Dostupni linkovi

Počela provedba projekata održivog povratka


Obnova stanova za povratnike u Mostaru

*Potpisivanjem Memoranduma i nekoliko sporazuma, formalno počela realizacija projekata održivog povratka, koji se finansiraju sredstvima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Najveću dogovornost za provođenje ovih projekata imaju načelnici opština. *Dom naroda Parlamentarne Skupštine BiH, nije podržao dokument “Revidirana strategija za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma”, zbog protivljenja delegata iz RS-a. Unija za održivi povratak i integracije u BiH razočarana je ovakvom odlukom Doma naroda.

U Sarajevu je potpisan Sporazum o saradnji na realizaciji Projekta elektrifikacije lokacija/objekata ostvarenog povratka i memorandumi o razumijevanju za sanaciju individualnih stambenih objekata, kondominija i projekata održivog povratka.

Sporazum i memorandume potpisali su ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović, njegov zamjenik i predsjedavajući Komisije za raseljene osobe i izbjeglice BiH Slavko Marin, direktor Fonda za povratak BiH Mlađen Božović, entitetski ministri za izbjeglice i raseljene osobe, gradonačelnik Brčko Distrikta Dragan Pajić, načelnici 88 općina u BiH i predstavnici vjerskih zajednica.

Safet Halilović
Potpisivanjem memoranduma o razumijevanju za sanaciju kuća i rekonstrukciju stanova povratnika, elektrifikaciju povratničkih naselja i projekata održivog povratka za ovu godinu, formalno je ozvaničen i početak realizacije projekata održivog povratka, kaže ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović:

“Potpisivanjem memoranduma i sporazuma i formalno ćemo ozvaničiti početak realizacije projekata održivog povratka, koji se finansiraju sredstvima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, entitetskih resornih ministarstava i Brčko Distrikta, a koja su udružena u Fond za povratak BiH."


Sve projekte iz potpisanih memoranduma trebaju realizovati opštine. Predsjedavajući Komisije za raseljene osobe i izbjeglice, Slavko Marin, kritikovao je pojedine načelnike zbog neažurnosti u radu:

“Današnji memorandumi koje potpisujete govore vam koje sve korake trebate napraviti već od sutra. Na terenu sam vidio da odabir firmi za izvođenje ovih radova nije dobar. Nemojte uzimati one firme koje po svom kapacitetu ne mogu da dovedu posao do kraja. Cilj je da čovjek koji dobije kuću bude zadovoljan. Ukoliko imamo nezadovoljnog čovjeka kao korisnika, smatram da smo novac uzaludno potrošili.”

Slavko Marin
Potpisivanje Sporazuma i memoranduma nastavak je provođenja intenzivnih aktivnosti na obezbjeđivanju povratka i održivosti povratka, koje su rezultat potpisanog Sporazuma o udruživanju i načinu realizacije sredstava za podršku procesu povratka u 2009. godini u ukupnom iznosu od 46 miliona i 883.300 konvertibilnih maraka.

Ukupno raspoređenim sredstvima iz ove godine obuhvaćeno je 88 opština na području BiH, odnosno 244 projekta iz različitih oblasti.

Na osnovu odluka Komisije za raseljene osobe i izbjeglice BiH, do sada je ukupno raspoređeno 38 miliona i 46.512 konvertibilnih maraka, a ostatak sredstava biće raspoređen u narednom periodu.

Za obnovu individualnih stambenih jedinica izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika usmjereno je 20 miliona i 12.000 maraka, za projekte održivog povratka 8 iliona i 383.000 maraka, projekte rekonstrukcije stanova povratnika u stambenim zgradama izdvojeno je 4 miliona i 160.000 maraka i za projekte elektrifikacije povratničkih naselja pet miliona i 491.512 konvertibilnih maraka.

Ni Dom naroda nije usvojio revidiranu strategiju


Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nije usvojio Prijedlog revidirane strategije za implementaciju Aneksa VII Dejtonskog sporazuma s obzirom da nije dobio entitesku podršku delegata iz Republike Srpske.

Dušanka Majkić
“Najglasnija” u protivljenju tom dokumentu bila je Dušanka Majkić, zamjenica predsjedavajućeg Doma naroda, koja je predlagala i da se zaduži Vijeće ministara BiH da u roku od šest mjeseci pripremi prijedlog zakona o Fondu za pravičnu nadoknadu uništene imovine u BiH, te ga dostavi u parlamentarnu proceduru.

Delegati se nisu izjašnjavali o zaključcima koje je ona predložila smatrajući da to nema smisla nakon što predložena Strategija nije prihvaćena. Dušanka Majkić, o razlozima “protiv Strategije” kaže:

“Ta čuvena Strategija je rađena više od godinu dana i Savjet ministara BiH, kao i nadležne Komisije vraćale su je nekoliko puta. Da nismo reagovali ovako kako jesmo, BiH bi imala Strategiju za sprovođenje Aneksa VII Dejtonskog sporazuma i to onakvu koja isključivo i jedino odgovara bošnjačkom narodu. Smatramo da pravo na povratak jeste pravo, ali moramo razgovarati i o druga dva prava koja nisu unesena u revidiranu Strategiju, a to je pravo na povratak, pravičnu nadoknadu i kompenzaciju. To su tri prava koja su zagarantovana Dejtonskim mirovnim sporazumom i nema razloga da Strategijom ne budu ravnopravno obuhvaćena sva tri. Mnoge porodice su ostale bez imovine, legalne zamjene su poništene i stav izbjeglica i raseljenih lica je da se zakonski omogući zamjena, a dosadašnje zamjene da se legalizuju.”

Unija za održivi povratak i integraciju u BiH razočarana je odlukom Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH o odbijanju revidirane Strategije za provedbu aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma. Predsjednica Unije Mirhunisa Zukić izjavila je kako je riječ o strateškom dokumentu za čije usvajanje se Unija zalaže u cilju bržeg i efikasnijeg rješavanja problema raseljenih osoba, te da je njegovim neusvajanjem, 18. juna ove godine, potpuno blokiran proces povratka.

Mirhunisa Zukić
Predsjednica Unije, Mirhunisa Zukić, kazala je kako je riječ o strateškom dokumentu za čije usvajanje se Unija zalaže u cilju bržeg i efikasnijeg rješavanja problema raseljenih osoba, te da je njegovim neusvajanjem potpuno blokiran proces povratka:

“Uputili smo pismo Visokom predstavniku u BiH u kojem ga molimo i zahtjevamo da donese takvu jednu odluku. On uporište ima uVijeću za implementaciju mira koje se pismeno obratilo Parlamentarnoj skupštini i naložilo da se donese takva odluka.”

Najžalosnije je da se 46 miliona KM namijenjenih za povratak u BiH troši nenamijenski. Postoje lokalne sredine koje zloupotrebljavaju taj novac, navodi Mirhunisa Zukić dodavši kako se veliki dio sredstava koristi za izgradnju vjerskih objekata u mjestima u kojima uopšte nema povratnika. Revidirana Strategija sve ovo je trebala unaprijediti:

“Ako znamo da od 8,2 miliona konvertibilnih maraka ove godine, a njihova namjena je za održivi povratak, 2,7 miliona KM ide samo za obnovu vjerskih objekata, znači mi ne možemo niti jedno radno mjesto otvoriti! Čak tih objekata ima u sredinma gdje nema povratnika. Pitam se kome onda trebaju ti objekti?”
Sve ljude koji žele da se vrate iznenadila je ova odluka koja je sada zaustavljena na Domu naroda. Smatram da to nije dobro i da bi ovakvu odluku trebalo ponovo preispitati.


Mirhunisa Zukić je ukazala i na diskriminatorski odnos pri odabiru korisnika po nacionalnom ključu. Kazala je kako se više vodi računa o nacionalnoj strukturi povratnika, nego njihovim stvarnim potrebama. Odbijanje Strategije od parlamentarnih zastupnika, prije svega SNSD-a, Zukićeva je nazvala političkom odlukom kojom su posebno razočarani u udruženjima povratnika Srba u FBiH. Predstavnik Udruženja Srba povratnika u dolinu rijeke Neretve, Gojko Pantić, naglašava:

“Mene i sve ljude koji žele da se vrate iznenadila je ova odluka koja je sada zaustavljena na Domu naroda. Smatram da to nije dobro i da bi ovakvu odluku trebalo ponovo preispitati. Ima oko 700 zahtjeva koje su ljudi podnijeli za obnovu kuća, ali dosada nisu došli na red jer donacija nema. Ova odluka mora da se preispita i da se donose u korist onih ljudi koji žele da se vrate i žive u svojoj kući. Oni koji su donijeli ovakvu odluku moraju da budu za nju i odgovorni!”
Oni se igraju sa nama! Mi ćemo uskoro preduzeti neke aktivnosti, koje će možda biti i radikalnije.


Odbijanjem usvajanja revidirane Strategije za provedbu aneksa Dejtonskog sporazuma razočarani su i u Udruženju “Moj dom”, koji okuplja raseljene i izbjegle Mostarce. Predsjednik Muradif Kurtović dodaje:

“Ljudi su razočarani. Ne možemo da vjerujemo da su ljudi u Domu naroda donijeli ovakvu odluku, koja ide na štetu svima. Oni se igraju sa nama! Mi ćemo uskoro preduzeti neke aktivnosti, koje će možda biti i radikalnije.”

Zbog odluke Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, 1. jula u Tuzli biće organizovan veliki protesni skup. Prema podacima, na povratak u BiH još uvijek čeka oko 43 hiljade porodica. Prema podacima Evropske unije taj broj je veći za još oko 17 hiljada porodica.

Dan izbjeglica u Crnoj Gori

Crna Gora je pokazala gostoprimstvo i solidarnost za hiljade raseljenika, bez obzira na njihovu vjeru i naciju, što je međunarodna zajednica ocijenila kao pozitivan primjer u regionu, izjavio je crnogorski premijer Milo Đukanović.

Milo Đukanović
Povodom Svjetskog dana izbjeglica, Đukanović je rekao da je problem raseljeništva, 18 godina od početka sukoba na prostorima bivše Jugoslavije, i dalje prisutan u regionu, ali i u Crnoj Gori, koja je, kako je naveo, svoja vrata tada otvorila za hiljade prognanika.

«Tokom 1999. godine u Crnoj Gori je bilo 140.000 raseljenika, što je oko 25 odsto u odnosu na broj stanovnika. Danas, u Crnoj Gori boravi oko 24.000 raseljenih lica, što je četiri odsto u odnosu na domaće stanovništvo. I to nije samo statistička brojka, već se radi o bolnim sudbinama pojedinaca i cijelih porodica", naglasio je Đukanovćć i dodao da je Vlada proteklih godina posredstvom svojih institucija pomagala izbjeglicama.

On je dodao da je donošenje Strategije za rješavanje pitanja izbjeglih i raseljenih lica u Crnoj Gori 2005. godine rezultiralo provođenjem projekata čiji su rezultati trajna i održiva rješenja za raseljeničku populaciju..

«Crna Gora, u cilju rješavanja preostalih pitanja izbjeglištva u regionu, i dalje je dio procesa Sarajevske deklaracije, regionalnog dokumenta koji su 2005. godine usvojili Crna Gora, Srbija, BiH i Hrvatska, uz prisustvo UNHCR-a, OEBS-a i Evropske komisije», istakao je premijer Crne Gore Milo Đukanović.

Javni poziv u Prijedoru za projekte «održivog povratka»

Opština Prijedor objavila je 19.juna javni poziv za korištenje sredstava za podršku održivom povratku, kojim je predvđena raspodjela 71.000 KM iz budžeta opštine.

Prema ovom konkursu, , za osnivanje i registraciju djelatnosti, adaptaciju prostora i nabavku opreme predviđeno je po 1.000 KM za sedam korisnika. Za nabavku plastenika planirano je ukupno 12.000 KM ili po 1.500 KM za osam povratnika.

Novčana pomoć je namijenjena i za poljoprivrednu proizvodnju, voćasrtvo, stočarastvo sušenje gljiva, voća i ljekovitog bilja.

Javni poziv za dodjelu sredstva povratnicima biće otvoren 20 dana, a prijave se podnose u protokolu opštine Prijedor.

*****
Saradnja ( Aida Đugum i Tina Jelin)

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG