Nakon što su evropske zemlje na čelu s najvećim privredama kontinenta Njemačkom i Francuskom uvele nove stroge mjere ograničenja radi suzbijanja korona virusa, ekonomisti opet predviđaju ekonomski pad u Evropskoj uniji, premda ne toliko oštar kao na proljeće, pišu svjetski mediji.
Nezaposlenost, zatvaranja i veći dug
Najnovije mjere za suzbijanje drugog vala infekcija COVID-19 u Evropi mogle bi dovesti do veće nezaposlenosti, trajnog zatvaranja mnogih firmi i povećanja državnog duga, ocjenjuje američki biznis kanal CNBC.
Evropskim zemljama slijedi dodatna ekonomska bol jer Francuska i Njemačka uvode nove mjere zatvaranja dok druge vlade najavljuju da će učiniti isto. Odluka, naglašava CNBC, donosi novi udarac restoranima, barovima, kinima i trgovcima, od kojih su se mnogi tek počeli oporavljati.
"Šok je strašan, posebno za mala i srednja preduzeća, koji se zatvaraju u najvažnijem periodu godine, uoči praznika", rekao je Tomaž Mikalski (Tomasz Michalski), profesor ekonomije na poslovnoj školi HEC Paris.
Podaci njemačkog zavoda za statistiku pokazali su da je ugostiteljska industrija između marta i avgusta zabilježila pad prometa veći od 40 odsto u poređenju s istim periodom prošle godine. Ipak, dodaje CNBC, Njemačka je do danas relativno dobro prebrodila ekonomsku krizu što je dijelom posljedica velikih fiskalnih poticaja, ali i proizvodnog sektora koji je nadmašio uslužnu industriju.
Međutim, čak i to može biti u opasnosti, napominje CNBC i dodaje kako Dojč banka (Deutsche Bank) ipak upozorava da bi "porast stope infekcija u Evropi i SAD-u mogao usporiti potražnju za njemačkom izvoznom robom".
Vraćanje u recesiju
Nakon rekordnog rasta BDP-a u trećem tromjesečju, Evropa rizikuje ponovno vraćanje u recesiju jer sveobuhvatne mjere ograničenja usmjerene na suzbijanje drugog vala korona virusa brzo dovode do okončanja ionako krhkog oporavka, ukazuje CNN.
Bruto domaći proizvod (BDP) Evropske unije porastao je za 12,1 odsto u periodu od jula do septembra, saopštila je nedavno agencija za statistiku Eurostat dodajući da se u 19 zemalja koje koriste euro, BDP povećao za 12,7 odsto. Rast, koji je uslijedio nakon velikog pada u drugom tromjesečju bio je najveći od 1995. No, ističe CNN, evropska ekonomija je i dalje za oko četiri odsto manja nego što je bila krajem septembra prošle godine.
"Drugi val mjera ograničenja zbog korona virusa uskoro će gurnuti područje jedinstvene valute u dvostruku recesiju", rekao je glavni evropski ekonomista u Kapital ekonomiksu (Capital Economics), Endrju Keningem (Andrew Kenningham). Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti u EU u septembru je bila stabilna na 8,3 odsto, ali Keningem upozorava da će stopa nezaposlenosti vjerovatno "rasti u sljedećim mjesecima".
U Francuskoj je već započeo "drugi pad", nakon rekordnih 18,2 odsto porasta BDP-a u trećem tromjesečju, a izgledi za značajan oporavak 2021. "naglo opadaju”, smatraju stručnjaci. Njemačka privreda porasla je za 8,2 odsto između jula i septembra, ali je za 4,2 odsto manja u odnosu na isti kvartal prošle godine. U Španiji, gdje je BDP u trećem tromjesečju porastao za 16,7 odsto, ekonomija je za 8,7 odsto manja u odnosu na isto razdoblje 2019, dok je i Italiji u trećem tromjesečju ekonomija odskočila za 16,1 odsto, ali je za 4,7 odsto manja nego lani.
Škole i neka radna mjesta ostat će otvoreni u Njemačkoj i Francuskoj, kao i sektori poput građevine i proizvodnje, što će, dodaje CNN, djelomično nadoknaditi opseg pada BDP-a. Još jedan olakšavajući faktor je taj što su ekonomije već u krizi, jer se nisu uspjele potpuno oporaviti od istorijskih kontrakcija u drugom tromjesečju, što znači da će daljnji pad BDP-a biti relativno manje ozbiljan.
‘Slijepe ulice Brisela’
Na papiru evropska ekonomija djeluje kao da se izvlači iz krize , naročito jer je u trećem tromjesečju zabilježen rast veći nego ikad prije. No, slike iz Pariza, Madrida i Frankfurta govore drugačiju priču. Kafići motaju tende, pozorišta otkazuju predstave, a gradske ulice ponovo izgledaju kao u martu, piše Njujork tajms (The New York Times) ističući kako mjerama nacionalnog zatvaranja Evropa rizikuje novi ekonomski pad.
Dok vlasti u Evropskoj uniji očajnički žele spriječiti porast broja zaraza korona virusom, istovremeno ulažu napore u pronalaženju načina za podršku nesretnim i nezaposlenim radnicima, kako bi spriječile bankrot restorana i drugih firmi. EU je obećala 750 milijardi eura pomoći i nedavno je prodala obveznice kako bi pomogla u plaćanju programa. Ali, dodaje list, zbog "politički slijepe ulice u Briselu", novac tek treba doći do ljudi i firmi kojima je potreban.
Upozoravajući na rizike, Kristin Lagard (Christine Lagarde), predsjednica Evropske centralne banke, nagovijestila je prošle sedmice da njeno Upravno vijeće još uvijek pokušava odlučiti koji bi koktel mjera najbolje stimulisao privredu eurozone. List ukazuje da čak i Lagard, koja vjerovatno ima pristup detaljnijim informacijama o privredi eurozone od bilo koga na planeti, nije bila sigurna je li regija krenula u još jedan veliki pad ili umjereno sporiji rast.
Prije nekoliko mjeseci, naglašava Njujork tajms, neki su optimisti govorili o oporavku eurozone u obliku slova V, odnoso oštrom padu praćen naglim skokom. No, ono što se sada razvija djeluje kao niz ekonomskih uspona i padova koji se podudaraju s valovima zaraze i obnovljenim mjerama zatvaranja. "U potpunosti se oslanjamo na razvoj virusa", rekao je Silvijan Brojer (Sylvain Broyer), glavni ekonomista u evropskom Es end Pi Gobal rejtings (S&P Global Ratings).
Brojer vjeruje kako bi ekonomski uticaj zatvaranja u Francuskoj i Njemačkoj mogao biti manje ozbiljan nego što je bio na proljeće, ali da to dijelom zavisi od reakcije potrošača. Jedan od razloga impresivnog rasta posljednjih mjeseci, rekao je Brojer, bio je taj što su ljudi u martu i aprilu, dok su bili zatvoreni u svojim domovima, trošili ušteđevinu. No sada bi, kako je rekao, mogli biti oprezniji jer se pandemija odugovlači i iscrpljuje njihove bankovne račune ili se počinju brinuti o zadržavanju posla.
Firme bolje pripremljene
Nove mjere ograničenja koje uvode zemlje širom Evrope pokrenule su niz novih prognoza ekonomskog rasta koje su uglavnom lošije u odnosu na ranija predviđanja, ističe Fajnenšl tajms (The Financial times) navodeći kako se sada očekuje da će se ekonomija eurozone u posljednjem kvartalu godine smanjiti za 2,3 odsto.
Istraživanje koje je sproveo londonski list, anketirajući 18 ekonomista u vodećim bankama i institucijama, pokazuje kako je ranije većina stručnjaka prognozirala pozitivan trend dok sada svi, osim jednog, očekuju ponovno smanjenje privrede u posljednjem tromjesečju.
Uprkos porastu slučajeva zaraze, dodaje Fajnenšl tajms, nove mjere uvedene širom Evrope su manje stroge od onih izrečenih u proljeće, dok su firme bolje pripremljene da se nose s poremećajima. To znači da ekonomisti očekuju da će svježi ekonomski pad ipak biti blaži nego za vrijeme proljetnih mjera zatvaranja, naglašava FT i dodaje kako je u prvoj polovini godine privredna proizvodnja eurozone pala za 15 odsto.
Lanci snabdijevanja proizvođača ostaju relativno neoštećeni, a izvoz se oporavlja, napisao je londonski list navodeći kako je njemački ministar vanjskih poslova Hajko Mas (Heiko Maas) izjavio za Tagesšpigl (Tagesspiegel) da će granice zemlje "ostati otvorene".
U Francuskoj se mala preduzeća žale da mjere zaključavanja favorizuje velike lance trgovina, hipermarkete i internetske prodavače poput Amazona. Vladin popis osnovnih firmi koje mogu ostati otvorene uključuju trgovine namirnicama, vinoteke, radionice za popravak bicikala i prodavače kompjutera i mobitela, ali isključuje knjižare, cvjećare, trgovinu odjećom i igračkama baš kada započinje ključna božićna sezona kupovine.
Zaostatak za SAD
Iako se očekuje da ekonomski pad eurozone neće biti toliko dubok kao u aprilu - obilježen kao najstrmiji od Drugog svjetskog rata - trenutne prognoze ukazuju da bi Evropa s godinama mogla postati jedan od naslabijih dijelova svjetske ekonomije i u zaostatku za SAD i Azijom, ocjenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Hoće li Evropa ostati slaba karika, zavisi od trajanja mjera ograničenja i o tome "kako preduzeća i kućanstva postaju obeshrabrena", napisao je list dodajući kako se Kina već vratila na nivo prije pandemije, SAD je za 3,5 odsto ispod tog praga, dok eurozona lagano zaostaje s 3,7 odsto.
Barkliz risrč (Barclays Research) procjenjuje da će se američka ekonomija vjerovatno vratiti na nivo od prije pandemije u posljednjim mjesecima sljedeće godine, dok će velike evropske privrede morati da pričekaju do 2023. godine.
"Možda je prerano Evropu nazvati glavnim gubitnikom ove Covid krize, ali za sada izgleda kao da će četvrti kvartal biti gori za Evropu", rekao je Kristijan Keler (Christian Keller), glavni ekonomista iz Barkliza.
Facebook Forum