Na preko 200 lokacija i u preko 100 gradova i mjesta u Hrvatskoj održava se u utorak uveče Noć knjige, manifestacija posvećena važnosti čitanja. Namjera organizatora je - vratiti knjigu u središte interesa. Inače, 23. travnja se u nizu zemalja svijeta obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava.
Brojnije, sadržajnije, raznolikije nego do sada - to je najkraći opis Noći knjige koja se od 18 časova do jedan u noći održava diljem Hrvatske. O manifestaciji za RSE govori jedan od organizatora – predsjednik udruge Knjižni blok i urednik portala Moderna vremena info Nenad Bartolčić.
„Program je zaista bogat! Mi smo praktično u odnosu na prošlu godinu utrostručili broj događanja, podvostručili smo broj pisaca, urednika, prevoditelja i glazbenika koji sudjeluju u programima, podvostručen je i broj gradova – ako ih je prošle godine bilo pedeset, ove ih je godine stotinu i deset, i pokušavamo napraviti sve da knjigu vratimo u fokus interesa“, kaže Bartolčić.
U 170 knjižnica i pedesetak knjižara i srodnih prostora posvećenih knjizi u svim hrvatskim regijama organizirat će se predstavljanja knjiga, pričaonice i čitaonice za najmlađe, kreativne radionice, glazbene slušaonice i dramske izvedbe, gostovanja autora, prevoditelja, urednika, ilustratora, kvizovi, nagradne igre. U Županji će gostovati doajeni hrvatskog teatra Pero Kvrgić i Mustafa Nadarević, u Hrvatskoj knjižnici za slijepe u Zagrebu moći ćete u mraku čitati na brajici, a zagrebačka Gradska knjižnica ima program za beskućnike.
U Zagrebu će u manifestaciji sudjelovati i putnici u gradskom prijevozu – u suradnji sa Trećim programom Hrvatskog radija bit će priređen prigodni radijski program koji će se izravno prenositi u zagrebačkim tramvajima i autobusima, a putnici će moći poslušati razgovore s autorima, emisije o književnosti i izabranu poeziju i prozu. Dodatno, večerašnja akcija ima dva lajtmotiva, koja najavljuje Dobrila Zvonarek iz Odnosa s javnošću Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
„Jedan je taj da ove godine obilježavamo stotinu godina od objavljivanja „Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića“ Ivane Brlić Mažuranić, tako da će mnogi programi biti posvećeni tom malom postolaru, a drugi je leitmotiv da je Europska organizacija za promicanje čitanje Eu-read ovu godinu proglasila – godinom čitanja naglas! Mnoge knjižnice prihvatile su ovu inicijativu i u svojim prostorima organizirat će razne oblike javnih čitanja – bilo za djecu, bilo za odrasle“, kaže Zvonarek.
Pisanju prethodi unutarnji imperativ
I ne samo zbog turističke predsezone, mnogo je projekata s mora.
„Izdvojimo da će u Dubrovniku uz Dubrovčane čitati i strani državljani na svojim jezicima, U Poreču će se moći prisustvovati otvaranju 6. festivala pročitanih knjiga BOOKtiga, u Solinu će biti organiziran maraton čitanja, Sutivan će tradicionalno održati Otočki tristih – djeca čitaju djeci, djecu čitaju odrasli, odrasli čitaju djeci, u Šibeniku će biti druženje sa Ivom Brešanom...“ navodi Dobrila Zvonarek.
Sve se to zbiva u situaciji kada najnovije istraživanje pokazuje da 52 posto hrvatskih građana nije unazad godinu dana pročitalo nijednu knjigu, sve se više knjižara zatvara, a nakladnici se, pogotovo oni manji, malo po malo gase. Bartolčić upozorava da se politika prema knjizi svela na improvizacije – što države, što izdavača.
Ivana Simić Bodrožić
„Niti 'Noć knjige' niti brojne druge manifestacije koje rade knjižnice ili tko drugi ne mogu polučiti uspjeh ukoliko ne postioji jasna državna strategija. Država se mora jasnije odrediti i prema knjizi, i prema obrazovanju i prema kulturi. Ako će se i dalje svega 0,6 posto državnog proračuna izdvaja za kulturu – o čemu mi uopće govorimo?!?“
Na svu sreću, kugla zemaljska i dalje se okreće ne zbog silnih napora političara, nego zbog rada entuzijasta. Književnica Ivana Simić Bodrožić svjesna je stanja u hrvatskoj kulturi i položaja knjige i autora, ali – kaže ona za naš radio – „Ne pišem da se obogatim, nego pišem - jer moram.“
„Pisanju uvijek prethodi neki unutarnji imperativ. Tako da, ako to zaista želite raditi, ako vam je stalo do toga i ako to – uvjetno rečeno – morate raditi, onda mislim da ne kalkulirate u kojoj ste zemlji rođeni i kakvo je stanje u kulturi i može li se od toga živjeti ili ne“, istaknula je ona.
