Njemačka je optužila Rusiju za sajber napade koji su ciljali kontrolu zračnog saobraćaja i parlamentarne izbore održane u februaru. Berlin je pozvao ruskog ambasadora na razgovor kako bi ga upozorio na ove aktivnosti.
Portparol Ministarstva vanjskih poslova rekao je da njemačke sigurnosne službe imaju dokaze da su hakerske grupe, koje vodi ruska vojna obavještajna služba GRU, odgovorne za napade i operacije uticaja.
"Na osnovu analiza koje su provele njemačke obavještajne službe, uspjeli smo jasno identifikovati ko stoji iza ovog događaja i imamo dokaze o odgovornosti Moskve", rekao je portparol.
"Sada možemo pripisati sajber napad na njemačku Sigurnost zračnog saobraćaja u augustu 2024. hakerima grupe APT28, poznate i kao Fancy Bear", dodao je na konferenciji za medije.
"Nalazi naše obavještajne službe potvrđuju da ruska vojna obavještajna služba GRU snosi odgovornost za ovaj napad", zaključio je.
Portparol je također rekao da je Rusija imala za cilj da utiče na parlamentarne izbore u februaru, koje su osvojili konzervativci kancelara Friedricha Merza, dok je krajnje desničarska AfD završila na drugom mjestu, ostvarivši svoj najbolji rezultat na izborima.
"Drugo, sada možemo potvrditi da je Rusija, putem kampanje Storm 1516, nastojala da utiče i destabilizuje posljednje parlamentarne izbore", naglasio je on.
Prema njegovim riječima, jedan istraživački institut u Moskvi, uz podršku GRU-a, kao i druge grupe, širili su slike generisane vještačkom inteligencijom i drugi sadržaj s ciljem da podijele društvo i "naruše povjerenje u demokratske institucije".
Njemačka insistira da ima "snažne dokaze" da Rusija stoji iza ovih operacija, ali portparol Ministarstva vanjskih poslova Njemačke rekao je da ne može iznijeti detalje jer je u to uključena obavještajna služba.
Ruska ambasada u Berlinu još nije reagovala na ove tvrdnje.
Njemačka je upozorila da će preduzeti "niz kontramjera kako bi Rusija platila cijenu za svoje hibridne aktivnosti, u bliskoj koordinaciji s evropskim partnerima".
Portparol je rekao da će Njemačka podržati "nove individualne sankcije protiv hibridnih aktera na evropskom nivou", ne precizirajući na koga se to odnosi.
Dodao je da će od januara države Evropske unije "pratiti prekogranična putovanja ruskih diplomata unutar šengenske zone. Cilj je olakšati razmjenu informacija i minimizirati obavještajne rizike".
Vlade širom Evrope su u visokom stepenu pripravnosti zbog sumnji na rusku špijunažu, nadzor dronovima i sabotažne aktivnosti, kao i zbog sajber napada i kampanja dezinformacija.
Njemačka je druga država koja je pružila najviše pomoći Ukrajini otkako je Rusija pokrenula punu invaziju na susjednu zemlju 2022. godine, a optužila je Moskvu da stoji iza upada dronova u nekoliko evropskih država u proteklim mjesecima.
Kancelar Merz je tvrdio da su letovi dronova dokaz da ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava uzdrmati kontinent "hibridnim napadima".
"Rusija je ta koja pokušava da nas destabilizuje u Njemačkoj i Evropi metodama hibridnog ratovanja", rekao je Merz u oktobru. "Branićemo se od njih sada i ubuduće".
