Dostupni linkovi

Globalno zagrijavanje zbog kojeg će se nivo mora na sjeveroistočnoj obali SAD-a podići skoro duplo velika je prijetnja New Yorku, stoji u novoj studiji naučnika s državnog Univerziteta na Floridi.

Jianjun Yin, klimatolog zaposlen u Centru za istraživanje okeana i klimatskih promjena na Floridi, tvrdi da postoji 90% šanse da se nivo mora na najnaseljenijoj obali Sjeverne Amerike u slijedećih nekoliko decenija uveća za dva puta i tako potopi metropolu New York.

Rastući nivo mora povezan je svakako za globalnim zagrijavanjem i usporavanjem cirkulacije vode u Atlantiku zbog velikih temperatura na površini vode, smatra Yin.

Sjevernoatlantska obala ugrožena je i zbog velike koncentracije stakleničkih gasova i zagađenja okoliša nastalog čovjekovim djelovanjem, a globalnim zagrijavanjem nastaje opasnost od masivnih poplava i uragana koji bi mogli potpuno uništiti New York.

Naime, grad New York nalazi se samo 4,8 metara iznad nivoa mora s tim da su neki dijelovi Manhattana i niži od ovoga.U velikoj opasnosti su i morski ekosistemi zbog rasta saliniteta vode u priobalnim područjima.

Studija "Model Projections of Rapid Sea Level Rise on the Northeast Coast of the United States" je objavljena u naučnom magazinu Nature Geoscience.

Iranski satelit uspješno obavio misiju


Prvi iranski satelit domaće proizvodnje uspješno je obavio zadatak u svemiru, saopšteno je u Teheranu, sedam sedmica nakon što je satelit poslat u orbitu.

Iran je lansirao istraživački i telekomunikacijski satelit "Omid" 3. februara.

"Omid" je slao i primao signale dok je bio u orbiti više od 700 puta, prenijela je televizija citirajući riječi eksperta uključenog u projekt.

Neimenovani stručnjak je istakao i da će satelit ostati u svemiru još 37 dana, prije nego što se vrati na Zemlju.
Iranski ministar telekomunikacija Mohamad Soleimani izjavio je prošlog mjeseca da iranski naučnici rade na izgradnji još sedam satelita.

Šišmiš lansiran zajedno s Discoveryjem

Maleni šišmiš, koji je očito imao problema s letenjem, zakačio se za trup letjelice Discoveryja uoči njenog polijetanja u orbitu u nedjelju, objavili su dužnosnici američke svemirske agencije (NASA), a prenosi CNN u četvrtak.

Životinja je posljednji put viđena kako zakačena visi na vanjskom spremniku goriva na Discoveryju nekoliko trenutaka prije lansiranja.
lansiranje Discovery-ja, 15. mart 2009.

Dužnosnici NASA-e nadali su se da će netopir sam odletjeti prije lansiranja, ali to se nije dogodilo. Vjerojatno je stradao odmah potom.

Fotografije koje je snimila NASA naknadno je pregledao stručnjak za divlje životinje i ustanovio da je šišmiš vjerojatno imao slomljeno krilo i ozlijeđeno rame.

U blizini svemirskog centra Kennedy na Floridi nalazi se prirodni rezervat Merritt Island i NASA se koristi sirenama kako bi otjerala životinje koje se približe njeznim raketoplanima.

Ovaj šimiš nije prvi koji je pokušao "stopirati" do svemira. Jedan je primijećen prije lansiranja 1998. godine, ali taj je uspio na vrijeme odletjeti i spasiti se.

Starenje počinje prije 30-e

Mentalni vrhunac čovjek u prosjeku dostiže u 22. godini života, prvi znakovi propadanja javljaju se već u 27. godini, a u četrdesetima i sposobnost pamćenja počinje opadati.

Starjeti počinjemo u 27. godini kad naše mentalne sposobnosti počinju opadati.

Znanstvenici su otkrili da ljudske mentalne sposobnosti dosežu vrhunac u 22. godini, da bi pet godina kasnije počele opadati.

Profesor Timothy Salthouse kaže da rezultati studije pokazuju da bi se tretmani kojima je cilj spriječiti posljedice koje donosi starenje trebali početi primjenjivati puno prije odlaska u penziju.

''Rezultati dovode do zaključka da neki aspekti povezani s opadanjem kognitivne moći koja je povezana sa starenjem počinju još kod zdravih, obrazovanih ljudi dok su u 20-ima i 30-ima'',
kaže.

Studija, koja je provedena na 2000 ljudi, trajala je sedam godina. Sudionici u dobi od 18 do 60 godina starosti trebali su riješiti više zadataka, kao što su vizualne zagonetke, prisjetiti se riječi i detalja priče te otkriti sljedove koji su se krili među slovima i simbolima.

Slični testovi se obično koriste kako bi se dijagnosticirala mentalna nesposobnost ili njeno opadanje.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Virginiji otkrili su da je u devet od 12 testova s najboljim rezultatima prosječna dob osobe koje ga je rješavala bila 22 godine.

Živi svijet Černobila i dalje ugrožen radijacijom

Više od dvije decenije nakon najveće tehničke katastrofe u historiji čovječanstva radijacija i dalje uzrokuje smanjen broj insekata i pauka u području nekadašnjeg ukrajinskog grada Černobila.

Istraživači su utvrdili da u zoni koja okružuje Černobil i dalje postoje jaki pokazatelji opadanja broja insekata koji su povezani sa kontaminacijom. Ekspertni tim je utvrdio da su njome obuhvaćeni bumbari, leptiri, skakavci, vilini konjici i pauci, javio je BBC.
Zona oko Černobila, 25. april 2008.

Izvještaj ovog tima objavljen je u magazinu Biology Letters.

Profesor Timothy Mousseau sa Univerziteta u Južnoj Karolini i doktor Anders Moller sa pariškog univerziteta zajedno su radili na projektu i došli do saznanja da radijacija ne utječe negativno samo na ptičju populaciju.

Prostor koji istražuju više od deset godina nalazi se u zoni evakuiranoj nakon eksplozije reaktora u nuklearnoj elektrani 26. aprila 1986. godine.

Stiže laserski pištolj za ubijanje komaraca

Ugledni američki naučnici rade na konstruisanju laserskog pištolja koji bi u jednom potezu mogao ubiti i do nekoliko miliona komaraca, piše CNN.


Tim američkih naučnika iz takozvanog 'Star Wars programa' koji je bio aktuelan za vrijeme Hladnog rata radi na konstruisanju univerzalnog 'lijeka' protiv uzročnika malarije - komaraca, a kako piše CNN, radi se o laserskom pištolju protiv ovih nametnika.

Vodeći autor ovog projekta, Dr. Jordin Kare, rekao je CNN-u da bi laserski pištolj u momentu mogao ubiti više miliona komaraca što bi spasilo mnoge ljudske živote u područjima u kojima hara malarija - opasna zarazna bolest koju prenose komarci.

Svakih 30 sekundi u Africi jedno dijete umre od posljedica malarije koju prenose ženke komaraca. U svijetu se svake godine zabilježi oko 300 miliona akutnih slučajeva malarije što rezultira smrću više od milion ljudi.

Na pitanje o tome koliko bi ovaj uređaj mogao potencijalno naštetiti drugim ekosistemima, naučnici odgovaraju da je pištolj precizan i da će uništavati samo komarce 'koji su ionako štetne životinje i ne koriste nikom'.

'Mobiteli su prljaviji od WC školjke'


Mobilni telefoni su utočište za kolonije bakterija i virusa i trebaju redovno čišćenje nekim sredstvom za dezinfekciju, stoji u studiji istraživača s jednog turskog koledža.


Mobilni telefoni su u stalnom kontaktu s našim rukama i ustima putem kojih se bakterije prenose i naseljavaju u mobitel, a dosta ljudi telefon nosi u džepu u kojem se zbog odgovarajuće topline bakterije dalje razmnožavaju.


U analizi stručnjaka s turskog Univerziteta Ondokuz Mayis dokazano je da je 95% od 200 analiziranih mobitela preplavljeno bakterijama, dok je 5% mobitela bilo nešto manje 'zagađeno'.

Ove bakterije vrlo su opasne, posebno za djecu i pacijente u bolnicama koji su osjetljiviji na zarazu, dodaju stručnjaci, jer u jednom mobitelu ima 'više bakterija nego u WC školjki'.

Istaknuto je da mobiteli trebaju redovno čišćenje proizvodima na bazi alkohola ili nekim specijaliziranim sredstvima za dezinfekciju plastike koji se danas bez problema mogu nabaviti u većim trgovačkim centrima i prodavnicama tehničke robe.

Tuatara gušter otkriven na Novom Zelandu

Istraživači divljine na Novom Zelandu pronašli su mladunče rijetkog tuatara guštera što je prvi ovakav slučaj u posljednjih 200 godina.

Netom izleglo mladunče tuatara guštera slučajno je pronašla jedna ekipa istraživača prilikom rutinskog pregleda lokaliteta Karori Wildlife Sanctuary na Novom Zelandu.

Tuatara gušter posljednji je pripadnik svoje vrste koji je Zemljom hodao još prije 225 miliona godina, dok su na Zemlji živjeli dinosauri. Mogu narasti do 80 centimetara dužine, a lako se prepoznaju po dva reda gornjih zuba i osjetljivoj tački na vrhu glave koja je osjetljiva na svjetlost pa se naziva i 'trećim okom'.

Pretpostavlja se da na svijetu danas ima oko 50.000 tuatara guštera koji žive na udaljenim otočićima očišćenim od predatora, no ovo je prvi put da u posljednjih 200 godina da je tuatara pronađen na kopnu Novog Zelanda.

Glavni istrebljivači tuatara guštera su štakori i ptice, dodaju istraživači.
  • 16x9 Image

    Rinko Golubović

    Počeo raditi 1969. na Radio Sarajevu kao spiker, a 1973. i na TV Sarajevo u informativnim emisijama. Okušao se u gotovo svim područjima novinarstva: od voditelja i urednika informativnih emisija, do emisija revijalnog karaktera.

XS
SM
MD
LG