost finansiranja ove Komisije ističući nefunkcionalnost prethodnog saziva, te predložio da se posebnim zaključkom "natjeraju SIPA, OSA i Tužilaštvo BiH" da provjere utrošak doniranih sredstava.

"To trebaju oni raditi, a ne Parlament BiH",
Jovičićev je stav.

Još nije usvojena zakonska regulativa za staru deviznu štednju

Pomoćnik ministra finansija Vlade Federacije BIH Tihomir Ćurak skrenuo je pažnju na posljedice neusvajanja zakona o staroj deviznoj štednji na nivou Federacije, jer time praktično stare devizne štediše koje imaju potraživanja od FBiH ne mogu doći u posjed svoje imovine na način kako je to planirano kroz vrijednosne papire:

„Kako nije došlo do emisije vrijednosnih papira na nivou BiH, Vlada Federacije je uputila u proceduru Zakon o staroj deviznoj štednji u Parlament Federacije BiH. Nažalost, taj zakon u federalnom parlamentu nije prošao. Tako stare devizne štediše koje imaju potraživanja od Federacije BiH ne mogu doći u posjed svoje imovine na način kako je to planirano kroz vrijednosne papire, odnosno da rapolažu cjelokupnom svojom imovinom.“

Posljedice neusvajanja i posljedice «velike politike» koja se vodi oko stare devizne štednje su ogromne za same devizne štediše i ovim putem pozivam zastupnike u federalnom Parlamentu, kao i javnost da daju podršku naporima Vlade kako bi se sve obaveze prema starim deviznim štedišama izmirile.
Tihomir Ćurak je pozvao parlamentarce i javnost da daju podršku naporima Vlade da bi se sve obaveze prema starim deviznim štedišama izmirile:

„Posljedice neusvajanja i posljedice «velike politike» koja se vodi oko stare devizne štednje su ogromne za same devizne štediše i ovim putem pozivam zastupnike u federalnom Parlamentu, kao i javnost da daju podršku naporima Vlade kako bi se sve obaveze prema starim deviznim štedišama izmirile. Vođenjem visoke politike oko stare devizne štednje zaboravljamo devizne štediše i njihov zahtjev da im se izmiri stara devizna štednja.“


Tihomir Ćurak podsjeća na rok za verifikaciju stare devizne štednje:

„Verifikacija stare devizne štednje je počela 6. aprila i za ovu godinu završava podnošenjem zahtjeva do kraja ovog mjeseca. Verifikacija je planirana i sljedeće godine. Ovo ne znači da štediša i nakon toga nema pravo da traži svoja potraživanja. Nažalost, tada će to morati da radi putem sudskog postupka.“

Koliko je ukupno verifikovanih štediša ?

„70.000 štediša je do sada pristupilo verifikaciji.“

Na pitanje da li Parlament opstruira donošenje zakona, Tihomir Ćurak kaže:


„Ne mogu kazati jer ću dobiti po prstima, ali čini mise da Parlament ne sagledava sve negativne aspekte koje ima nedonošenje ovog zakona.“


Predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić je najavila da će to udruženje podnijeti Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv predsjednice Ustavnog suda BiH Seade Palavrić te sudija Miodraga Simovića, Valerije Galić, Mate Tadića i Krstana Simića.

Kako je kazala, prijava ce biti podnesena zbog “zloupotrebe službenog položaja i donošenja odluka kojima se više od dvije milijarde devizne štednje gradana BiH poklanja bankama te zabranjuje vođenje sudskih postupaka po tužbama Udruženja i štediša protiv banaka i BiH”.

Omersoftić je dodala da štediše pet godina nastoje ostvariti zaštitu u sudovima u BiH, ali da u tome ne uspijevaju, naglasivši da je u organizaciji Udruženja oko stotinu štediša pokrenulo i individualne tužbe protiv banaka tražeci da im vrate novac.

Povratak i obnova : Posavina

Prema neslužbenim procjenama u Posavskoj županiji trenutno živi 56.000 stanovnika, što je za oko 9.000 manje u odnosu na prijeratni broj. Najviše stanovnika nedostaje Općini Odžak, oko 6.000. Preostalih 3.000 čekaju na povratak u Općinu Domaljevac Šamac i Orašje. Šef odjela za raseljene osobe i izbjeglice u Vladi ovog kantona, Josip Jerković, kaže da je dosta toga obnovljeno, ali da još uvijek mnogo kuća čeka na obnovu:

Odžak
„U Županiji posavskoj imamo još porušenih i uništenih 1.400 objekata. Od toga je 200 u Općini Orašje, 200 u Općini Domaljevac Šamac i oko 1.000 objekata u Općini Odžak.“


Obnova u Županiji posavskoj finansira se sredstvima federalne i državne Vlade, odnosno državnog fonda za obnovu. Velika sredstva svake godine izdvaja i Vlada Republike Hrvatske. Josip Jerković kaže da je samo u prošloj godini u Županiji posavskoj za obnovu utrošeno preko 2 i po miliona konvertibilnih maraka:
Obnova u Županiji posavskoj finansira se sredstvima federalne i državne Vlade, odnosno državnog fonda za obnovu. Velika sredstva svake godine izdvaja i Vlada Republike Hrvatske.

„U Općini Orašje u prošloj godini u građevinskom materijalu je potrošeno 600.000 konvertibilnih maraka. U Općini Domaljevac Šamac Vlada Republike Hrvatske je prošle godine isporučila 11 paketa građevinskog materijala, što ukupno iznosi 200.000 KM. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica je uputilo 2 paketa građevinskog materijala, što iznosi 20.000 KM.“

Unatoč ekonomskoj krizi u Županiji posavskoj ipak su optimisti i nadaju se da će planirana obnova u ovoj godini biti i realizirana. Najveća ulaganja u obnovu u ovoj godini planirana su u Općini Odžak, kaže Josip Jerković:

„Za Općinu Odžak smo predvidjeli 34 paketa građevinskog materijala od Vlade Republike Hrvatske. To je vrijednost oko 510.000 konvertibilnih maraka. Predviđeno je oko 1.610.000 KM samo za Općinu Odžak.“

Povratnička priča : Kostajnica (Konjic)


Petar Livaja jedan je od 25 povratnika u selo Kostajnica u Općini Konjic. O životu kaže:

„Što se vratilo, vratilo se. Nema posla nikakvog. Sve stari su ovdje. Omladine nema.“

Konjic

Ivanka i Josip Andrić u svoju kuću vratili su se prije 3 godine.

Josip Andrić kaže:

„Nije bilo nikakvih provokacija. Fino živimo sa susjedima. Bili smo u Makarskoj u izbjeglištvu i malo smo zaradili na plaži.“

Ivanka Andrić:

„Sve je dobro, samo što su mi djeca daleko. Niko nas ne dira, a ni nama niko ne smijeta. Nemamo još penzije, ali se nadamo da ćemo je uskoro dobiti.“


Iako preživljava od danas do sutra, Josip kaže da je u svojoj kući mnogo ljepše nego u izbjeglištvu:

„Ovdje smo se rodili i ovdje je najljepše.“


Zajedničkog života u BiH ipak ima, kaže Josip Andrić:

„Naravno da ima, što ne bi bilo?! Rat nas je sve pomeo, ali ko je naučio da živi zajedno, taj nema problema.“

Povratničke priče: Velika Gostilja (Višegrad)

Oko jedinog obnovljenog vjerskog objekta u Velikoj Gostilji kod Višegrada mekteba, ponovo su se okupili izbjegli Gostiljani. Oni sada žive raseljeni po Sarajevu i centralnoj Bosni, ali sa velikom nostalgijom prema rodnom kraju došli su da pored svojih porušenih domova popiju kafu i druže se uz roštilj. Velika i mala Gostilja su sela smještena iza višegradske banje i brojala su oko 100 domaćinstava bošnjačkih kuća.

„Ne zove se ovo džaba Gostilja“, kaže Ziza Šabanović koja je sa suprugom Smajilom posijala i vrt na svome imanju:

„Velika Gostilja se zove zato što je ugošćavala narod. Tu su veliki gosti dolazili, a sada nema nikog. Da je put dobar više bi naroda došlo. Vidite ovu ljepotu! Gledaj kakva je trava! A šta misliš kakva je u julu? Šteta je da sve ovo propada ovako!“


Starica Zuhra Šućeska došla je tek četvrti put poslije rata da vidi rodnu Gostilju:

„Ovo je moje rodno mjesto. Ovdje sam i odrasla. Ovdje se fino osjećam,alise ovdje ne može niko vratiti. Nema puta, nema struje. Nigdje ništa. Ovdje nema života.“

U Gostilji srećemo i stihovima nadahnutu Rahimu Halimović, rođenu Šehić:

„Kad zatvorim oči uvijek mislim o rodnom kraju, kao i svako drugi. Imam potrebu da pričam i da pišem o rodnom kraju. Imam dvije objavljene zbirke pjesama o rodnom kraju: „Dušom sevdaha“ i „Žar ognjišta“.

Enes Šehić sa ponosom ističe da je Gostilja odnegovala mnog napredne i akademski obrazovane ljude koji su svoj hljeb pronašli u mnogim bosanskim i svjetskim gradovima. Međutim, u Gostilji je evidentan problem neriješene infrastrukture, pa će se za sanaciju puta pobrinuti sami Gostiljani. Opština Višegrad nije planirala sredstva za te namjene. Ovaj skup posjetio je i ministar za izbjegla i raseljena lica u Vladi Republike Srpske Omer Branković:

„Ja sam obećao da ćemo pomoći da se bar tri kuće naprave, a mještani su se dogovrili da će napraviti put.“

Saradnja: Ivan Katavić, Zoran Matkić, Mira Andrić
XS
SM
MD
LG