Novinarsko samoregulatorno tijelo pozvalo je novinske kuće i novinare da podrže dopunu novinarskog kodeksa i predlaže precizna uputstva za, kako se navodi, balansiranje između medijske slobode i odgovornost za javno izražavanje.
Do takve inicijative dolazi u trenutku sve češćih prozivanja crnogorskih medija od strane političara za neprofesionalizam i brojnih tužbi za klevetu koje završavaju drakonskim sudskim novčanim kaznama, što se doživljava kao atak na medijske slobode.
U Novinarskom samoregulatornom tijelu poručuju kako je cilj inicijative za izmjene novinarskog kodeksa jačanje samoregulacije kako bi se smanjio uticaj regulacije.
Predsjedavajući Mirsad Rastoder ističe kako žele da podstaknu medijsku zajednicu da radi profesionalno i mijenja praksu koja je u suprotnosti sa evropskim standardima.
"Ako to uradimo onda ćemo biti snažniji da i drugima ukažemo gdje grjieše i gdje su nekorektni prema novinarima i medijskoj zajednici", naglašava Rastoder.
Na pitanje da li se inicijativa za izmjene kodeksa može protumačiti kao novinarsko samodisciplinovanje kako bi se izbjegli slučajevi sve češćeg drakonskog sudskog kažnjavanja medija, član Samoregulatornog tijela, urednik lista "Vijesti" Neđeljko Rudović odgovara:
"Mislim da takva razmišljanja ne stoje. Mislim da je osnovni cilj da se i u ovom momentu ukaže na važnost poštovanja osnovih pravila novinarske profesije koja podrazumijeva prije svega stalno traganje za istinom i izbjegavanje situacija kada novinari objavljuju polovične informacije. To je boljka crnogorskog novinarstva već dugo vremena i mislim da je sada najvažnije ukazati na važnost poštovanja i efektivne primjene kodeksa u svakodnevnom novinarskom pravu."
Sadašnji kodeks novinara izrađen je prije sedam godina u atmosferi duboke podijeljenosti crnogorske medijske zajednice na one koji su bili za nezavisnu državu i one kojima je na srcu bila zajednička domovina sa Srbijom. Različita stanovišta u dobroj mjeri su određivali primjenu kodeksa u praksi. Govoreći o tome koliko su u novoj situaciji potrebne izmjene tog dokumenta rukovodilac Radne grupe koja je radila na izradi kodeksa Duško Vuković kaže:
"Ja mislim da opšta načela kodeksa novinara Crne Gore ne treba mijenjati, da su ona sasvim širok okvir i dobar temelj na kome se može dopunjavati kroz smjernice i kroz uputstva medijskim profesionalcima šta je etično, a šta nije. Mislim da je praksa pokazala da je neke stvari moguće precizirati, neke dopuniti, ali to bi najbolje trebalo da zna Samoregulatorno tijelo i oni koji su svih ovih sedam godina, koliko postoji kodeks novinara Crne Gore, pratili njegovo sprovođenje."
RSE: Kakav je vaš utisak koliko je samo Samoregulatorno tijelo doprinijelo da kodeks novinara bude i takav kakav je ,primjenjen u praksi na dosljedan način?
Vuković: Mislim da se zadnjih godina dolazi do neke forme i da to samo treba uređivati. Samoregulatorno tijelo je imalo nekoliko akcija koje je pokušalo da i među medijskim profesionalcima i među opštom javnošću populariše etički kodeks i animira javnost da skreće pažnju na kršenje toga kodeksa. Mislim da je to imalo određenog odjeka, ali ne u onoj mjeri u kojoj bi bilo potrebno da ga ima.
Šta je suštinski problem crnogorskog novinarstva danas. Nedovoljna primjena samog novinarskog kodeksa koji bi trebalo da je sveto pismo za svaku redakciju ili je problem u pritiscima i onemogućavanjima novinarima i medijima da obavljaju onu ulogu u društvu koja im je namijenjena. Neđeljko Rudović:
"Mislim da je riječ o ovom drugom, što smo svjesni da se profesionalni ali i slobodni mediji u Crnoj Gori suočavaju sa užasnim odštetnim zahtjevima i užasnim pritiscima, između ostalog i putem takvih odštetnih zahtjeva. Trenutno je 13 miliona eura odštetni zahtjev prema tri vodeća štampana medija u Crnoj Gori, prema "Vijestima", "Danu" i nedjeljniku "Monitor" i sam taj podatak govori i tu više nikakav moj komentar nije potreban."
