U Chicagu je prigodnom vojnom ceremonijom u nedjelju počeo dvodnevni samit NATO saveza kojem će domaćini biti američki predsjednik Barack Obama i glavni tajnik saveza Anders Fogh Rassmussen.
"To će biti najveći summit u povijesti NATO saveza koji će okupiti političko vodstvo i predstavnike više od 60 država i svjetskih organizacija, a nakon 13 godina sastajemo se u Americi i prvi put izvan glavnoga grada Washingtona", poručio je američki predsjednik Barack Obama.
Glavne teme susreta članica euroatlantskog saveza, starog 64 godine, bit će sigurnosni izazovi 21. stoljeća, Afganistan nakon povlačenja NATO snaga krajem 2014. i predstavljanje novog multinacionalnog projekta nazvanog pametna obrana kojim NATO želi ostati najsposobniji vojno-politički savez u svijetu.
Na sastanku na vrhu očekuje se usvajanje četiri ključna dokumenta za budućnost saveza: završna Deklaracija predsjednika država i vlada članica NATO-a, Deklaracija o obrambenim sposobnostima, Deklaracija o reviziji savezničkog postava za odvraćanje i obranu te Zajednička deklaracija NATO/ISAF i Afganistana.Evropski proturaketni sustav nije glavna tema samita NATO –a u Čikagu koji se održava 20. i 21 maja, no to je ipak vrlo značajno pitanje za savez. Usprkos sve oštrijim primjedbama iz Rusije, Alijansa će na samitu objaviti prve korake koje namjerava učiniti kako bi zaštitila građane država članica od ograničenih raketnih napada.
Koji dio plana će biti najavljen u Čikagu i što će se nakon toga događati? To će biti prava od četiri faze izgradnje američkog obrambenog sustava u Evropi.
Ona uključuje stacioniranje američkih brodova u Mediteranu koji će biti opremljeni sustavom balističkih raketa Aegis i koji će djelovati u koordinaciji s američkom zračnom bazom u Ramsteinu u Njemačkoj.
Evropa će također, kako je saopćeno u Ministarstvu obrane SAD-a, imati zadaću da osigura na odredjenoj razini obranu kontinenta u slučaju prijetnji koje bi došle s Bliskog istoka.
„Faza 2“ se odnosi na rapoređivanja sustava Aegis u Rumunjskoj. Bukurešt je već pristao da se na teritoriju zemlje postave dijelovi sustava i to bi trebalo biti završeno do 2015.
NATO očekuje da će do 2018. kompletirati „Fazu 3“ koja uključuje postavljanje baze s proturaketnim presretačima, kvalitetniji i tehnološki napredniji sustav zapovjedanja i kontrole.
Stavljanje u funkciju posljednje faze planirano je 2020. Od tada bi sustav mogao braniti Evropu, ne samo od raketa srednjeg doma, već i od interkontinentalnih raketa koje mogu doseći i tlo SAD. Plan bi mogao imati i neke satelitske elemente.
Anders Fogh Rasmussen
Koliko bi projekt mogao koštati? Pravu cijenu projekta je teško odrediti, ali prema prognozama mogao bi biti „težak“ oko 9 milijardi dolara, a u slučaju da bude imao i satelitske komponenete cijena bi se mogla utrostručiti.
U članku objavljenom u The Wall Street Journalu 14. maja, glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen je istaknuo da su „evropski saveznici u potpunosti uključeni u program kojeg podržavaju politički, dijele troškove i pridonose vlastitim sredstvima“.
Dodao je da su Nizozemska, Francuska i Njemačka nedavno objavile vlastite planove vezane uz proturaketni sustav, a da su se Turska, Rumunjska, Poljska i Španjolska složile da se na njihovim teritorijima razmjeste djelovi američkog sustava.
Koje su glavne prijetnje zbog koji se uspostavlja proturaketni sustav? Zapadna vojna alijansa naglašava da u svijetu barem 30 država imaju, ili su u procesu izgradnje nuklearnih balističkih raketa.
Iran i pozicija Moskve
I NATO i SAD smatraju da najveća prijetnja dolazi iz Irana. Moskva, koja i dalje drži da je evropski proturaketni sustav prijetnja njenom sustavu nuklearnog odvraćanja, umanjuje opasnost mogućih iranskih prijetnji.
Vojni analitičar Pavel Felgenhauer naglašava da je pozicija Moskve više utemeljena na želji da Rusija predstavlja ono što u stvarnosti više ne postoji. Novinar Aleksandar Golts se slaže:
"Moskva ustrajava na tvrdnji da iz Irana ne dolazi opasnost, i da je američki proturaketni sustav uperen protiv same Rusije. Kada bi priznali da opasnost dolazi iz Teherana to bi značilo negiranje vlastitog koncepta.“
Rusi predlažu 'dva usklađena sustava koji će izmjenjivati informacije i zajednički djelovati u zaštiti teritorija NATO-a i Rusije'.
Kakva je pozicija Rusije? Službena Moskva tvrdi da američko-evropski proturaketni sustav, pogotovo u njegovim kasnijim fazama, predstavlja prijetnju za ruski strateški arsenal i da bi mogao ugroziti njegov razvoj.
Nedavno je i zamjenik glavnog tajnika NATO-a Alexander Vershbow na međunarodnoj konferenciji o proturaketnoj obrani u Moskvi potvrdio da je Kremlj zabrinut zbog kasnijih fazi budućeg sustava, te je izrazio nadu da bi bolja suradnja u nadolazećim godinama mogao uspostaviti odnose povjerenje i ublažiti zabrinutost.
"Do kasnijih faza sustava imamo dovoljno vremena da osiguramo puno partnerstvo Rusije“, istaknuo je Vershbow.
Postoji li šanse za suradnju sa Moskvom o obrambenom štitu? Rusija ističe da je jedini način da se izbjegne destabilizacija aktualnog strategijskog poretka je izgradnja proturaketnog sustava, u što bi bili uključeni i Rusija i NATO.
Glavni tajnik Vijeća za sigurnost Ruske Federacije Nikolai Patrushev je na istoj konferenciji rekao da je Moskva spremna i financijski pomoći zajednički projekt.
Ipak, teško je zamisliti takvu vrstu intezivne suradnje. Uostalom, 2004. Pentagon je „ubio“ rusko –američki promatrački satelitski sustav RAMOS jer nije uspio dobiti očekivane podatke.
„Naša vizija je dva usklađena sustava koji će izmjenjivati informacije i zajednički djelovati u zaštiti teritorija NATO saveza i Rusije“, rekao je Vershbow.
Ciljano potkopavanje
Postoje li politički faktori u cijeloj priči? Pojedine političke snage i u Rusiji i na Zapadu ciljano potkopavaju bilo kakvu suradnju u izgradnji proturaketnog obrambenog sustava.
U Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se u novembru održavaju predsjednički izbori, konzervativni republikanci traže od Bijele kuće čvrst stav prema Putinu zbog ruskog protivljenja postavljanju evropskog obrambenog štita.
Republikanski senator Jon Kyl je u The Wall Streetu Journalu napisao da „ovaj sustav namijenjen prvenstveno za obranu od Irana, ali s obzirom na mogući razvoj događaja, mogao bi biti efektan i protiv ruskog raketnog sustava“.
U julu 2011. Dmitry Rogozin, koji je tada bio ne baš taktični ruski ambasador u NATO-u, a danas je predsjednički izaslanik u pitanjima raketnog obrambenog sustava, se sastao s Kylom i još jednim republikanskim senatorom Markom Kirkom.
„Ispred mene su sjedjela dva monstruma iz Hladnog rata koji su me gledali preko puščanog nišana“, izjavio je Rogozin.
Ali i konzervativne snage u Moskvi također imaju „koristi“ od tenzija s NATO savezom, kaže vojni analitičar Golts.
"Izgradnja zajedničkog proturaketnog sustava je teško moguća u tehničkom, ali i političkom smislu. Rusija zapravo nema interes da riješi ovu stvar. Ona želi odugovlačiti pregovore što duže, ali i pokazati da je kao država spremna uništiti i SAD. I što se više raspravlja o tome da li ruske rakete mogu dosegnuti do Los Angelosa ili San Francisca, rusko vodstvo dobija ono što želi – poziciju moći na međunarodnoj sceni“, naglašava Golts.
