"Uvreda za žrtve Vojislava Šešelja."
Tim rečima Marko Milosavljević, iz nevladine organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR), ocenjuje zajedničku predizbornu listu vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) i Srpske radikalne stranke (SRS), koju je početkom devedesetih osnovao Šešelj, pravosnažno osuđen za ratni zločin podsticanja progona hrvatskog stanovništva iz Vojvodine.
Na listi predloženih kandidata za narodne poslanike Srpske napredne stranke pred vanredne parlamentarne izbore 25. oktobra našlo se nekoliko članova Šešeljeve ultranacionalističke SRS. Među njima je i Vjerica Radeta, čije izručenje traži Rezidualni mehanizam u Hagu, u postupku protiv nepoštovanja Tribunala.
Iz Rezidualnog mehanizma u Hagu nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da prokomentarišu predizbornu saradnju SNS-a sa radikalima i kandidovanje Radete za narodnu poslanicu.
Dve stranke već godinama sarađuju na lokalnom nivou, a ovo je prvi zajednički nastup na republičkim izborima otkako je Srpska napredna stranka osnovana 2008. godine, nakon što je veći deo članstva napustio partiju Šešeljevih radikala.
Radikali su danas otvoreno pro-ruska stranka i zalažu se za prekid pregovora Srbije sa EU, što je suprotno zvaničnoj politici vladajućih naprednjaka. Srbija od 2012. godine ima status kandidata za članstvo u EU.
Šta kažu radikali i naprednjaci?
Radikali su početkom septembra saopštili da su stranački organi odlučili da SRS na predstojećim parlamentarnim izborima učestvuje na izbornoj listi "Ujedinjena Srbija" i da podrži aktuelnog predsednika države Aleksandra Vučića za sledećeg premijera.
Kako su naveli, stranka je ovu odluku donela vođena "državotvornom politikom, u interesu očuvanja mira i stabilnosti", te "čuvanja ustavnog poretka Republike Srbije".
Predsednik vladajuće stranke Miloš Vučević je na društvenoj mreži X ocenio da ovo predstavlja "okupljanje svih rodoljubivih i patriotskih snaga na jednoj listi". On je dodao da ovakav potez SNS-a pokazuje "maksimalnu odgovornost prema državi u trenutku kada se nad Srbijom vrše nezapamćeni geopolitički pritisci".
Koliko glasova nose radikali?
Dušan Vučićević, vanredni profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu, ocenjuje za RSE da ustupanje nekoliko mesta radikalima na izbornoj listi SNS neće doneti mnogo glasova vladajućoj stranci.
"Radikali su se spustili na partiju koja nema preveliki uticaj i koja praktično sama ne može da pređe cenzus. Iz tog ugla ne vidim preveliki smisao ovog poteza. Da ih SNS nije stavio na listu, sumnjam da bi Srpska radikalna stranka izašla na izbore", smatra Vučićević.
Na parlamentarnim izborima 2023. godine Srpska radikalna stranka je osvojila više od 55.000 glasova (1,50 odsto) i nije prešla cenzus od tri odsto. Ispod cenzusa ostala je i na parlamentarnim izborima 2022, kada su radikali osvojili 82.000 glasova, odnosno 2,22 odsto.
Naprednjaci i radikali nastupili su na zajedničkoj listi i na lokalnim izborima u Beogradu decembra 2023. godine. Tada su, međutim, naprednjaci govorili da su političke razlike među njima prevelike za zajednički izlazak na parlamentarne izbore koji su istog dana održani.
"Sa radikalima nećemo da formiramo vladu jer imamo značajne razlike u našim programima", rekao je tada Aleksandar Vučić.
Na pitanje šta se u međuvremenu promenilo, pa su programske razlike premošćene, za RSE nije stigao odgovor na pisani upit ni iz Srpske napredne niti iz Srpske radikalne stranke.
Prema rečima Dušana Vučićevića, Srpskoj naprednoj stranci postaje sve teže da pronađe "iole kvalitetne i prepoznatljive ljude na izbornoj listi".
"Ako uporedimo poslednju vladu Đura Macuta sa prethodnim, uočićemo da smo ranije imali neke profesore i ljude koji su prepoznatljivi u svojim društvenim oblastima, dok u aktuelnoj vladi imamo nepoznata imena", kaže Vučićević, te dodaje:
"U tom smislu se saradnja sa SRS-om uklapa u dobroj meri u taj tanki profil kandidata SNS-a na ovim izborima."
Na listi Šešeljev sin i optužena u Hagu
Na 37. mestu od 250 imena za narodne poslanike koje je predložio SNS našlo se ime Aleksandra Šešelja, zamenika predsednika Srpske radikalne stranke na čijem čelu je od osnivanja 1991. njegov otac Vojislav.
Mlađi Šešelj, inače 32-godišnji apsolvent prava, je na svom Instagram profilu 12. septembra objavio fotografije kako daje potpis podrške izbornoj listi Aleksandra Vučića u prostorijama SRS u Beogradu.
RSE je kontaktirao Aleksandra Šešelja, ali je on odbio da govori za ovaj medij.
Među istaknutim imenima iz redova radikala je i Vjerica Radeta, potpredsednica ove stranke, koja se našla pod rednim brojem 61.
Izručenje Vjerice Radete i njenog stranačkog kolege Petra Jojića, od Srbije traži Međunarodni rezidualni mehanizam u Hagu već duže od decenije. Haški tribunal ih je oktobra 2012. godine optužio da su uticali na svedoke u procesu protiv njihovog partijskog vođe Vojislava Šešelja.
Zvanični Beograd do danas odbija da ih izruči, uz obrazloženje da za to "nema osnova", pošto Zakon o saradnji Srbije s Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i optuženih za nepoštovanje suda.
Ovo tumačenje sud u Hagu je više puta odbacio.
Zašto baš sad?
Za Marka Milosavljevića iz Inicijative mladih, indikativno je što stavljanje radikala na listu Srpske napredne stranke dolazi u vreme kada je Srbiju zapljusnuo talas glorifikacije osuđenog Ratka Mladića uoči i tokom njegove sahrane u Beogradu početkom septembra.
"Kandidatura Vjerice Radete i savez radikala sa SNS-om znači da je Srpska radikalna stranka nagrađena za govor mržnje protiv političkih protivnika režima", ocenjuje Milosavljević.
On podseća i da nije poznato u kom statusu je još jedan predmet protiv Vojislava Šešelja i četvoro radikala, optuženih za kršenje pravilnika o zaštiti identiteta svedoka i poverljive dokumentacije u Hagu, a koji je Rezidualni mehanizam ustupio Srbiji.
Prema njegovim rečima, ova saradnja na simboličkom nivou predstavlja naznaku formalnog kraja evropskog puta Srbije.
"Politika SNS-a pre 15 godina je, makar na deklarativnom nivou, bila usmerena ka Evropskoj uniji. Oni to i dalje ponavljaju, međutim to je neiskreno, imajući u vidu niz zaustavljenih reformi", kaže Milosavljević.
Dušan Vučićević sa Fakulteta političkih nauka, međutim, podseća da je i u dosadašnjoj saradnji SNS-a sa drugim strankama bilo različitih političkih opcija. On podseća na Aleksandra Vulina, nekadašnjeg ministra i potpredsednika Vlade sa čvrstim političkim vezama u Moskvi.
"Učešće Aleksandra Vulina u toj koaliciji nije značilo formalno zaustavljanje pregovora sa Evropskom unijom, Tako da mislim da neće u ovoj kampanji izaći sa idejom da treba zaustaviti proces pregovora sa Briselom", smatra Vučićević.
Srbija je dobila status kandidata za članstvo u EU marta 2012. godine, četiri meseca pre što su naprednjaci ušli vlast. Srbija je od tada otvorila 22 od ukupno 35 poglavlja u pregovorima, dva su privremeno zatvorena.
Desničari na drugim listama
Drugi po redu kandidat na listi "Autentična desnica" – koju čini koalicija predvođena Novom Demokratskom strankom Srbije – je Aleksandar Pavić.
Pavić je više puta negirao sudski utvrđene činjenice da je u Srebrenici 1995. počinjen genocid nad bošnjačkim stanovništvom. U javnosti je prepoznatljiv po protivljenju evroatlantskim integracijama, zagovaranju bliže saradnje Srbije sa Rusijom i Kinom.
Kandidat na listi "Autentična desnica" je i istoričar Bojan Dimitrijević. Autor je knjige o komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, pravosnažno osuđenom na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina. Dimitrijević je osporavao ovu presudu, ističući da u svom istraživačkom radu nije našao podatak da je Mladić lično naredio likvidacije u Srebrenici.
Dimitrijević je takođe svedočio u procesu rehabilitacije kvislinškog premijera Milana Nedića, ističući da Nedić nije imao nadležnost nad istrebljenjem Jevreja. Sud, međutim, nije rehabilitovao Nedića pod čijom upravom je Beograd bio jedan od prvih gradova u okupiranoj Evropi koji je proglašen za "judenfrei" ("očišćen od Jevreja").
Među kandidatima na "Studentskoj listi" je Feđa Dimović, advokat i član rep grupe Beogradski sindikat. Grupa se u svojim pesmama bavi uglavnom nacionalno-konzervativnim temama. Pesmu "Jedina Srpska", koju su napisali povodom obeležavanja tri decenije od osnivanja manjeg bh. entiteta, premijerno su izveli na Svečanoj akademiji u Banjaluci 2022. godine.
Dimović je, zajedno sa drugim članovima svog benda, gostovao na tribinama koje je organizovala krajnje desničarski pokret Dveri Srpske 2011. godine.