Njemačka je prošle godine dodijelila državljanstvo rekordnom broju od 291.955 osoba, što predstavlja povećanje od 46 posto u odnosu na 2023. godinu, pri čemu su Sirijci činili najveću grupu, pokazuju podaci koje je u utorak objavio Savezni zavod za statistiku.
Kako je saopćeno iz Zavoda, reforme zakona o državljanstvu doprinijele su ovom naglom porastu, prenio je Reuters.
U junu prošle godine Njemačka je smanjila uvjet boravka za naturalizaciju s osam na pet godina, a u posebnim slučajevima čak i na tri godine.
Mnogi Sirijci koji su stigli kao izbjeglice 2015. i 2016. godine, kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel otvorila granice Njemačke za stotine hiljada ljudi koji su bježali od rata i progona na Bliskom istoku, stekli su pravo na državljanstvo tokom 2024. godine.
Kao rezultat toga, Sirijci su činili najveću grupu novih državljana, s ukupno 83.150 osoba, što je 10,1 posto povećanje, odnosno 28 posto svih naturalizacija.
Slijede ih Turci, Iračani, Rusi i Afganistanci, koji su činili osam posto, pet posto, četiri posto i tri posto od ukupnog broja.
Rusi su zabilježili najveći procentualni porast u broju naturalizacija, s 12.980 osoba u 2024. u poređenju s 1.995 godinu ranije.
Broj Turaka koji su dobili njemačko državljanstvo više nego se udvostručio, dosegnuvši 22.525.
Novi zakon o državljanstvu također omogućava zadržavanje prethodnog državljanstva pri stjecanju njemačkog, što je omogućilo desetinama hiljada turskih državljana – od kojih su mnogi, ili njihovi preci, došli u Njemačku kao gastarbajteri u 1960-im i 1970-im – da postanu naturalizirani građani, podsjeća Reuters.
Međutim, nova koalicijska vlada koju čine konzervativci i socijaldemokrate planira ukidanje dijela ovih mjera i vraćanje minimalnog roka čekanja od pet godina za stjecanje državljanstva.
Konzervativci tvrde da državljanstvo treba predstavljati krunu procesa integracije, a ne njegov početak, te izražavaju zabrinutost da bi kraći rokovi mogli povećati migraciju i izazvati javno nezadovoljstvo.
