Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Usvojen izvještaj za rješavanje problema raseljenih


Narodna Skupština RS

Narodna Skupština RS usvojila je izvještaj o realizaciji Programa rješavanja problema raseljenih, povratnika i izbjeglica za prvih šest mjeseci 2009. godine u kojem se navodi da je za njegovo provođenje iz budžeta RS odobreno 24,643.000 KM.

Obraćajući se poslanicima, zamjenik ministra za izbjeglice i raseljena lica RS, Jasmin Samardžić, izjavio je da će planirani infrastrukturni projekti biti završeni, ali da će se morati ići na druge uštede zbog ekonomske krize:

„Znači, nećemo moći obezbijediti građevinski materijal svima onima koji su tražili da im pomognemo rješavanje njihovog stambenog pitanja. Isto kad je u pitanju povratak u Federaciju.“

Poslanici su imali brojne primjedbe na smanjenje izdvajanja za rješavanje ove problematike. Poslanik SDA, Ramiz Salkić:

„Evidentno je da je opredjeljenje Vlade da je taj proces za Vladu RS završen i da se nastavlja ranija želja, a to je da se što manje ljudi vrati na prostore RS. Vidjeli ste da je zaključak Glavnog odbora SNSD-a da se Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica ukine. Rebalanskom budžeta je uzeto 15 miliona tom ministarstvu.“

Usvojen zakon o izmirenju duga po osnovu stare devizne štednje

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je Zakon o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje u Federaciji BiH.

Prema ovom zakonu, do 2017. godine Federacija BiH treba obveznicama izmiriti građanima dug za staru deviznu štednju, nastao štednjom u domaćim bankama. Opširnije o ovom zakonu govori Tihomir Ćurak, pomoćnik ministra za finansije u Vladi Federacije BiH.

Ćurak: Zakon o načinu izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje u Federaciji BiH usvojen je u Domu naroda i već je objavljen u Službenim novinama br. 62. Praktično, to je kraj normativnog reguliranja stare devizne štednje i sad mi u Ministarstvu finansija moramo odraditi tehnički dio u smislu odluke, koja je već pripremljena, o emisiji vrijednosnih papira koja ide na Vladu. Na prvoj sjednici Vlade će biti usvojena i samim tim to je uvjet da bi se registrirala emisija u Registru vrijednosnih papira.

RSE: Šta je smisao ovog usvojenog zakona, odnosno, šta je predviđeno oko emitiranja obveznica?

Ćurak: Zakonom je praktično stvorena pretpostavka da Federacija BiH emitira svoje vrijednosne papire i na taj način izmiri svoje obaveze prema onim štedišama koji su izvršili verifikaciju stare devizne štednje na području Federacije, za čiju vrijednost, za čiju obavezu vraćanja, ima Federacija. Znate da je već ranije to trebala uraditi država, a nije, pa je Republika Srpska emitirala svoje obveznice i, da bi doveli u ravnopravan položaj štediše iz Federacije sa štedišama iz RS i izmirili svoje obaveze prema verificiranim iznosima, Vlada FBiH će emitirati vrijednosne papire. Što to u suštini znači? Znači da će Vlada Federacije emitirati vrijednosne papire za sve one štediše koji su, sukladno ovom zakonu nedavno usvojenom u Domu naroda, izvršili verifikaciju sa 31.12.2008. godine i koji su dostavili svoju dokumentaciju u smislu računa na koje će novac biti emitiran. Da objasnim šta znači vrijednosni papir. To nije papir, već će biti emitiran u elektronskoj formi, u iznosu od 346,515.271 KM za 27.310 starih deviznih štediša. To praktično znači da će 31. decembra 2009. godine biti izmireno starim deviznim štedišama 50,229.000 KM, 2010. godine biće izmireno 57 miliona KM, 2011. 71 milion, 2012. godine 70 miliona, 2013. 54 miliona i 2014 62 miliona KM, zajedno sa kamatama. Tako će ukupan iznos od 346,515.271 KM biti izmiren sa 30.09.2014. godine, znači, uključujući i ovu godinu, u šest rata. Sve devizne štediše koje su uredno verificirane i koje su ušle u emisiju vrijednosnih papira, na dan dospijeća dobiće obavijest od Registra u kojoj će pisati na koji datum će dospijevati novac na njihov račun. Znači, na taj datum, na račun koji su oni dostavili Ministarstvu finansija, će im leći novac, ukoliko ne budu prometovali.

RSE: Pitanje koje slušaoci najčešće postavljaju: znači li to da će štediše dobiti vrijednosni papir s kojim će ići na tržište hartija od vrijednosti, ili će moći dobiti novac?

Ćurak: Da bi udovoljili odluci Ustavnog suda, štediša može odmah raspolagati svom svojom imovinom, a može raspolagati svojom imovinom na način da može otići sa svojim vrijednosnim papirom na berzu, kupovati i prodavati. Ukoliko to ne radi, što je vrlo bitno, jer ipak je tržište papira takvo da neko dobiva a neko gubi, na dan dospijeća na njihov račun sjeda novac. Znači, štediše ne moraju ništa raditi jer će, sukladno planu koji će dobiti od komisije, na taj datum dobiti sumu novca. Da objasnim i šta to znači za svakog pojedinca: 31.12. sve štediše koje imaju 2.247 KM štednje, biće isplaćeni u potpunom iznosu. Znači, 9.388 štediša će biti isplaćeno odmah. 2010. godine isplatićemo svim štedišama najmanje 3.645 KM i novih 6.000 štediša time potpuno riješimo, što znači da sa 30.09.2010. godine 16.000 štediša od 27.000 će biti isplaćeno.

RSE: To je veliki pomak u rješavanju ove vrste duga.

Ćurak: Vlada je učinila mnogo. Vidjeli ste koliko je problema sa osiguranjem novca, sa održivošću proračuna itd. Ovo je jedan maksimum. Sjećate se da smo počinjali sa 15 godine, pa sa 13 godina, pa je zakon govorio o 9 godina, pa sedam godina, a evo, mi smo konačno došli do projekcije da možemo štediše koje su verificirane sa 2008. godinom izmiriti sa 30.09.2014. godine.

RSE: Dakle, ostaje sve isto - oni tekući računi i druge vrste računa na koje uplate idu? Ništa novo ne treba raditi?

Ćurak: Ne treba. Svi koji su uredno verificirali svoju štednju i dostavili račun, dobiće svoj novac na svoj račun. Mi ćemo ove spiskove objaviti na svojoj web stranici tako da sve štediše mogu provjeriti da li su svi njihovi podaci uredni, broj računa i sve ostalo.

RSE: Rok za verifikaciju stare devizne štednje za ovu godinu je završen. Hoće li ta šansa za sve koji žele verifikovati štednju postojati i naredne godine?

Ćurak: Zadnji rok za verifikaciju, po ovom zakonu, je sljedeća godina. Pretpostavljam da bi to mogao biti četvrti, peti, šesti mjesec, ali nismo ga još konačno utvrdili.

RSE: Štediše pitaju: oni koji su se žalili ili imaju namjeru da se žale putem udruženja Evropskom sudu za ljudska prava, da li tom verifikacijom gube ovo pravo?

Kad zbrojite sve, vidite da je nanesena finansijska šteta svim tim štedišama koje je neko ubijedio da ne pristupe verifikaciji....

Ćurak: Ne. U zakonu se izričito kaže da verifikacija sama po sebi predstavlja tehničko utvrđivanje i sravnjavanje stanja salda računa, a ni u kom slučaju ne prejudicira pravni status. To piše u zakonu. Nedavno sam razgovarao s jednim štedišom koji ima priličan iznos, preko 200 tisuća maraka. Kad smo izračunali, kako se nije verificirao, i da uđe u emisiju, izgubio je blizu 40 tisuća maraka. Pazite, 2,5 % kamate ide od dana emisije vrijednosnih papira, to je 30.09. On će se verificirati sljedeće godine, znači, izgubio je godinu dana. Verificiran sljedeće godine, vrijednosni papir mu se emitira tek 2011. godine. To je već 5% kamate, a prva rata dospijeća i zadnja rata će mu se pomjerati prema onih devet godina koje su po zakonu. Kad zbrojite sve, vidite da je nanesena finansijska šteta svim tim štedišama koje je neko ubijedio da ne pristupe verifikaciji.

RSE: Žalba Evropskom sudu za ljudska prava i verifikacija zapravo nisu nikako povezane?

Ćurak: Štednja je njihova imovina, oni mogu tom imovinom upravljati i ta imovina ni na koji način ne može biti ugrožena postupkom Vlade Federacije BiH. Htio bih da vam dam još jedan podatak: 68.223 devizna štediše su podnijela zahtjev za verifikaciju, znači, poklonili su povjerenje Vladi i vjeruju u uspješnost ovog što radimo. Nažalost, mi imamo veliki broj žalbi. Te žalbe mi možemo formalno odbiti, no činimo sve da dođemo do podatka i da ih riješimo. Zato imamo vremenski zaostatak u rješavanju ovih žalbi. Pokušavamo maksimalno udovoljiti zahtjevu štediše da dođe do svog novca. Činimo sve da budemo naklonjeni starom deviznom štediši, ali u svakom slučaju da ne dobije nešto više nego što treba da dobije.

RSE: Zakonom nisu uključene Ljubljanska i beogradska Invest banka.

Ćurak: Ustavni sud BiH je u jednoj svojoj odluci kazao da BiH nije odgovorna za štednju Ljubljanske i Invest banke. Samim tim nama je zapreka da se uključimo u rješavanje tog pitanja. Međutim, koliko ja znam, Vijeće ministara pokreće odgovarajuće aktivnosti, znam da je pripremljena i strategija za povrat štednje Ljubljanske i Invest banke. Ako dozvolite, moja je jedina preporuka, kao čovjeka koji je dosta uključen u ovaj problem, da štediše Ljubljanske i Invest banke svoja prava mogu ostvariti samo u Strazburu. Država može pružiti neku logističku podršku, međutim, BiH se ne može pojaviti kao država u Sudu za zaštitu ljudskih prava u Strazburu jer se tu pojavljuju građani kao pojedinci, a ne države.

Sasvim dugačije stavove od Vlade Federacije imaju članovi udruženja starih deviznih štediša. Evo šta je izjavio Muris Srkalović, potpredsjednik jednog takvog udruženja u Federaciji BiH:

„Što se tiče stare devizne štednje, mogu vam reći da se ne slažemo sa konceptom Vlade koja nas misli prevariti jer je pritisnuta argumentima iz Strazbura. Da su oni mislili da nam vrate na lijepe oči deviznu štednju, ne bi došlo do ovolikih tužbi u Strazburu i ne bi sada doveli Federaciju dotle da je pritišće međunarodna zajednica da nam vrate staru deviznu štednju. Ovo su bezvrijedne obveznice koje nam sada pokušavaju uvaliti, a mi to nećemo. Podatak koje je imala Vlada po verifikaciji govori da je milijarda i sto deset miliona stare devizne štednje u Federaciji BiH. Međutim, osobe koje su se verifikovale štednju, izgubile su status po obligacionim odnosima. Kad se verifikujete, pristajete na obligacioni odnos. Davanjem saglasnosti vi gubite tzv. zaštitu Strazbura, jer je Strazbur zadužen za imovinu, a ovdje prelazite u obligaciju. U tom slučaju se ne možete žaliti Strazburu, a Vlada zastupa svoj interes. Hoće li oni isplatiti dug po ovom obligacionom odnosu ili neće, to je pitanje. To je onaj sistem: „dođem ti“, pa kad ti „dođem.“

Do sada smo se mi uvijek sami trudili, preko svojih veza, da učestvujemo na bilo koji način u tome, ali Vlada ima svoj interes. Pritisnuta je međunarodnom zajednicom i svim tim sudskim presudama i do sada po presudama isplaćenim dugom i onim koji treba da se isplati. Oni se boje sudskih troškova, boje se kamata, boje se svega toga što je u presudama. To ih pritišće, pa namjeravaju da nas i deviznu štednju skine s dnevnog reda. Inače, ostavili bi oni nas na zelenoj grani da visimo, da nas ne isplate nikad.

Slobodna volja svakog građanina je da se verifikuje ili ne. Mi iz udruženja smo pozvali ljude da ne nasjedaju na to. Na sjednici koordinacije koja je bila u Sarajevu pozvali smo štediše da se ne verifikuju i da bojkotuju. Oni koji su nas poslušali, nisu se verifikovali. Ovima koji su se verifikovali, Vlada je bacila mamac – dala im je neku hiljadu maraka, a ostalo – kad im plati i ako im plati... Po sadašnjem finansijskom stanju u budžetu Federacije, čini se da Federacija nema para da ih isplati. Vidite da se dižu krediti od MMF-a i Svjetske banke, pa odakle će onda nas isplatiti?“

Povratnička priča: Djeca u porodici Šorlija preko noći postali odrasli

Autor: Alen Bajramović

Iako je tek za koji centimetar veći od primitivnog alata koji koristi, Elmin Šorlija iz Dragovića kod Fočanske Jabuke izuzetno je vješt kosac, a ponosno nam pokazuje i svoje umijeće rukovanja motornom pilom. Najmlađi kosac i drvosječa u regiji ima samo devet godina, ali je bio prisiljen da zamijeni oboljelog oca Hasa.

Emina, Elmin i Elma Šorlija

„Ja sam bio bolestan i nisam mogao ništa, operisan sam bio. Došao sam ovdje. Malo mi je bilo teško, nisam ni drva imao izrezanih. Mali je uzeo motorku, ja sam samo stajao pored njega, govorio kako će. On je narezao drva“ – kaže Haso.

Babo mi je bio operisan. Rek'o mi je kako da upalim motorku i kako da režem. Ja sam tako uradio i rez'o. Nije me bilo strah.“ – dodaje Elmin.

Do ambulante u Fočanskoj Jabuci oca je prevozila Elma Šorlija. Ona ima dvanaest godina i bez problema upravlja Fićom – triput starijim od nje.

Haso: „Kad sam išao na previjanje, ona me doveze do mosta i onda sa mnom do ambulante, ili me sačeka u autu. Naučila je uz mene. Želim ih naučiti, nek' znaju. Valjaće i njima u životu. Valja i meni.“

„Kada me otac naučio, nije mi bilo teško voziti. A otac je bio operisan i nije mogao voziti. Pokazao je meni i ja sam naučila. Onda sam ga vozila. Kad sam išla dolje, bilo je malo zeznuto, strmo, makadam, ružan put, pa sam se tog bojala.“

Elmin Šorlija

Elma:

Za dvoje mališana dan počinje u pet ujutro, jer ako Fićo ne bude „u funkciji“, kilometrima će pješačiti do škole. Međutim, i pješačenje će lakše podnijeti kada u školu, zahvaljujući turskoj agenciji Tika, umjesto iz hladne drvene kolibe u kojoj su proveli šest godina, krenu iz svoje obnovljene kuće, kaže njihova majka Emina:

„Imamo jednu sobu. Tu nam je i spavanje, i kuhinja, i sve. Kupatilo nismo imali, ali su djeca higijenski čista. Imala sam banju u kojoj sam ih kupala. A i mi.“

Haso: „Bogami, bilo je svakako. Strašno. Bojao sam se i vjetrova, i hladno je bilo. Svaka zima je ovdje teška. Dijete me budi: „Hladno mi je“ - ako zaspimo, ako nas prevari san – ne možemo sve izdržati – iz'ladi nam se prostorija, bude k'o frižider.“

Elmin: „Najteže mi je bilo što nisam imao svoju sobu, što je bilo hladno i nema struje.“

RSE: „Kako si pisao zadaće?“

Elmin: „Pa pri svijeći“

Emina: „A sad, hvala Alahu, sretna sam što nam se kuća pravi. Hvala Bogu i ljudima i ovoj organizaciji koja nam je dala ovu kuću.“

Ako su se već u bezbroj navrata uvjerili da jedna nesreća ne dolazi sama, bilo bi lijepo da i sretnih trenutaka bude više u životu ove porodice. Želja malih kosaca iz Dragovića koji su ovog ljeta pokosili sve okolne livade je da dobiju barem mašinu koja bi im olakšala rad i omogućila više vremena za igru.


Od zlata jabuke sa Jabuke
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:02:58 0:00


  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG