Dostupni linkovi

Nezaposlenost - najveći protivnik ekonomskom oporavku


Nikola Grabovac, profesor Univerziteta u Sarajevu, bez datuma
Evropska komisija je objavila procjenu ekonomskog oporavka na zapadnom Balkanu u kojoj se kao jedan od najvećih problema navodi nezaposlenost.

BiH je u samom vrhu - ima 42,7 odsto nezaposlenih radno sposobnih građana, stopa nezaposlenosti u Srbiji dostigla je 20 odsto, Hrvatskoj 11,8 odsto i u osjetnom je padu u odnosu na raniji period . Makedonija je u prošloj godini imala 32,1 odsto nezaposlenih, Albanija 13,7, Crna Gora 12,1 odsto.

Rekorder po stopi inflacije u 2010. godini bila je Srbija, gdje je rast cijena dostigao 10,3 odsto, dok je u Crnoj Gori iznosila svega 0,5 odsto, Hrvatskoj jedan odsto, Makedoniji 1,6, BiH 2,1, Albaniji 3,6 i na Kosovu 3,5 odsto.

U analizi Evropske komisije ističe se da je do ponovnog porasta inflacije na zapadnom Balkanu došlo zbog poskupljenja hrane i sirovina, posebno nafte na svjetskom tržištu.

O problemima bh. ekonomije govori ekonomski stručnjak, profesor dr Nikola Grabovac, bivši ministar finansija Vlade Federacije BiH

RSE: Šta je po vašem mišljenju, gospodine Grabovac, problem broj jedan u bh. ekonomiji a posebno za ostvarivanje evropskih integracija? Da li je to povezivanje razjedinjenog ekonomskog prostora, veće zapošljavanje, smanjivanje ogromnog administrativnog aparata?

Grabovac: Rekao bih da sve pomalo djeluje. Kad dolazi do jednog raspada sistema, onda svi elementi djeluju. Koji će i kako će djelovati, to je drugo pitanje. Ja često ističem da je problem nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini problem broj jedan, broj dva je problem nezaposlenosti, broj tri je problem nezaposlenosti. Da bismo rješavali problem zaposlenosti, moramo riješiti uređenje, moramo urediti građevinske dozvole da bismo mogli firme brzo zapošljavati, moramo urediti pravni sistem i td. Mislim da je jedini zamajac zapošljavanje ljudi, pri čemu bi obavezu morali preuzeti naročito političari – da stvore okruženje i ambijent.

RSE: Novi organi vlasti će imati mnogo toga za rješavati, odnosno već im je prebačen jedan posebno „ vruć krompir“, a to je teška ekonomska situacija.

Grabovac: Volio bih da dobijem neki njihov ekonomski program, pa da onda možemo o njemu diskutirati. Žao mi je da smo izgubili tempo razvoja iz onih godina, 2001.-2002., kada smo imali suficit u budžetu, kad smo izmirivali sve financijske obaveze prema svim kategorijama, i socijalnim i podsticajnim, i da smo došli u ovu situaciju u kakvoj jesmo, u veliku međunarodnu financijsku ovisnost. Također, došli smo u situaciju, što sam osobno provjerio prije par dana, da su cijene osnovnih životnih artikala u Hrvatskoj niže nego što su u Bosni i Hercegovini. I u Njemačkoj prehrambeni artikli imaju niže cijene nego što su u Bosni i Hercegovini. S druge strane, kamatne stope za kreditiranje i kupovinu stanova kreću se od 3,2 posto do maksimalnih 4,5 do 5 posto, a kod nas se to kreće u skoro sto posto većem iznosu. Sve to djeluje vrlo negativno na privredu. Čini mi se da je u ovoj situaciji taj vrući krompir sigurno vruć, na njemu se može i ruka opržiti, ali se mogu postići i izvanredni rezultati i da građani budu zadovoljni kad vide pomake naprijed. Ja bih želio da vidim pomake naprijed i rado ću se uključiti ukoliko mogu pomoći bilo kakvim strukturama - da predložim ideje, inicijative i praktične poteze.

Konvertibilna marka, zvanična valuta u BiH, papirne novčanice i kovani novac, 20. januar 2011.
RSE: S porastom boja nezaposlenih povećavaju se socijalne razlike u Bosni i Hercegovini, raste broj siromašnih, pogoršava se životni standard ,što navodi na pitanje - treba li Evropskoj uniji siromašna zemlja?

Grabovac: Sigurno da ne treba. Vi ste samo iznijeli dvije-tri negativnosti nezaposlenosti. Iza toga se pojavljuje visoki stupanj kriminaliteta – neke mlade osobe, da bi došle do novca i nečeg drugog, pokušavaju to naći putem krađe. Socijalne razlike se povećavaju. Zatim, pogoršava se zdravstvena situacija jer dolazi do smanjenja upotrebe higijenskih sredstava. Siromašne porodice sredstva sasvim sigurno usmjeravaju na ishranu, dok su u drugom planu zdravstvena i druga zaštitna sredstva stanovništva. Sve to dovodi do toga da stanovništvo siromaši, a neka se pojavi vrlo mali procenat, svega 0,5 posto, onih koji su ogrezli u kriminalu - Evropa ima da se žestoko zabrine o Bosni i Hercegovini. Mišljenja sam da bi trebalo rješavati ovaj problem u Bosni i Hercegovini, jer to je vrlo ozbiljan problem Evrope. I poslije dugog niza godina, potpuno ću svjesno ovo izjaviti: Evropa uopšte ne razumije problem koji je u Bosni i Hercegovini i pokušava ga samo privremeno riješiti ili ga odgoditi za mjesed-dva ili za koju godinu. Bez temeljitog rješenja nacionalnih odnosa i građanskih prava u Bosni i Hercegovini, nema rješenja i ono može biti samo privremeno. Incko dođe svima, na neki način, samo kao objekat koji će poslužiti da privremeno uradi to neko rješenje, ali će problem jedino odgoditi za pola godine, godinu. Tako smo imali sve visoke predstavnike koji su samo radili da ne talasaju u Bosni i Hercegovini dok su oni na sceni, a poslije – šta će biti – to ćemo vidjeti. Zato bih želio da se ovo u Bosni i Hercegovini pokuša konačno riješiti. Rješenje koje se natura i nameće bez suglasnosti sva tri naroda je samo privremeno rješenje koje će trajati godinu ili dvije, a onda će ponovo doći do nekih nemilih scena.
XS
SM
MD
LG