Zvaničnici u Kazahstanu nedavno su počeli ublažavanje mera ograničenja uvedenih za sprečavanje širenja korona virusa u zemlji.
To znači da se ljudi vraćaju na ulice, preduzeća se ponovo otvaraju, a život se polako vraća nečemu nalik normalnom.
Međutim, dok su mere ograničenja bile na snazi, bilo je nekih u vladi, kao i drugih s njom povezanih, koji su bili zauzeti proganjanjem građanskih aktivista, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Jevgenij Žovtis je poznati advokat za ljudska prava iz Almatija i direktor je Kazahstanskog međunarodnog biroa za ljudska prava i vladavinu prava (KIBHR).
Žovtis i njegova organizacija kritikovali su predložene izmene zakona o okupljanju o kojima je parlament raspravljao, dok su mere ograničenja bile na snazi u velikim gradovima širom zemlje i dok ljudi nisu mogli da se javno okupljaju da izraze svoje mišljenje o novom zakonu. (Mažilis, donji dom parlamenta Kazahstana, usvojio je predlog zakona 8. aprila i odobrio izmene predloga zakona o javnom okupljanju 20. maja).
Zakon određuje koliko ljudi može da prisustvuje demonstracijama, na kojim mestima su mogući skupovi i kakve su dozvole potrebne da bi se održali takvi javni događaji.
"Neopravdana ograničenja"
KIBHR je 20. aprila objavio saopštenje u kome navodi da zakon "generalno nije u skladu s međunarodnim standardima o ljudskim pravima i da postoje stroga i neopravdana ograničenja vremena i mesta skupova, kao i opterećenja nametnuta organizatorima okupljanja", i preporučio kazahstanskim vlastima da nacrt zakona pre usvajanja pošalju na pregled OEBS-ovom Panelu eksperata za slobodu okupljanja i udruživanja ili Visokom komesaru UN za ljudska prava.
Prema saopštenju koje je 11. maja objavila Međunarodna opservatorija za zaštitu branitelja ljudskih prava (OPHRD), "28. aprila 2020. u medijima i na društvenim mrežama je pokrenuta velika, dobro orkestrirana kampanja blaćenja g. Žovtisa (Jevgenija), KIBHR-a i drugih organizacija civilnog društva koje su kritične prema nacrtu zakona".
OPHRD je naveo da se između 28. aprila i 2. maja "nekoliko desetina objava pojavilo na društvenim mrežama i internet medijima koji sistematski dobijaju sredstva od države" koje "naročito optužuju KIBHR da brani pravo stranaca na mirno okupljanje, takođe se fokusirajući na etničku pripadnost zaposlenih u KIBHR-u i na činjenicu da organizacija prima sredstva od stranih donatora".
U saopštenju se dodaje: "Pored običnih korisnika interneta i lažnih naloga, među autorima objava su javne ličnosti poznate po ekstremnim nacionalističkim stavovima i vlasnici 'fabrike trolova' povezane s vladom".
KIBHR objavljuje svoja saopštenja na sajtu organizacije, tako da je kazahstanskim vlastima lako da primete kritike KIBHR-a, ali čak i da su kritike bile samo na društvenim mrežama, to bi se takođe verovatno primetilo.
Budući da se u Kazahstanu zbog pandemije poslednjih nedelja nije moglo ići daleko od kuće, na društvenim mrežama je pojačana aktivnost.
"Izgovor za progon"
Kazahstanski servis RSE-a, lokalno poznat kao Azatik, izvestio je 21. maja da su kazahstanske vlasti angažovale firme da prate šta se priča na društvenim mrežama dostupnim u Kazahstanu.
Te firme su unajmljene da traže postove koji bi mogli stvoriti "pretnju" društveno-političkoj stabilnosti i takođe, u okviru borbe protiv korona virusa, širiti lažne informacije o virusu ili vladinim merama u borbi protiv njega. Ali u tom procesu takođe pronalaze poruke koje kritikuju vladu.
OPHRD je u svom saopštenju 11. maja naveo da "kazahstanske vlasti izgleda koriste vanredno stanje kao izgovor za progon svojih kritičara i protivnika."
Saopštenje je ukazalo na slučaj Danaje Kalijeve koja je 4. maja pozvana na ispitivanje "zbog deljenja posta u vezi s izgradnjom bolnice za pacijente sa COVID-19, na svojoj Fejsbuk (Facebook) stranici" i optužena po Članu 274.4 (2) Krivičnog zakonika – širenje informacija za koje se zna da su lažne – što je još ozbiljnije jer se dogodilo "u vanrednom stanju ili u borbenom stanju, ili u ratnom vremenu, ili tokom javnog događaja".
RSE je takođe izvestio o pritvoru aktiviste Alnura Iljaševa 17. aprila, zbog postova na društvenim mrežama s kritikama vladajuće partije Nur-Otan, pod optužbom da je širio lažne informacije.
Iljašev je pomagao u organizovanju protesta protiv vlade od 2019. godine i bezuspešno je na sudu tužio kancelariju gradonačelnika Almatija, pošto su njegovi zahtevi za održavanje mirnih javnih skupova odbijeni nekih 35 puta.
Izveštaj opservatorije navodi i druge slučajeve.
Serikžan Bilaš je etnički Kazahstanac poreklom iz zapadnog kineskog Sinđang ujgurskog autonomnog regiona koji se preselio u Kazahstan gde je stekao državljanstvo i 2017. osnovao organizaciju Atajurt eriktileri (Volonteri otadžbine).
Ukazivanje na zlostavljanja
Ta organizacija je odigrala ključnu ulogu u ukazivanju na zlostavljanja etničkih Kazahstanaca, Ujgura i drugih pod kineskim vlastima Sinđangu, u takozvanim kampovima za reedukaciju koje je osnovao Peking.
Bilašov rad je zakomplikovao odnose vlade Kazahstana s njenim velikim istočnim susedom, utoliko više što je Kina postala vodeći investitor u Kazahstanu i jedan od glavnih trgovinskih partnera te zemlje.
Kazahstanske vlasti već su krenule da ućutkuju Bilaša i njegovu organizaciju kada je u septembru 2019. registrovana odvojena frakcija Atajurt eriktileri koja je znatno manje kritična prema Kini.
Bilaš je nastavio rad svoje organizacije, s malo izmenjenim imenom Naghiz atajurt eriktileri (Autentični volonteri otadžbine), u pokušaju da se razlikuje od bivše organizacije koju je preuzela vlada.
RSE je 25. aprila dobio poruku od Bilaša u kojoj navodi da je pod istragom zbog podsticanja društvene, nacionalne, plemenske, rasne, klasne ili verske mržnje, što je ista optužba za koju mu se sudilo 2019. godine i zbog koje je na kraju osuđen, ali kažnjen samo novčano u vrednosti od 275 evra i oslobođen.
RSE je 29. aprila izvestio da je registrovana frakcija Atajurt eriktileri podnela tužbu protiv Bilašove frakcije, s optužbom da njegova grupa koristi ambleme, simbole, imena i drugu imovinu koja pripada registrovanom Atajurtu eriktileri.
Bilaš je ponovo pozvan na ispitivanje.
U pojedinim zemljama mnogi su strahovali da će vlasti uvođenjem mera za borbu protiv širenja smrtonosnog korona virusa, takođe iskoristiti priliku za suzbijanje drugačijih mišljenja i neutralizovati uočene pretnje.
Mnogi bi sada ukazali na Kazahstan kao primer kako se takva prilika ostvarila u praksi.