Dostupni linkovi

Nevoljna Njemačka zadužena za EU


Autor: Rikard Jozwiak; Preveo: Milad Obradović

Njemačka je uvijek bila oklijevajući lider Evropske unije (EU), svjesna da bi njezina nedjela iz prošlosti i dalje mogla izazivati zabrinutost kod susjeda.

Ali, počevši od 1. jula, to se ne može sakriti čak i da to želi, budući da kao najveći i najmoćniji član bloka u ključnom trenutku preuzima šestomjesečno predsjedavanje Vijećem EU.

Glavna uloga, naravno, pripada naizgled sveprisutnoj Angeli Merkel u njenoj petnaestoj godini kao kancelarke, a očekuje se da će njezina bivša ministrica odbrane i štićenica Ursula Von der Leyen biti jedan od glavnih stubova podrške na mjestu predsjednice Komisije.

Budući da pandemija COVID-19 još uvijek prijeti funkcionisanju EU-a, da je odnos s Kinom u sve oštrijem fokusu, konačno rješenje s Ujedinjenim Kraljevstvom oko Brexita daleko od izvjesnog, sljedećih šest mjeseci bit će odlučujući za dvije njemačke dame.

I Merkel i Von der Leyen postavili su za glavni prioritet očuvati netaknutu EU, kako tokom pandemije korona virusa, tako i nakon što stvarnost najteže ekonomske krize koja je pogodila kontinent od Drugog svjetskog rata postane više nego očigledna.

Blok je djelovao sporo dok je virus dolazio u Evropu početkom ove godine, zapaljen žestokim kritikama uglavnom južnih država članica- uz žalopojke na nedostatak sjeverne solidarnosti dok su se granice postavljale na sve strane. Obje su žene bile uznemirene optužbama i otada su to pokušavale ispraviti.

U toku je pomoć u obliku ljekarske opreme i novca, na nekim su mjestima ukinute unutrašnje granice EU-a, uz koordinaciju za postepeno otvaranje vanjske granice prema pojedinim trećim zemljama, u julu.

Ali, glavni centar u borbi EU-a protiv pandemije jest fond u iznosu od 750 milijardi eura, koji su u maju predložili Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron, a koji bi dolazio od Evropske komisije - većinu novca će prikupiti na međunarodnim tržištima svojim trostrukim A rejtingom i dati ga državama članicama najteže pogođene krizom, uglavnom u obliku grantova.

Inicijativa, koju je Von der Leyen s oduševljenjem podržala, bila bi prvi slučaj da je blok na ovaj način objedinio dug- što predstavlja snažan prekid s dosadašnjom averzijom prema toj praksi.

Iako je Berlin napomenuo da je ovo jednokratno stvoreno zbog vanrednih okolnosti, jasno je da se Merkel znatno promijenila u odnosu na financijsku krizu prije nekih 10 godina, kada je sličan potez žestoko odbačen od Njemačke i ostalih sjevernih država članica.

Fond za oporavak zajedno sa sljedećim višegodišnjim budžetom EU-a (2020.-2027.) prema nedavnom prijedlogu Von der Leyen-a iznosi više od tri biliona eura , bio bi glavni evropski bedem protiv korona oluje, ali trebat će dosta diplomatskih vještina da proradi.

I Evropska komisija i Njemačka žele postići sporazum o obje stvari već na prvom samitu u Bruxellesu od izbijanja pandemije 17. i 18. jula.

Ali to neće biti lako.

Štedljiva četvorka - Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska - žele manje bespovratnih sredstava i više zajmova, što je anatema državama koje su dio duga poput Italije i Španije.

Istočne države članice nadaju se da će sredstva otići na istok, a ne samo na jug, a neke od njih se pak nadaju da će njemačke ideje i ideje Komisije da se isplate EU-a trebaju povezati sa standardima vladavine zakona biti odbačene.

I naravno, i Frau Merkel i Von der Leyen nadaju se da je ostalo dovoljno novca za ispunjenje njihovog cilja da blok prođe kroz značajnu zelenu i digitalnu tranziciju tijekom 2020. godine.

Dogovor bi omogućio da se blok fokusira na dva druga izazova koja će se morati riješiti u drugoj polovici ove godine. Prvi će biti odnosi sa Kinom. Vrhunac tokom njemačkog predsjedavanja trebao bi biti samit svih šefova država i vlada EU i kineskih čelnika u Lajpcigu, u septembru.

COVID-19 prisilio je na odlaganje, ali postoji pritisak da se to zakaže za kasnije ove jeseni.

Ideja je, da se na sastanku sklopi ambiciozan ugovor o investiranju između EU i Kine, ali strahovanja zbog Huaweijeve tehnologije 5G, uzrujanost zbog krađe intelektualnog vlasništva Pekinga i otvorena ljutnja zbog kineskog pooštravanja mjera u Hong Kongu, dezinformacije u Europi oko COVID-19 zamračilo je raspoloženje.

Merkel i Von der Leyen još će jednom morati pronaći pravu liniju na sastanku koji može definisati kinesko-europske odnose za godine koje dolaze.

I ta će se ista prava linija morati pronaći u pregovorima o Brexitu koji trenutno napreduju puževim korakom. S odbijanjem Londona početkom ovog mjeseca da produži prelazno razdoblje nakon 2020., ove godine mora biti postignut dogovor o budućem odnosu koji uključuje trgovinski sporazum.

I dok je Komisija formalni pregovarač EU, na kraju će mnogo toga ovisiti o tome koliko je Njemačka spremna sklopiti kompromise s jednim od svojih najvećih trgovinskih partnera, kako bi spriječila još jedan ekonomski šok.

U svim će slučajevima biti riječ o nasljeđu koje Merkel ostavlja iza sebe. Namjera joj je da se ne kandiduje na saveznim izborima sljedeće godine i pored toga što se Njemačka spretno borila protiv pandemije njena popularnost je ponovo rasla.

Ali, bez ikakvog nasljednika i zbog nesigurnih vremena koje traju, upućivani su joj pozivi da ostane gdje jeste. Bilo kako bilo, u sljedećih šest mjeseci bit će jasnije da li je Njemačka spremna ili ne da odbaci svoje oklijevanje za vođstvom.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG