U bh. entitetu Federacije BiH skoro deceniju traje spor između advokata, notara, Ministarstva pravosuđa i Ustavnog suda.
Suština rasprave je da li je posao notara/javnog bilježnika samo ovjera potpisa ili i sadržaj tog dokumenta, odnosno sastavljanje nekog ugovora ili isprave poput onih o nasljeđivanju, kupovini nekretnine ili osnivanju firme.
Nakon što je na notare/javne bilježnike entitet sa sudova prebacio određeni dio poslova, izmjenama zakona su, smatraju advokati, notarima “dana ekskluzivna prava” pa je zakon poslan na Ustavni sud.
Nakon pet godina Ustavni sud donosi odluku i poništava 2016. nekoliko članova zakona. Ministarstvo, pak, nakon tri godine šalje u Parlament FBiH prijedlog izmjena koje, smatraju advokati, ponovno daju ekskluzivitet notarima. Po njima novim zakonom, koji je 29. oktobra 2019. izglasan na Zastupničkom domu i čeka potvrđivanje u Domu naroda Parlamenta FBiH, između ostalog, predviđa se da građani koji sačine ugovor kod advokata (kojih je u tom bh. entitetu više od 1.500) i plate mu za tu uslugu, moraju taj ugovor nositi i kod notara “na kontrolu” - a njih je određeni broj u nekoj regiji na osnovu broja stanovnika.
Takođe, određeno je da njemu plaćaju novčanu naknadu koja se u zakonu još zove i “notarskom nagradom”.
Javni i privatni interes
Branko Marić, sarajevski advokat i bivši predsjednik Advokatske/Odvjetničke komore FBiH, naglasio je za Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE) da notari trebaju svakoj državi i da je nesporno da je nadležnost notara sve ono što je ranije radila država.
Marić smatra da je sporno to što su notarima dana i ekskluzivna prava da samo oni mogu sastavljati određene ugovore, odnosno pravni poslovi o reguliranju imovinskih odnosa između bračnih drugova, kao i onih koje žive u izvanbračnoj životnoj zajednici, poslovi čiji je predmet prijenos ili stjecanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama, zatim kojima se sačinjavaju osnivačka akta privrednih društava i utvrđuje njihov statut i svaka njegova promjena.
“Ustavni sud kaže da privatne ugovore, kao što su recimo ugovori o prometu nekretnina, može svako da sastavlja – i sam građanin, i notar i advokat. To ne može biti monopol notara i to je izričito navedeno u presudi”, kazao je Marić za Radio Slobodna Evropa dodavši kako je “notara određen broj u državi, ne postoji među njima nikakva konkurencija, ne postoji ništa što bi doprinosilo nekom većem kvalitetu usluga ili jeftinijim uslugama koje oni pružaju”, kaže Marić.
Podsjeća i da su u međuvremenu odredbe Zakona o notarima u FBiH prenesene na druge zakone, kao što su Zakon o stvarnim pravima, Zakon o nasljeđivanju, Porodični zakon i druge te da je “u objašnjenju presude Ustavnog suda izričito naznačeno da se ovaj stav odnosi ne samo na Zakon o notarima, nego i na sve druge zakone kojima je regulirana ta djelatnost”.
Sud je konačno donio presudu kojom je utvrdio da su i odredbe svih tih drugih zakona, koji daju ekskluzivitet notarima u sačinjavanju određenih ugovora, neustavne i predložio je hitnu izmjenu svih tih zakona.
Vlada Federacije BiH, odnosno nadležno Ministarstvo pravosuđa FBiH, je prema Parlamentu FBiH uputilo prijedloge izmjena i Zakona o notarima i drugih zakona čije dijelove je Ustavni sud proglasio neustavnim. Zastupnički dom je na sjednici u utorak, 29. oktobra 2019. usvojio izmjene zakona i oko 60 amandmana i on sada ide na Dom naroda Parlamenta FBiH. Kakav će on na koncu izgledati neizvjesno je.
Senada Kovačević, notarka iz Tuzle i potpredsjednica Upravnog odbora Notarske komore FBiH, kazala je za RSE da ne bi željela komentirati ni prijedlog zakona i njegove amandmane usvojene u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH niti iznositi stav kao notarka prije sjednice Notarske komore koja je zakazana za ponedjeljak, 4. novembra 2019.
“Notarska komora će nakon sjednice uputiti saopštenje u kojem će iznijeti naš zajednički stav”, kazala je kratko Kovačević za Radio Slobodna Evropa. Naglasila je da je dogovor unutar Notarske komore da “nešto više o toj problematici može govoriti samo predsjednica Komore Anica Nakić” koja nije odgovarala na pozive.
Upitne izmjene zakona
Međutim, advokati u Federaciji BiH protive se nekim dijelovima Prijedloga izmjena zakona o notarima.
Advokat i bivši predsjednik Advokatske/Odvjetničke komore FBiH Branko Marić kaže da je tim prijedlogom predviđeno da “svi imamo pravo da sastavimo ugovor, i građanin i advokat i notar, ali da ti ugovori podliježu solemnizaciji gdje notar prilikom ovjeravanja potpisa vrši i kontrolu sadržaja”.
“Ako je cijena i kod notara i kod advokata 100 maraka (oko 51 euro), stranka će moći napraviti ugovor kod advokata, platiti 100 maraka i onda će morati ponovo ići kod notara i platiti 70-80 posto za solemnizaciju. To znači da kod notara plaćaš 100 maraka, a ako ideš kod advokata plaćaš 170 maraka. Taj prijedlog je suprotan odluci Ustavnog suda i praktično samo će se inicirati jedan novi postupak koji će se morati pokrenuti pred Ustavnim sudom protiv ovakvog jednog zakona”, kazao je Marić za Zašto Radija Slobodna Evropa.
Predložene izmjene Zakona o notarima, Zakona o nasljeđivanju u FBiH, Zakona o registraciji poslovnih subjekata, Zakona o stvarnim pravima, Zakona o zemljišnim knjigama i Porodičnom zakonu da bi stupile na snagu moraju proći glasanje i u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH nakon čega idu na potpis pred predsjednika Federacije BiH Marinka Čavaru.
Zasad nije poznato kad bi drugi dom Parlamenta FBiH mogao raspravljati o tim zakonima i hoće li eventualno pretrpjeti dodatne izmjene koje bi potom trebao ponovno potvrditi i Zastupnički dom.
Facebook Forum