Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zemlje regiona dio "balkanske rute" narkotika


Zaplena i uništavanje narkotika, arhivska fotografija
U godišnjem izvješaju Stejt Departmenta o međunarodnoj kontroli narkotika, zemlje regiona dio su takozvane “balkanske rute” preko koje se heroin iz Centralne Azije i kokain iz Južne Amerike distribuira za Zapadnu Evropu.

Srbija je glavna tranzitna zemlja za narkotike i drugi droge u balkanskom koridoru iz Turske ka centralnoj i zapadnoj Evropi. U posljednje dvije godine Srbija je, kako se navodi u izvještaju Stejt Departmenta, preduzela značajne korake da unaprijedi kapacitete za borbu protiv korupcije i oragnizovanog kriminala.

Albanija, Crna Gora, Bosna i Herecegovina i Hrvatska su takođe zemlje tranzita u balkanskoj ruti. U Albaniju stiže primarano avganstanski heroin iz Centralane Azije ka destinacijama prema Zapadnoj Evropi.

Pod međunarodim pritiskom Albanija je krenula u suprotstavljanje trafikingu narkoticima, oragnizovanom kriminalu i korupciji. Albanska vlada preduzima mjere da zaustavi šverc preko obale zbog čega se tranzit uglavnom preorijentisao preko Kosova i Crne Gore za Srbiju, Bosnu i Herecegovinu ka krajnjim destinacijama u zapadnoj Evropi. Crna Gora, osim što je tranzitna ruta za hereoin iz Centralne Azije, ruta i za kokain iz Južne Amerike.

Navode se podaci ministarstva unutrašnjih poslova prema kojima u švercu podjenako učestvuju ljudi iz Crne Gore kao i stranci. Takođe je navedeno da su šverceri narkoticima iz Crne Gore doboro povezani sa organizovanim kriminalnim grupama iz regiona te da neki od njih učestvuju u međunarodnom švercu van Crne Gore.

Vlada preduzima mjere za borbu protiv šverca narkotika i u tome dobija pomoć posebno od Amerike, no ipak je broj ovih kriminalnih djela u 2009. godini bio u porastu.

BiH skladište opijata

Za BIH se navodi da sve više postaje skladište za opijate uglavnom marihuanu, kokain i heroin, no ta država ima problem sa nedostakom kapaciteta za borbu protiv trafikinga narkoticima. Hrvatska se u izvještaju Stejt Departmenta, kao i prijašnjih godina, spominje samo kao tranzitna zemlja na takozvanoj balkanskoj ruti krijumčarenja heroina i kokaina, čije vlasti "aktivno sarađuju s američkim, evropskim i regionalnim partnerima u suzbijanju krijumčarenja narkotika".

Ističe se da su najznačajnije zapljene, posebno kokaina, vezane uz prijevoz morem, te kako "hrvatske vlasti procjenjuju da će se krijumčarenje opojnih droga putem kontejnerskog prometa povećati idućih godina".

Stejt Department u istraživanju izdvaja Boliviju i Venecuelu, kao zemlje koje ne čine dovoljno na suzbijanju trgovine narkoticima. Protok droge iz Venezuele u SAD, Europu i zapadnu Afriku naglo je povećan u 2009. godini, navodi se u izvještaju.

Stejt Department u izvještaju optužuje Venecuelu za saradnju s narko-kartelima u Kolumbiji, ali ističe i potražnju za drogom u SAD-u kao važan dio problema Također je istaknuto da zapadna Afrika sada služi kao glavni koridor za kokain koji se konzumira u Europi i tržištima dalje na istok.

Sankcije


Kao glavne zemlje proizvodači droga u izvještaju se navode Afganistan, Bahami, Bolivija, Brazil, Burma, Kolumbija, Dominikanska Republika, Ekvador, Gvatemala, Haiti, Indija, Jamajka, Laos, Meksiko, Nigerija, Pakistan, Panama, Paragvaj, Peru i Venezuela.

Kao zemlje proizvođači hemikalija koje se koriste u proizvodnji droga navode se Argentina, Brazil, Kanada, Čile, Kina, Njemačka, Indija, Meksiko, Holandija, Singapur, Južna Koreja, Tajvan, Tajland, Velika Britanija i SAD.

Kao zemlje u kojima se najviše "pere novac" od međunarodnog krijumčarenja narkotika, Stejt Department nabraja 60 zemalja, uključujući Australiju, Austriju, Kanadu, Kinu, Kipar, Francusku, Njemačku, Grčku, Hong Kong, Indiju, Indoneziju, Iran, Izrael, Italiju, Japan, Latviju, Luksemburg, Holandiju , Rusiju, Španjsku, Švajcarsku, Tursku, Ukrajinu, Veliku Britaniju, SAD, Venezuelu i Zimbabve.

Za zemlje navedene u tim kategorijama američki Kongres može uvesti sankcije.
XS
SM
MD
LG