Dostupni linkovi

Nesagledive štete od poplava u Zeti


Poplava u Virpazaru, 2. decembar 2010.
Poplava u Virpazaru, 2. decembar 2010.
Osim što su ugrozile ljude i potopile njihova imanja, lokalne škole i mjesna groblja najnovije poplave izazvale su ozbiljne sanitarne, poljoprivredne i ekološke probleme.

U poplavljenim naseljima izliva se kanalizacija, a pojedine životinje u potrazi za suvim terenom ulaze u kuće.

"Situacija je katastrofična. Ljudi ovdje to upoređuju sa zemljotresom iz 1979. godine",
opisuje predsjednik Gradske opštine Golubovci Dušan Radonjić situaciju na ugroženim područjima u Zeti i okolini Skadarskog jezera.

Šest sela je potpuno poplavljeno, a u toku je dopremanje pomoći za mještane koji ne žele da napuste svoje poplavljene kuće i imanja.
Situacija je katastrofična. Ljudi ovdje to upoređuju sa zemljotresom iz 1979, kaže Dušan Radonjić.

U šest ugroženih naselja prijeti izlivanje kanalizacije jer, kao i u drugim krajevima Crne Gore i u Zeti ne postoji odgovarajući sistem za odvod fekalija.

"Ja se samo nadam da se neće izliti. Mala je vjerovatnoća za to. Taj sistem septičkih jama je veoma ozbiljan ali to nije samo na ovom ugroženom području. Tu možete odmah da pridružite ovih ostalih šest na ova područja koja su trenutno najugroženija",
rekao je Radonjić.

Radonjić kaže da su lokalne vlasti u Zeti u situaciji kada je voda preplavila mjesna groblja obezbijedile alternativno, iako u međuvremenu nije bilo smrtnih slučajeva.

"Sami prizori pojedinih groblja sa crkvama u Kurilu i u Gostilju izgledaju, vjerujte mi kao iz filmova strave i užasa. Ja sam lingvista, ali mi nedostaje riječi da opišem situaciju. Teško je to, mnogo bolje slika to pokazuje od riječi", navodi on.

Uništeni usjevi, bjelouške na cestama


Poplave su uništile usjeve na području Zete. Stradalo je nisko povrće, a ukoliko se voda uskoro ne povuče propašće i rod pšenice, kaže poljoprivrednik iz Bjelopavlića Ratko Vujošević.

"Ako ostane u vodi 5 do 6 dana to se sve može baciti. I ako je bila kratka poplava to se ipak odrazi na kvalitet povrća. Nije samo to problem. Izlile su se septičke jame. Izlile su se i druge fekalije od stoke iz štala i sve je to u toj vodi. Načinjena je velika šteta za crnogorsku poljoprivredu i za te ljude koji se isključivo bave poljoprivredom i žive od toga", kaže Vujošević.

Načinjena je velika šteta za crnogorsku poljoprivredu i za te ljude koji se isključivo bave poljoprivredom i žive od toga, kaže Ratko Vujošević.

Nakon januarskih poplava zahvaljujući toplijim mjesecima koji su uslijedili zemlja se osušila i to je omogućilo poljoprivrednicima u Zeti da ponovo zasiju sjeme i dijelom nadoknade štetu od poplava.

Vujošević strahuje da se ovoga puta taj scenario neće ponoviti.

"To nije ova poplava koja je bila u januaru nakon koje je deošao februar pa mart, fino vrijeme pa se zemlja isušila, a voda isparila. Sada je jesenje doba. Ovo je decembar. Nema šanse da te njive budu spremne za obradu. Tek tamo neđe na proljeće. Znači, i tu kulturu s kojom bi mogli nadoknadit ovo što je uništeno ne mogu da je posade jer ne mogu da pripreme zemlju za nju. Šteta je ogromna", rekao je Vujošević.

Poplave su i ovoga puta u kuće stanovnika Zete i na njihova imanja dovele divlje životinje koje obično zaziru od ljudi.

"Imate ogroman broj zmija, vodenih – bjelouški koje su preplavile ceste i okolinu kuća", kaže Dušan Radonjić.

Poplava gmizavaca je zapravo prirodna pojava jer životinje, kao i ljudi pokušavaju da se sklone od poplave i traže suve terene, kaže za RSE Ruža Ćirović, stručnjak za gmizavce u Zavodu za zaštitu prirode

"To je normalna pojava da gmizavci uslijed ugroženosti njihovih prirodnih staništa traže neka alternativna. Treba napomenuti da su te zmije sada u periodu hibernacije i da su jako usporene, umrtvljene u odnosu na neki drugi period u godini. Naravno, treba biti veoma oprezan pogotovo kada su u pitanju otrovnice",
rekla je Ćirović.

Osim gmizavaca poplavljenim naseljima krstari i životinja čija je fotografija tokom januarskih poplava obišla cijeli svijet.

"Sjećate li se nilskog konja Nikice, sa Plavnice? Sinoć je Nikica slobodno šetala raskrsnicom u zetskom selu Berislavci, nadomak Plavnice", kaže Radonjić.

*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Region: Poplave ne prestaju, zatražena i pomoć NATO-a
BiH: Situacija se stabilizuje, strah od novih padavina

Kako će hidroelektrane na Morači uticati na poplave?

Kako će hidroelektrane na Morači uticati na poplave?

Jedno od pitanja koje su, kako vidimo sve češće poplave uzrokovane klimatskim promjenama otvorile, je i kako bi najavljena izgradnja hidroeletrana uticala na poplave.

Hidrolog Slavko Hrvačević u razgovoru sa kolegom Petrom Komnenićem kaže da bi u ovom trenutku bilo nezahvalno procijenjivati kako bi izgradnja hidroelektrana na Morači uticala na poplave u Crnoj Gori, te da bi za anticipiranje takvih situacija bile neophodne studije - kojih nema.

RSE: Crna Gora se suočava sa poplavama kakve niko ne pamti. Pitanje je hipotetičko ali u konteksu poplava, kako vidite gradnju hidroelektrana na Morači. Da li bi rizik bio veći, manji ili to uopšte nema veze sa tim?

Hrvačević: Da bi se sagledali uticaji akumulacija u jednom sistemu i na osnovu obimnog proučavanja i proračuna gradnje tih akumulacija mogli bi se izvući odgovarajući zaključci kao i odgovor a vaše pitanje. Gradnja akumulacija u svrhu energetskog korišćenja voda može da ima značajan uticaj na sistem odbrana od poplava ukoliko se obezbijedi da poplavni talas nailazi na djelimično praznu akumulaciju, odnosno ako za svrhu prihvatanja poplavnog talasa je obezbijeđen odgovarajući prostor od ukupne korisne zapremine. Drugo, ukoliko poplavni talas nailazi na ispunjenu akumulaciju prostor za njegovo prihvatanje se obezbjeđuje isključivo ispuštanjem koje počinje početkom nailaska poplavnog talasa. Ne mogu se očekivati značajni uticaji akumulacija na redukciju voda. Naveo bih da je potrebno imati jedan dobar monitoring đe bi država u takvim slučajevima propisivala režima rada tih elektrana da ne bi došlo do štetnog uticaja voda. Prije izgradnje sistema Gornja Zeta ili Perućica u Nikšićkom polju, mi smo u Nikšiću imali stalne poplave. Tek kada je napravljen sistem, kada su akumulacije počele da služe, ne samo za proizvodnju električne energije nego i za zaštitu od poplava imali smo pozitivne efekte. Ovo što se sada dešava je nešto za novo proučavanje i đe stručnjaci treba da daju svoju riječ.

RSE: Vi ste bili aktivni učesnik u javnoj raspravi o gradnji hidroelektrana na Morači. Bilo je riječi o raznim rizicima koje gradnja takvih postrojenja nosi sa sobom. Da li mi imamo studije koje anticipiraju slične situacije?

Hrvačević: Ja sam od onih ljudi koji uvijek pričaju da smo mi nekad u nekom vremenu zaista studiozno radili na pitanju elektrana. Mi na kraju krajeva sada ne znamo koje će to biti akumulacije. Hoće li to biti ove varijante, definitivno neće biti ove varijante. Da li će to da bude neko novo rješenje, još ne znamo koja će rješenja koncesionar da nam ponudi. Tako da je tu sada prisutna nedoumica. Ja stalno ponavljam da je potreban dobar monitoring o izgradnji tih akumulacija, a takođe i studije o uticaju poplava i to je bila nedoumica i kod ovih projekata.
XS
SM
MD
LG