Dostupni linkovi

Nestali čekaju političku volju


Gdje su nestali?
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

Gdje su nestali?

Premda je u BiH do sada pronađeno preko 70 posto nestalih osoba, što je jedan od najvećih uspjeha u postkonfliktnim društvima, porodice i dalje tragaju za još oko sedam hiljada svojih najmilijih. Potraga za njima, predstavlja moralnu i civilizacijsku obavezu, poručeno je povodom 30. avgusta, Međunarodnog dana nestalih

"Gdje je?", pitanje je to koje postavljaju porodice oko sedam hiljada nestalih tokom rata u BiH.

Mada statistički podaci govore kako je preko 70 posto nestalih pronađeno, što je i jedan od najvećih svjetskih uspjeha u postkonflitnom društvu, činjenica je da mnogi danas imaju samo jednu želju, da nađu posmrtne ostatke članova porodice i dostojno ih sahrane.

U Prijedoru se još traga za 621 nestalom osobom, što je gotovo deset posto od ukupnog broja za kojim se traga. Mirsad Duratović predsjednik Udruženja logoraša „Prijedor 92“, kaže, zna kako je čekati i ne dočekati.

„Roditelji moje majke, i otac i mati, umrli su a nisu dočekali da se pronađu posmrtni ostaci njihova tri sina koja su ubijena u logoru Keraterm“, priča Duratović.

Gubitak, kaže Duratović, prerasta u strah da nikada neće biti pronađeni, a to je bol koja je stalno prisutna, zajedno s ogorčenošću.

„Porodicama je stvarno postalo neshvatljivo da neko ko ima prvenstveno zadatak i zadaću da pronađe nestale i zatvori jednu od možda najmračnijih stranica bh. istorije, taj proces, po nama, odugovlači. Mi iz Prijedora danas imamo sigurno nekoliko lokacija prijavljenih u Institut za nestale osobe, u Tužilaštvo, u sve su uključene i mnoge druge institucije, i domaće i međunarodne, i postoji informacija o lokalitetima grobnica i posmrtnih ostataka, ali te informacije stoje negdje u ladicama i niko ništa ne poduzima već mjesecima, a za neke lokacije i preko godinu dana“, napominje Duratović.

Kočnice su do sada bile ponajprije političke, izazvane odnosima unutar Instituta za nestale osobe BiH, gdje nije funkcionisao Upravni odbor, niti Kolegij direktora. Taj dio je kako tvrdi ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac riješen.

Kočnice u Institutu za nestale su riješene: Semiha Borovac
Kočnice u Institutu za nestale su riješene: Semiha Borovac

„Imenovanjem privremenog Upravnog odbora Instituta za nestale osobe dugogodišnji zastoj u radu ovog upravnog odbora otklonjen je i stvorene su mogućnosti da se 300 hiljada eura sa Instituta prebaci na tužilaštva u BiH za ekshumacije“, kaže Borovac, te dodaje kako su potpisani i sporazumi sa susjednim zemljama kako bi se još intenzivnije radilo na pronalasku posmrtnih ostataka.

Obaveza je država da učine sve, kako bi se nestali s ovih prostora pronašli, upozorio je šef programa Međunarodne komisije za nestale za zapadni Balkan Matthew Holliday.

"Mi govorimo o 12.000 osoba čije porodice ih još uvijek traže. Ne možemo se pretvarati da je društvo normalno ako znamo koliko je ljudi još uvijek nestalo. Kada neko nestane, države imaju obavezu da traže te ljude i da ispune obaveze prema njihovim porodicama. Vlasti na Zapadnom Balkanu su adekvatno odgovorile na ovaj izazov i zbog toga imamo takav rezultat u broju pronađenih osoba. BiH je svjetski lider u traganju, pronalaženju i identifikovanju nestalih osoba. Upravo zbog svih napora i lekcija, veliki broj porodica nestalih širom svijeta može iskoristiti ta iskustva u svom traganju" smatra Holliday.

Od prošle godine do danas pronađeno je 170 nestalih osoba, i ako bi se tim tempom nastavilo trebalo bi oko 40 godina da se nađu svi, apelovao je na nadležne i šef delegacije Međunarodnog crvenog krsta / križa Željko Filipović.

„Po međunarodnom i domaćem pravu porodice imaju pravo da znaju šta se desilo s njihovim nestalim, a vlasti imaju obavezu da im pruže tu informaciju. Mi podržavamo vlasti u zakonskim obavezama da donesu zakone za porodice nestalih, a pozivamo ih i da harmonizuju te zakone i da se napravi fond da mogu uživati ta svoja prava u BiH, pa i u regiji.“

Građani su i porukama podrške, ali i apelima za otkrivanje informacija o grobnicama, također dali svoj doprinos ka jednog od najbolnijih pitanja za postratno društvo i pomirenje. Puštanjem crnih balona obilježili su ovaj dan, a nošenjem po jednog balona građani su simbolično dijelili teret s onima koji samo žele dostojanstven posljednji smiraj svojim najbližima.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG