Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Policiji nepoznati autori neonacističkih obilježja u Prijedoru


Već petnaest godina na prijedorskim zgradama se mogu vidjeti natpisi i simboli desničarskih organizacija "Krv i čast" i "Borba 18", koji se vežu za promociju neonacizma

Svakog 21. septembra, na Međunarodni dan mira, aktivisti Centra za mlade "Kvart" iz Prijedora uklanjaju poruke mržnje i neonacističke simbole u javnom prostoru u tom gradu. To traje, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Branko Ćulibrk, aktivista Centra punih sedam godina.

"Nakon što mi prekrečimo te grafite, oni se pojave nakon nekoliko dana na istom tom mjestu, u manjem obimu, ili se pojavljuju novi u neposrednoj blizini, najčešće sa fašističkim obilježjima ili porukama mržnje", kaže Ćulibrk.

Zabranjene organizacije

Već petnaest godina na prijedorskim zgradama se mogu vidjeti natpisi i simboli desničarskih organizacija "Krv i čast" i "Borba 18", koji se vežu za promociju neonacizma. Opasnost od njih je u nekim državama svijeta prepoznata, te se nije prezalo ni od njihove zabrane.

Tako je ogranak organizacije "Blood and Honour", "Krv i čast", zabranjen u Kanadi. Na stranici kanadske vlade je ocijenjena kao 'međunarodna neonacistička mreža čija je ideologija izvedena iz nacionalsocijalističke doktrine nacističke Njemačke'.

Isto je navedeno i za naoružani ogranak "Krvi i časti", "Combat 18 (C18)", odnosno "Borbu 18", koji, kako stoji u opisu grupe na stranici "Public Safety Canada" "provodi ubistva i bombaške napade".

Riječ je o organizacijama čiji je rad 2000. godine zabranjen i u Njemačkoj, koja se posljednjih godina suočila sa rastućim trendom desničarskih organizacija. Od 2017. godine antimigraciona i desna stranka Alternativa za Njemačku je ušla i u Parlament (Bundestag).

Nakon što aktivisti Centra za mlade "Kvart" iz Prijedora prekreče grafite neonacista, oni se ponovo pojave
Nakon što aktivisti Centra za mlade "Kvart" iz Prijedora prekreče grafite neonacista, oni se ponovo pojave

Reaguje li lokalna vlast u Prijedoru?

Kada je riječ o Prijedoru, ocjenjuje Branko Ćulibrk, jedan od problema je u tome što lokalne vlasti reaguju, tek, kada se nešto objavi u medijima.

"Određeni broj grafita smo prijavljivali komunalnoj inspekciji, odnosno policiji koja je nadležna za njihovo uklanjanje, ali ja se ne sjećam da je do sada bilo slučajeva u kojima su oni reagovali", ističe Ćulibrk.

Pitanje pojave neonacističkih simbola u Prijedoru nikada se nije našlo ni na dnevnom redu gradske skupštine, kaže Mirsad Duratović koji je u martu 2020. izabran za predsjednika skupštine.

"To se ne pojavljuje u većem i značajnijem obimu da bi bilo predmet dnevnog reda skupštine. Naravno za uvredljive grafite postoji mogućnost da ih prijave građani komunalnoj policije i inspekcijskim organima koji mogu izdati naredbu da se ti grafiti uklone. Ovim pitanjem uglavnom se bavi Forum za bezbjednost", navodi Duratović.

Policija RS o djelovanju ekstremista

U dopisu upućenom RSE Ministarstvo unutrašnjih poslova bh. entiteta Republike Srpske (MUP RS ) navelo je kako su na području Prijedora "evidentirani pojedinačni slučajevi ispisivanja simbola" o čemu je, tvrde, obaviješteno i nadležno tužilaštvo.

"Policijski službenici Policijske uprave Prijedor rade na otkrivanju identiteta lica koja su ispisala predmetne simbole, odnosno koja bi se svojim radnjama dovodila u vezu sa izvršenjem krivičnih djela", navodi se u odgovoru za RSE.

Također, Ministarstvo unutrašnjih poslova, kako ističu, "ne raspolaže informacijama o postojanju neonacističkih grupa na području Republike Srpske".

Iz izvora Radija Slobodna Evropa, bliskih sigurnosnom sektoru u Bosni i Hercegovini, navedeno je da se grupe poput "Krv i čast" , "Borba18", tretiraju kao "sigurnosno interesantne", te da se njihov rad prati.

Ministarstvo unutrašnjih poslova, kako ističu, "ne raspolaže informacijama o postojanju neonacističkih grupa na području Republike Srpske".
Ministarstvo unutrašnjih poslova, kako ističu, "ne raspolaže informacijama o postojanju neonacističkih grupa na području Republike Srpske".

Zašto je pitanje Prijedora posebno osjetljivo?

Okolnosti pod kojima se registruje djelovanje ovih organizacija u BiH osjetljivim posebno čini živo sjećanje na nacionalizme koji su obilježili krvavi raspad bivše Jugoslavije.

Grad Prijedor, na sjeverozapadu BiH, posebno je osjetljiv. Upravo je tu maja 1992. godine nesrpskom stanovništvu naređeno da nose bijele trake, a na prozore stavljaju bijele čaršafe kako bi se razlikovali od srpskog stanovništva.

U Prijedoru je ubijeno je 3.176 građana, od kojih 102 djece. Kroz logor Omarska, nedaleko od grada, prošlo je više od 3.000 ljudi.

Skoro trideset godina kasnije, upravo tu, se pojavljuju opasne poruke organizacija inspirisanih ekstremnim nacionalizmom.

Goran Zorić, izvršni direktor Centra za mlade "Kvart" iz Prijedora, konstatuje da se radi o marginalnim desničarskim grupama, koje u ovoj sredini nemaju protutežu. Opasnost od njih, dodaje sagovornik RSE, leži u tome što se lako politiziraju.

"One su manifestacija nacionalističkih narativa u kojima živimo tri decenije, gdje je nacionalni indentitet nešto što se forsira, ne samo u Prijedoru, nego u cijeloj Bosni i Hercegovini. Međutim, ono što jeste zabrinjavajuće je to što se oni vrlo lako politizuju i što lako postaju oružje u rukama političkih elita", navodi Zorić .

Omladinski centar "Kvart" osnovan je 2006. godine. Cilj mu je, kako kaže Zorić, promicanje mira, nenasilja, demokratije, poštovanja ljudskih prava i pravde. Na meti desničarskih napada, podsjeća Zorić, bili su na početku djelovanja.

"Bilo je i fizičkih napada, ali nije nikada došlo do teških fizičkih povreda. Bilo je presretanja na ulici, odgurivanja, pljuvanja u lice, ali ni to nije benigno. Naravno u sve to ulaze i prijetnje preko društvenih mreža i uvredljive poruke putem grafita", objašnjava Zorić.

Povezanost sa organizacijama u Srbiji

"Gde živi ekstremizam" u Srbiji

Na internetu se može naći mapa na kojoj su locirani gradovi u kojima deluju ekstremističke desničarske grupe u Srbiji.

Popisane su 23 organizacije i grupe od kojih je većina zavedena u APR-u (zvaničnom registru), ali njih ima mnogo više, kaže Marija Srdić, građanska aktivistkinja, članica vojvođanske Antifašističke koalicije.

Zajedno sa nevladinim Centrom za podršku ženama, i uz podršku Fondacije za otvoreno društvo, istraživali su "Gde živi ekstremizam" u Srbiji.

Po sadržini grafita uočenih u Prijedoru da se zaključiti da se njihovi autori pozivaju na navodnu povezanost sa srpskim ogrankom nacističke organizacije "Krv i čast".

Na to mogu upućivati i grafiti registrovani u centru Prijedora. Naime, uz simbole mržnje Totehkoph, Keltski križ, Triskele, često se pojavljivala i adresa "28serbia.blogspot.com" preko kojeg se dolazi na blog "Krv i čast" iz Srbije.

U Srbiji su ove grupe povezane sa brojnim nacionalističkim ispadima, poput postavljanja antisemitskih plakata u Beogradu 2013. godine koji prikazuju bombarder iz Drugog svjetskog rata sa Davidovom zvijezdom. Takođe, poznati su i po plakatima srušene zgrade Generalštaba i mosta na Dunavu u Novom Sadu uz poruku '14 godina od NATO bombardovanja, njihov teror i dalje traje'.

Kao ni u BiH, ni u Srbiji, organizacija nije zabranjena

Edin Ramulić, aktivista za ljudska prava iz Prijedora, naglašava da je to nešto što treba da zabrinjava, ali i podvlači da su ozbiljnija prijetnja ekstremni stavovi koji dolaze iz same politike. On podsjeća na promociju filma o četničkom komandantu iz Drugog svetskog rata Dragoljubu Draži Mihajloviću, koja je u februaru organizovana, upravo, u Prijedoru.

"Promociju su inicirale neke političke stranke koje su u vlasti u Republici Srpskoj, ali to nije bila samo promocija filma. To je bila promocija četništva, gdje je više ljudi bilo u četničkim uniformama. To je bila zastrašujuća poruka za sve one koji to ne podržavaju. Oni se ovdje kod većine ljudi doživljaju kao saradnici nacista i profašistički pokret", objašnjava Ramulić.

Šta je o desničarima rekao bivši ministar sigurnosti BiH?

O političkim pritiscima i zastrašivanjima desničarskih organizacija govorio je i bivši ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić.

On nije pominjao organizacije, kakva je "Krv i čast" ili "Borba 18", ali je na konferenciji za novinare 16. januara 2018. godine, izdvojio organizaciju 'Srbska čast' iz Srbije, koja ima svoje sljedbenike i u Bosni i Hercegovini, tačnije Republici Srpskoj.

Prema podacima koje je tada iznio Mektić, mada se 'Srbska čast' predstavlja kao humanitarna, radi se o parasigurnosnoj organizaciji koja ima jake veze s Rusijom, odnosno sa ruskim udruženjem bajkera "Noćni vukovi", koji su bliski predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu.

Noćni vukovi se od 2014. godine nalaze na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država zbog učešća u sukobu u Ukrajini.

Mektić, koji je inače i fukcioner opozicione Srpske demokratske stranke (SDS), nije bio dostupan za dodatni komentar.

Šta se zna o djelovanju 'Srbske časti' u Srbiji?

U Srbiji je "Srbska čast" poznata po nacionalističkim i ksenofobnim ispadima.

Osnovani su 2014. godine. Na sajtu Agencije za privredne registre Srbije navodi se da se ovo udruženje bavi promovisanjem "aktivizma i mobilnosti kod mladih, ljudskih prava, zaštite životne sredine i evropskih vrednosti".

Na društvenim mrežama ta se organizacija predstavlja kao patriotska, a njeni članovi na fotografijama često koriste vojna obilježja, uniforme i vojnu opremu.

U februaru ove godine na facebook stranici 'Srbske časti' je objavljen poziv na proteste protiv migranata uz poruke poput 'Migranti ruše pravoslavne crkve', ili one da 'siluju žene i ćerke'.

Poslednji incident koji se vezuje za pripadnike ove organizacije dogodio se septembra 2019. godine kada su upali u romsko naselje u Nišu i oduzeli konja jednoj romskoj porodici. Naime, uradili su to u namjeri kako bi edukovali vlasnike o pravima životinja.

No, prije svega toga, pamtiće se da su 2017. pripadnici ove organizacije prisustvovali skupu "Veterana Republike Srpske" organizovanom u Skupštini tog entiteta u Banjaluci. Tadašnji predsjednik RS, a danas član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, tim povodom demantovao je u pismu britanskom Guardijanu da zvaničnici podržavaju ili tolerišu paravojne formacije.

"Reciklirana priča rizikuje štetu po stabilnost i bezb,ednost BiH, poslijeratne zemlje koja je još u procesu prevazilaženja svoje nedavne prošlosti", istakao je Dodik.

Zašto je opasno minimiziranje djelovanja desničara?

Minimiziranje djelovanja desničarskih organizacija, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović ne prihvata.

"Kada pogledate realno takvih grupa ima i mimo Prijedora i uočićete tu vezu sa politikom sa policijom i paraobavještajnim službama, vezu sa kriminalom, načešće švercom droge. U ovom dijelu, koji je bliže Srbiji, ali cijeloj Republici Srpskoj, imate snažne veze tih ekstremnih organizacija sa navijačkim grupama u Srbiji. Često su isti i članovi i ta povezanost, čak i u regionu je veoma snažna", smatra Todorović.

Takve su grupe opasnost, kako tvrdi Todorović i za demokratiju i za slobodu medija, kao i za civilno društvo i povratnike, jer "demonstriraju prisutnost koja je ponekada zastrašujuća ili šalju veoma jasnu poruku svim tim ugroženim grupama."

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG