Iako se nakon dramatičnog zaoštravanja odnosa radnika i uprave nikšićke Željezare, očekivalo da će pregovori njihovih predstavnika značiti svojevrstan napredak u rješavanju problema, do raspleta u četvrtak nije došlo.
Predsjednik Sindikata nikšicke Željezare Janko Vučinić, koji je, zajedno sa još 16 svojih kolega iz izvršnog odbora fabričke sindikalne organizacije, saslušan u policiji zbog zauzimanja upravne zgrade preduzeća, brzinu reakcije javnog tužioca, koji je izdao nalog za sprovođenje informativnog razgovora i policijsku realizaciju smatra pokušajem umrtvljavanja sindikalne borbe.
"Mi ovo doživljavamo kao pritisak na Sindikat i radnike. Mislim da ovo nije u redu, jer hoće da zabrane pravi rad sindikata", rekao je Vučinić nakon policijskog saslušanja.
Čelni ljudi nikšićke Željezare, zajedno sa predsjednikom odbora direktora Markom Džejkobsonom, prije dva dana bili su primorani da napuste fabriku, pošto je to od njih, u ime radnika, zahtijevao predsjednik Sindikata Željezare Janko Vučinić, koji ih je upozorio da će, ukoliko sami ne odu - biti izbačeni.
Imajući u vidu ovaj događaj, ali i radničku retoriku tokom protestnog skupa koji mu je prethodio, kada je pominjana spremnost za tuču i obračun, stekao se utisak da se situacija u najvažnijem nikšićkom preduzeću dramatično pogoršava.
Vlada je, nakon akcije željezaraca, oštro reagovala. Najprije kroz saopštenje Ministarstva ekonomije, kojim se radnici upozoravaju da ugrožavanje privatnog vlasništva povlači krivične sankcije, kao i da će eventualne posljedice takvog čina, snositi organizatori protesta.
Reagovao je i premijer Milo Đukanović.
"To je protivno interesima Crne Gore, za koje je zadužena Vlada, zbog čega to nećemo dozvoliti. Odreagovaće pravna država, kako bi svima pokazala da se u Crnoj Gori moraju ponašati u skladu sa njenim pravnim sistemom", saopštio je prvi čovjek crnogorske Vlade.
Đukanović je podsjetio da je crnogorskim Ustavom definisano da je pravo nad svojinom nepovredivo, zbog čega nadležni organi moraju energično da reaguju.
"Ovdje je nedvosmisleno riječ o tome da je neko sebi dao za pravo da u okviru sredstava sindikalne borbe uzurpira nečije svojinsko pravo, u ovom slučaju svojinsko pravo stranog investitora što, rekao bih dodatno pojačava potrebu senzibilne iblagovremene reakcije države", rekao je Đukanović.
Premijerova izjava je vid pritiska
"Pozivanje premijera Mila Đukanovića na Ustav, u tom kontekstu predstavlja čisto licemjerje", smatraju u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora, u kojoj kažu da je i odnos ministra ekonomije Branka Vujovića prema problemima u Željezari krajnje neprincipijelan.
“Institucije sistema nisu ništa učinile da zaštite Ustavom i zakonom garantovana prava radnika, a poslodavce natjeraju da poštuju crnogorske propise i obaveze iz Ugovora o privatizaciji”, saopštila je izvršni direktor MANS-a Vanja Ćalović.
Na premijerovu izjavu, reagovao je i predsjednik Sindikata Željezare Janko Vučinić.
"Izjava premijera nije ni malo dobronamjerna, samo smo je doživjeli kao jedan vid prisile i pritiska. Premijer neka radi svoj posao i državni organi, mi ćemo raditi naš. Vrlo je vjerovatno da ćemo izaći na ulice jer vidimo da se teško može postići dogovor", rekao je Vučinić.
Cjelokupan privatizacioni proces nikšićke Željezare od početka obilježavaju brojne teškoće i problemi. Dva puta su njome neuspješno gazdovali ruski investitori.
Naročito je upamćeno iskustvo sa drugom privatizacijom, polovinom 2004. godine, kada je Vlada 60 posto akcija nikšićke Željezare prodala ruskom Midlendu, za svega 1.000 eura, tvrdeći da se radi o pouzdanom strateškom partneru, sa velikim iskustvom u crnoj metalurgiji i veoma dobrom pozicijom na evropskom tržištu. Poslije samo nekoliko mjeseci, iz sindikata preduzeća je saopšteno da se od dolaska Midlenda plate zaposlenih konstatno smanjuju, da bi nakon 16 mjeseci gazdovanja, takozvani, strateški partner, bukvalno, preko noći pobjegao iz Crne Gore.
Nakon Rusa, početkom 2007., Željezaru preuzima MN Speciality Steels, kompanija registrovana u Velikoj Britaniji, ali sa potpuno nepoznatom vlasničkom strukturom. Samo godinu dana kasnije, vlasništvo nad Željezarom se, prebacuje na MNSS sa sjedištem u Holandiji.
Početkom ove godine, nevladina organizacija Mreža za afirmaciju nevladinog sektora objavljuje podatke o željezarinoj offshore kćerki kompaniji što, po ocjeni MANS-a, predstavlja osnov za sumnju, da je razlog njenog postojanja izbjegavanje poreza, odnosno, pranje novca.
U međuvremenu, Željezaru su više puta potresali štrajkovi uslijed nezadovoljstva radnika zbog većinskih vlasnika koje su optuživali za neispunjavanje ugovornih obaveza, odnosno, izostanak investicija i kašnjenje zarada.
Predsjednik Sindikata nikšicke Željezare Janko Vučinić, koji je, zajedno sa još 16 svojih kolega iz izvršnog odbora fabričke sindikalne organizacije, saslušan u policiji zbog zauzimanja upravne zgrade preduzeća, brzinu reakcije javnog tužioca, koji je izdao nalog za sprovođenje informativnog razgovora i policijsku realizaciju smatra pokušajem umrtvljavanja sindikalne borbe.
"Mi ovo doživljavamo kao pritisak na Sindikat i radnike. Mislim da ovo nije u redu, jer hoće da zabrane pravi rad sindikata", rekao je Vučinić nakon policijskog saslušanja.
Čelni ljudi nikšićke Željezare, zajedno sa predsjednikom odbora direktora Markom Džejkobsonom, prije dva dana bili su primorani da napuste fabriku, pošto je to od njih, u ime radnika, zahtijevao predsjednik Sindikata Željezare Janko Vučinić, koji ih je upozorio da će, ukoliko sami ne odu - biti izbačeni.
Imajući u vidu ovaj događaj, ali i radničku retoriku tokom protestnog skupa koji mu je prethodio, kada je pominjana spremnost za tuču i obračun, stekao se utisak da se situacija u najvažnijem nikšićkom preduzeću dramatično pogoršava.
Vlada je, nakon akcije željezaraca, oštro reagovala. Najprije kroz saopštenje Ministarstva ekonomije, kojim se radnici upozoravaju da ugrožavanje privatnog vlasništva povlači krivične sankcije, kao i da će eventualne posljedice takvog čina, snositi organizatori protesta.
Reagovao je i premijer Milo Đukanović.
"To je protivno interesima Crne Gore, za koje je zadužena Vlada, zbog čega to nećemo dozvoliti. Odreagovaće pravna država, kako bi svima pokazala da se u Crnoj Gori moraju ponašati u skladu sa njenim pravnim sistemom", saopštio je prvi čovjek crnogorske Vlade.
Đukanović je podsjetio da je crnogorskim Ustavom definisano da je pravo nad svojinom nepovredivo, zbog čega nadležni organi moraju energično da reaguju.
"Ovdje je nedvosmisleno riječ o tome da je neko sebi dao za pravo da u okviru sredstava sindikalne borbe uzurpira nečije svojinsko pravo, u ovom slučaju svojinsko pravo stranog investitora što, rekao bih dodatno pojačava potrebu senzibilne iblagovremene reakcije države", rekao je Đukanović.
Premijerova izjava je vid pritiska
"Pozivanje premijera Mila Đukanovića na Ustav, u tom kontekstu predstavlja čisto licemjerje", smatraju u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora, u kojoj kažu da je i odnos ministra ekonomije Branka Vujovića prema problemima u Željezari krajnje neprincipijelan.
“Institucije sistema nisu ništa učinile da zaštite Ustavom i zakonom garantovana prava radnika, a poslodavce natjeraju da poštuju crnogorske propise i obaveze iz Ugovora o privatizaciji”, saopštila je izvršni direktor MANS-a Vanja Ćalović.
Na premijerovu izjavu, reagovao je i predsjednik Sindikata Željezare Janko Vučinić.
"Izjava premijera nije ni malo dobronamjerna, samo smo je doživjeli kao jedan vid prisile i pritiska. Premijer neka radi svoj posao i državni organi, mi ćemo raditi naš. Vrlo je vjerovatno da ćemo izaći na ulice jer vidimo da se teško može postići dogovor", rekao je Vučinić.
Cjelokupan privatizacioni proces nikšićke Željezare od početka obilježavaju brojne teškoće i problemi. Dva puta su njome neuspješno gazdovali ruski investitori.
Naročito je upamćeno iskustvo sa drugom privatizacijom, polovinom 2004. godine, kada je Vlada 60 posto akcija nikšićke Željezare prodala ruskom Midlendu, za svega 1.000 eura, tvrdeći da se radi o pouzdanom strateškom partneru, sa velikim iskustvom u crnoj metalurgiji i veoma dobrom pozicijom na evropskom tržištu. Poslije samo nekoliko mjeseci, iz sindikata preduzeća je saopšteno da se od dolaska Midlenda plate zaposlenih konstatno smanjuju, da bi nakon 16 mjeseci gazdovanja, takozvani, strateški partner, bukvalno, preko noći pobjegao iz Crne Gore.
Nakon Rusa, početkom 2007., Željezaru preuzima MN Speciality Steels, kompanija registrovana u Velikoj Britaniji, ali sa potpuno nepoznatom vlasničkom strukturom. Samo godinu dana kasnije, vlasništvo nad Željezarom se, prebacuje na MNSS sa sjedištem u Holandiji.
Početkom ove godine, nevladina organizacija Mreža za afirmaciju nevladinog sektora objavljuje podatke o željezarinoj offshore kćerki kompaniji što, po ocjeni MANS-a, predstavlja osnov za sumnju, da je razlog njenog postojanja izbjegavanje poreza, odnosno, pranje novca.
U međuvremenu, Željezaru su više puta potresali štrajkovi uslijed nezadovoljstva radnika zbog većinskih vlasnika koje su optuživali za neispunjavanje ugovornih obaveza, odnosno, izostanak investicija i kašnjenje zarada.
