Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Špirić optužuje Fond i Ministarstvo za ugrožavanje povratka


Safet Halilović, Foto: Midhat Poturović
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, u Sarajevu je organizovana konferencija na kojoj se raspravljalo o stanju u oblasti ljudskih prava i sloboda.

Kako je na ovom skupu rekao ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović, potrebno još raditi kako bi se u ovoj oblasti dostigli evropski standardi, što potvrđuje i broj pritužbi građana:

„Do sad je u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH obrađeno više od pet hiljada predmeta koje se odnose na žalbe pojedinaca, udruženja ili grupa građana, na različite povrede ljudskih prava. U 2009. godini najviše je žalbi koje se odnose na povredu prava na osnovu socijalnog i zdravstvenog principa i na zaštite prava na osnovu rada.“

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić izjavio je nakon posljednje sjednice u Sarajevu da ostaje pri zahtjevu za smjenu ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Safeta Halilovića.

Špirić je zahtjev podnio okrivljujući Halilovića za zastoj u procesu ratifikacije Konvencije UN-a o pravima osoba sa invaliditetom, zbog kojeg su osobe sa invaliditetom nekoliko dana protestovale u zgradi institucija BiH.

Na upit novinara da prokomentira odluku Predsjedništva BiH o usvajanju prijedloga budžeta institucija BiH u većem iznosu u odnosu na prijedlog Vijeća ministara BiH, Špirić je kazao da nema ništa protiv zahtjeva za povećanje budžetskih stavki za povratak izbjeglih i raseljenih, ali da je pravo pitanje zašto Fond za povratak u ovoj godini nije iskoristio ni polovinu sredstava.
Nikola Špirić: Foto: Midhat Poturović

"To je pitanje odgovornosti ministra i Ministarstva. Jedan od razloga zašto sam trebao pokrenuti pitanje odgovornosti što traže da se poveća budžet za 25 miliona, ne znamo odakle, a potrošili su jedva jednu trećinu sredstava u ovoj godini", kazao je Špirić.

Predsjedništvo BiH je na sjednici sredinom novembra utvrdilo Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2010. godinu prema kojem sredstva za finansiranje projekata održivog povratka - umjesto 10.500.000 KM, koliko je predložilo Vijeće ministara, iznosi 35.000.000 KM, odnosno biće na nivou 2009. godine. Protiv povećanja stavke u budžetu bio je član Predsjedništva Nebojša Radmanović.

IZRAŽENO KRŠENJE LJUDSKIH PRAVA

Unija za održivi povratak i integracije BiH ( bivši Savez udruženja – udruga izbjeglih i raseljenih) je u Palači naroda u Ženevi, u okviru Kolokvijuma "Ljudska prava u globalnom svijetu", iznijela pokazatelje o kršenju ljudskih prava u BiH – posebno izbjeglih, raseljenihi povratnika.

Povodom obilježavanja 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, Unija je skrenula pažnju svim relevantnim institucijama vlasti, predstavnicima međunarodne zajednice i široj javnosti da je trend kršenja ljudskih prava duže vrijeme na kontinuirano visokom stepenu.

"Loše stanje u oblasti ljudskih prava u oblasti socijalne i zdravstvene zaštite rezultat je nepostojanja adekvatnih propisa, odnosno njihove neusklađenosti, kojima bi se riješili statusni problemi najugroženijih kategorija građana. Nepostojanje uređenih evidencija o broju i kategorijama osoba u stanju socijalne potrebe i odsustva efikasnih socijalnih programa, za posljedicu ima nedostatak potrebnih finansijskih sredstava za ostvarivanje prava", kaže se u saopćenju.

Bh. građanima nije osiguran dostojanstven život u vlastitim domovima, 150.000 ljudi ima status raseljenih osoba, od kojih 7.000 njih žive u najtežim oblicima zbrinjavanja - kolektivnim centrima - također se kaže u ovom izvještaju.

"Smatramo da su sa aspekta izbjegličko-povratničke problematike odgovorne institucije letargične prema uvođenju mehanizama efikasne zaštite i stvaranja uslova adekvatnog ostvarivanja temeljnih ljudskih prava svih građana, a naročito izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika",
navodi se u tekstu koji je pročitan u Ženevi. Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije Mirhunisa Zukić iznosi još nekoliko ocjena:
Mirhunisa Zukić, Foto: Ivan Katavić

„Poznato je da je Savez udruženja/udruga izbjeglica i raseljenih, sadašnjeg naziva Unija za održivi povratak i integracije BiH, članica Konferencije nevladinih organizacija u Ženevi. Svake godine imamo priliku, ne samo na Dan ljudskih prava nego i većih manifestacija u Ženevi, da iskažemo šta se u BiH od godine do godine dešava i ima li pomaka u poboljšanju ljudskih prava, ne samo izbjeglica, raseljenih i povratnika BiH, nego i stanovnika BiH. Naime, mi smo se ove godine odlučili, tragom analize koju radimo već skoro godinu dana – obilazeći gotovo sve mjesne zajednice u BiH, i povratničke i raseljeničke, da sublimiramo kroz deset oblasti koje je Revidirana strategija za implementaciju Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma obuhvatila – rekonstrukcije, zapošljavanja, zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite itd. Jako mnogo se nevladinog i civilnog sektora u BiH uključilo, međutim, institucije i njihov način odlučivanja je veoma spor, netransparentan i nezainteresiran da riješi vitalne probleme u BiH. Imamo različite istupe institucija koje ukazuju, ali malo onih koje donose i primjenjuju takve instrumente koji se preporučuju sa raznih strana – od ombudsmena, UNHCR-a, OHR-a. Mi bismo jako voljeli da BiH postane država koja će slijediti svoje zakone koji su doneseni. Dakle, u Ženevi smo željeli da prikažemo jasnu sliku o stanovnicima BiH. Naravno, izvještaj će biti malo duži. Naveli smo primjere - imamo ljude u Federaciji koji na liječenje odlaze u Republiku Hrvatsku jer zdravstvo na nivou entiteta apsolutno nije riješeno, a da ne govorimo o obrazovanju. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, u Stocu, imamo vrlo jasno dvije škole ispod jednog krova, i to godinama ostaje tako. I u Kiseljaku, nadomak Sarajeva, i u niz gradova, smo naišli na zaista diskriminirajući odnos među djecom. Željeli smo da kažemo da je zapošljavanje, ne samo na nacionalnoj osnovi, diskriminirajući faktor da se ljudi ne mogu zaposliti u mjestima povratka ili u mjestima odakle se raseljena lica nisu željela vratiti. A korupcija je, jednostavno, uzela velikog maha.“

SRBIJA PRVA U EVROPI PO BROJU IZBJEGLICA

Srbija spada u pet država na svijetu sa najvećim brojem izbjeglica, a od evropskih zemalja je na prvom mjestu, izjavio je potpredsjednik Vlade Srbije Jovan Krkobabić.

On je podsjetio da je od 1991. do 1999. godine kroz Srbiju prošlo više od milion izbjeglica, protjeranih i interno raseljenih lica.

"Iz BiH, Hrvatske i drugih republika bivše Jugoslavije izbjeglo je ili protjerano više od 850.000 ljudi, od čega iz Hrvatske 530.000, dok je sa Kosova interno raseljeno 210.000 ljudi", rekao je Krkobabić u Palati "Srbija" gdje je uručio rješenja o dodjeli novčane pomoći za integraciju izbjeglica i poboljšanje životnih uslova interno raseljenih lica.

Prema njegovim riječima, Srbija ima oko 86.000 izbjeglih iz Hrvatske čiji problem još nije riješen, više od 200.000 je primilo državljanstvo Srbije, a jedan broj je raseljen u druge zemlje.

"Predstavnici vlasti Hrvatske iznose podatke da se vratilo između 80.000 i 100.000 ljudi. Prema našem pregledu stanja, u Hrvatsku se vratilo manje od 70.000 ljudi. Taj raskorak između podataka je u tome što oni svakog građanina koji dođe u Hrvatsku i zadrži se samo 15 dana da bi izvadio dokumenta ili da riješio neki problem, registruju kao vraćenog“,
izjavio je Krkobabić. Takođe je podsjetio da Srbija vodi razgovore sa BiH, Hrvatskom i Crnom Gorom o rješavanju pitanja izbjeglih.

U STRAZBURU VIŠE OD HILJADU PREDMETA IZ BIH

U Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu postoji i postojaće veliki broj predmeta iz BiH, ali i drugih zemalja bivše Jugoslavije, prije svega, zbog toga što su ovi prostori bili zahvaćeni ratom, koji je sam po sebi najveće kršenje ljudskih prava, izjavio je dekan Pravnog fakulteta u Banjaluci Vitomir Popović, povodom Međunarodnog Dana ljudskih prava.

"Na ovim prostorima se još ne poštuju ni Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama kao ni njeni protokoli i prisutan je visok nivo njenog kršenja, što govore i podaci o broju podnesenih predmeta. Oko 15.000 predmeta rješavano je pred Domom za ljudska prava koji je bio Odjeljenje Suda u Strazburu sve do 2006. godine, kada je formirana posebna Komisija pri Ustavnom sudu BiH", rekao je Popović. On je takođe iznio podatak da se u u Sudu u Strazburu nalazi više od 1.000 predmeta pokrenutih iz BiH, uglavnom u vezi sa starom deviznom štednjom i imovinskim pravima.
Sud u Strazburu

BiH je 2002. godine postala članica Savjeta Evrope, što je stvorilo dodatnu mogućnost kojom građani ove zemlje, zajedno sa ostalih 800 miliona građana iz 47 država članica, mogu podnositi zahtjeve i tražiti ostvarivanje zaštite svojih prava pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Da bi se neko mogao obratiti Sudu u Strazburu, obavezan je da iscrpi sva pravna sredstva koja mu, u skladu sa domaćom jurisdikcijom, stoje na raspolaganju.

Svi koji žele da se obrate Evropskom sudu moraju popuniti posebnu apelaciju iz koje je vidljivo ime i prezime, odakle dolaze, koja su im ljudska prava povrijeđena i koja su pravna sredstva iscrpili, te na osnovu koje odredbe Evropske konvencije traže da se utvrdi da li je ili nije došlo do povrede Konvencije.

Dodajmo ovoj informaciji da je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zadužilo prije nekoliko dana Ministarstvo vanjskih poslova da u određenom roku raspiše javni poziv za mjesto sudije u ime BiH u Evropskom sudu za ljudska prava, prikupi i razmotri dospjele prijave, te Predsjedništvu BiH dostavi sve prijave koje zadovoljavaju kriterije.

Odluka je donesena nakon razmatranja tačke «Pokretanje procedure za izbor suca za Evropski sud za ljudska prava», gdje je Predsjedništvo BiH pošlo od svojih ustavnih nadležnosti, te Odluke o postupku kandidiranja i imenovanja međunarodnih predstavnika BiH u međunarodnim organizacijama i institucijama i Rezolucije 1646 Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope od 27. januara 2009. godine.

PRI KRAJU PRIPREME ZA IZDAVANJE OBVEZNICA

U Federalnom ministarstvu finansija privode se kraju poslovi vezani za emitovanje obveznica kojim će se izmiriti dug starim deviznim štedišama. Prema riječima pomoćnika ministra Tihomira Ćurka, početkom sedmice biće obavljena registracija u Komisiji za vrijednosne papire:


„Vlada je donijela odluku, pa mi moramo određenu dokumentaciju prikupiti i srediti, registre predati Komisiji za vrijednosne papire, koja će onda sve to pregledati. Možete zamisliti - na 36.000 korisnika dovoljno je da samo jedno mjesto nije upisano u šifrarnik registra – da to predstavlja probleme. Ali, prije dva dana smo konačno sve to završili, završili ugovor i nadamo se uspješnosti, što znači da će stare devizne štediše, sukladno Zakonu, dobiti svoje vrijednosne papire, a mi ćemo pokušati osigurati novac za realizaciju prve tranše.“


RSE: Znači, ne bi trebalo biti nekih velikih odgađanja?

Ćurak: Ne vjerujem da može biti nekih velikih odgađanja. Za sada nema saznanja da bi došlo do ugrožavanja sukladno budžetu, a računamo da ćemo realizirati u potpunosti isplatu prve tranše.

RSE: S obzirom na presudu Suda u Strazburu, mislite li da se cijela stvar oko isplate donekle uozbiljila?

Ćurak: Ma, Sud u Strazburu je praktično samo potvrdio da mi to radimo na jedan uspješan i korektan način. I ranije smo planirali emitirati vrijednosne papire, da smo ranije utvrdili sve one principe koji su vezani za staru deviznu štednju, i Sud je samo potvrdio da je taj sustav korektan. U svakom slučaju će uozbiljiti realizaciju svih tih propisa, jer posljedice mogu biti velike, pogotovo ako se aktivira onih 13 tisuća tužbi koje imaju u Strazburu.

Mislim da je gospodi iz udruženja i starim deviznim štedišama sad jasno da je princip koji je dat prihvaćen, i da nema drugog načina. Neprekidno ponavljamo da verifikacija nije ništa drugo nego utvrđivanje stanja salda. Nema drugog načina da nekom platimo novac dok ne pregledamo što jeste, a što nije na računu.

RSE: Sudska odluka se odnosila i na to da se dobije i neki veći, dodatni prostor za verifikaciju...

Ćurak: Mi smo Uredbom o staroj deviznoj štednji svakako planirali 2010. godine imati četiri mjeseca za verifikaciju. Sud je kazao neka to bude šest, i biće šest. Oni koji se nisu verifikovali, imaće tu šansu da se od konačnosti presude, a to je negdje mart 2010. godine, osigura rok od šest mjeseci za one štediše koji se nisu verifikovali. Za sve one koji su verifikovani u roku i u ovoj godini, i koji ranije nisu dobili ovu gotovinsku isplatu, dali smo nalog prije tri-četiri dana da se svima njima uplati gotovinska isplata do 1.000 KM. Pripremamo i nalog da svi oni koji imaju staru deviznu štednju ispod 100 KM dobiju taj iznos u gotovini i odmah. To mogu očekivati u naredna dva-tri dana. Koristim priliku da zamolim štediše koji iz bilo kog razloga nisu dostavili svoje podatke ili su izmijenili svoje personalne podatke, da o tome obavijeste Federalno ministarstvo finansija, da ne bismo bili onemogućeni u realizaciji njihovih potraživanja.

PROCES VERIFIKACIJE ŠTEDNJE ISTIČE DO KRAJA GODINE


Agencija za posredničke, informatičke i financijske usluge (APIF) iz Banje Luke upozorila je vlasnike stare devizne štednje da proces verifikacije štednje ističe 31. decembra ove godine, te da se verifikuju do utvrđenog roka, navodeći da time stiču pravo na gotovinsku isplatu do 2.000 KM i emisiju obveznica 28. februara 2010. godine.

To je pravo tokom ove godine ostvarilo već 4.800 štediša, čime se ukupan broj do sada verifikovanih štediša povećao na 37.190. Đorđe Mikeš, direktor APIF-a, je, komentarišući mogućnost nastavka procesa verifikacije i u 2010. godini, rekao da nema najava iz Vlade Republike Srpske da će utvrđeni rok biti produžen, ali je napomenuo da bi se to moglo dogoditi na temelju nedavne presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura.

"Ta presuda sadrži klauzulu prema kojoj se u aprilu ili maju sljedeće godine predviđa nova verifikacija štednje koja bi trajala do kraja 2010. godine i to bi onda mogao biti posljednji rok s kojim bi se definitivno završio taj proces", rekao je Mikeš.
  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG